Publicidade

1 Samuel 14

MRI2012

1 Y UN día aconteció, que Jonathán hijo de Saúl dijo á su criado que le traía las armas: Ven, y pasemos á la guarnición de los Filisteos, que está á aquel lado. Y no lo hizo saber á su padre.

2 Y Saúl estaba en el término de 14.2 Jos. 18.28.Gabaa, debajo de un 14.2 Jue. 4.5.granado que hay en Migrón, y el pueblo que estaba con él era 14.2 cp. 13.15.como seiscientos hombres.

3 Y 14.3 cp. 22.9,11,20, llamado Ahimelech.Achîas hijo de Achîtob, 14.3 cp. 4.21.hermano de Ichâbod, hijo de Phinees, hijo de Eli, sacerdote de Jehová en Silo, 14.3 cp. 2.28.llevaba el ephod; y no sabía el pueblo que Jonathán se hubiese ido.

4 Y entre los pasos por donde Jonathán procuraba pasar á la guarnición 14.4 cp. 13.23.de los Filisteos, había un peñasco agudo de la una parte, y otro de la otra parte; el uno se llamaba Boses y el otro Sene:

5 El un peñasco situado al norte hacia Michmas, y el otro al mediodía hacia Gabaa.

6 Dijo pues Jonathán á su criado que le traía las armas: Ven, pasemos á la guarnición de estos 14.6 Jue. 14.3.incircuncisos: quizá hará Jehová por nosotros; que no es difícil á Jehová 14.6 Jue. 7.4,7. 2 Cr. 14.11.salvar con multitud ó con poco número.

7 Y su paje de armas le respondió: Haz todo lo que tienes en tu corazón: ve, que aquí estoy contigo á tu voluntad.

8 Y Jonathán dijo: He aquí, nosotros pasaremos á los hombres, y nos mostraremos á ellos.

9 Si nos dijeren así: Esperad hasta que lleguemos á vosotros; entonces nos estaremos en nuestro lugar, y no subiremos á ellos.

10 Mas si nos dijeren así: Subid á nosotros: entonces subiremos, porque 14.10 ver. 12Jehová los ha entregado en nuestras manos: 14.10 Gn. 24.14. Jue. 7.11.y esto nos será por señal.

11 Mostráronse pues ambos á la guarnición de los Filisteos, y los Filisteos dijeron: He aquí los Hebreos, que 14.11 cp. 13.6.salen de las cavernas en que se habían escondido.

12 Y los hombres de la guarnición respondieron á Jonathán y á su paje de armas, y dijeron: Subid á nosotros, y os haremos saber una cosa. Entonces Jonathán dijo á su paje de armas: Sube tras , que Jehová los ha entregado en la mano de Israel.

13 Y subió Jonathán trepando con sus manos y sus pies, y tras él su paje de armas; y los que caían delante de Jonathán, su paje de armas que iba tras él, los mataba.

14 Esta fué la primera rota, en la cual Jonathán con su paje de armas, mataron como unos veinte hombres en el espacio de una media yugada.

15 Y hubo temblor en el real y por el campo, y entre toda la gente de la guarnición; 14.15 cp. 13.17.y los que habían ido á hacer correrías, también ellos temblaron, y alborotóse 14.15 cp. 31.3.la tierra: hubo pues gran consternación.

16 Y las centinelas de Saúl vieron desde Gabaa de Benjamín cómo la multitud estaba 14.16 vers. 19,20. Jos. 2.9. Is. 16.8.turbada, é iba de una parte á otra, y era deshecha.

17 Entonces Saúl dijo al pueblo que tenía consigo: Reconoced luego, y mirad quién haya ido de los nuestros. Y reconocido que hubieron, hallaron que faltaban Jonathán y su paje de armas.

18 Y Saúl dijo á Achîas: Trae el arca de Dios. Porque el arca de Dios estaba entonces con los hijos de Israel.

1 Jonathán quebranta, sin saberlo,
2 la prohibición de Saúl.

19 Y aconteció que estando aún 14.19 Nm. 27.21.hablando Saúl con el sacerdote, el alboroto que había en el campo de los Filisteos se aumentaba, é iba creciendo en gran manera. Entonces dijo Saúl al sacerdote: Detén tu mano.

20 Y juntando Saúl todo el pueblo que con él estaba, vinieron hasta el lugar de la batalla: 14.20 Jue. 7.22. 2 Cr. 20.23.y he aquí que la espada de cada uno era vuelta contra su compañero, y la 14.20 Dt. 28.20.mortandad era grande.

21 Y los 14.21 cp. 13.7.Hebreos que habían estado con los Filisteos de tiempo antes, y habían venido con ellos de los alrededores al campo, también éstos se volvieron para ser con los Israelitas que estaban con Saúl y con Jonathán.

22 Asimismo todos los Israelitas 14.22 cp. 13.6.que se habían escondido en el 14.22 Jos. 24.33.monte de Ephraim, oyendo que los Filisteos huían, ellos también los persiguieron en aquella batalla.

23 14.23 Ex. 14.30. Así salvó Jehová á Israel aquel día. Y llegó el alcance 14.23 Jos. 7.2. cp. 13.5hasta Beth-aven.

24 Pero los hombres de Israel fueron puestos en apuro aquel día; porque Saúl 14.24 Jos. 6.26.había conjurado al pueblo, diciendo: Cualquiera que comiere pan hasta la tarde, hasta que haya tomado venganza de mis enemigos, sea maldito. Y todo el pueblo no había gustado pan.

25 Y todo el pueblo del país llegó á un bosque, donde 14.25 Ex. 3.8.había miel en la superficie del campo.

26 Entró pues el pueblo en el bosque, y he aquí que la miel corría; mas ninguno hubo que llegase la mano á su boca: porque el pueblo temía el juramento.

27 Empero Jonathán no había oído cuando su padre conjuró al pueblo, y alargó la punta de una vara que traía en su mano, y mojóla en un 14.27 Cnt. 5.1.panal de miel, y llegó su mano á su boca; y sus ojos fueron aclarados.

28 Entonces habló uno del pueblo, diciendo: Tu padre ha conjurado expresamente al pueblo, diciendo: Maldito sea el hombre que comiere hoy manjar. Y el pueblo 14.28 ver. 31. Jue. 4.21.desfallecía.

29 Y respondió Jonathán: Mi padre ha turbado el país. Ved ahora cómo han sido aclarados mis ojos, por haber gustado un poco de esta miel:

30 ¿Cuánto más si el pueblo hubiera hoy comido del despojo de sus enemigos que halló? ¿no se habría hecho ahora mayor estrago en los Filisteos?

31 E hirieron aquel día á los Filisteos desde 14.31 cp. 13.2.Michmas hasta 14.31 Jos. 10.12.Ajalón: mas el pueblo se cansó mucho.

32 14.32 cp. 15.19. Tornóse por tanto el pueblo al despojo, y tomaron ovejas y vacas y becerros, y matáronlos en tierra, y el pueblo comió 14.32 Lv. 3.17.con sangre.

33 Y dándole de ello aviso á Saúl, dijéronle: El pueblo peca contra Jehová comiendo con sangre. Y él dijo: Vosotros habéis prevaricado; rodadme ahora acá una grande piedra.

34 Y Saúl tornó á decir: Esparcíos por el pueblo, y decidles que me traigan cada uno su vaca, y cada cual su oveja, y degolladlos aquí, y comed; y no pecaréis contra Jehová comiendo con sangre. Y trajo todo el pueblo cada cual por su mano su vaca aquella noche, y degollaron allí.

35 14.35 ver. 33 . cp. 7.17.Y edificó Saúl altar á Jehová, el cual altar fué el primero que edificó á Jehová.

36 Y dijo Saúl: Descendamos de noche contra los Filisteos, y los saquearemos hasta la mañana, y no dejaremos de ellos ninguno. Y ellos dijeron: Haz lo que bien te pareciere. Dijo luego el 14.36 vers. 3,18,19sacerdote: Lleguémonos aquí á Dios.

37 Y Saúl consultó á Dios: ¿Descenderé tras los Filisteos? ¿los entregarás en mano de Israel? 14.37 cp. 28.6.Mas Jehová no le dió respuesta aquel día.

38 Entonces dijo Saúl: 14.38 Jos. 7.14. cp. 10.19Llegaos acá todos los 14.38 Jue. 20.2.principales del pueblo; y sabed y mirad por quién ha sido hoy este pecado;

39 Porque 14.39 Rt. 3.13.vive Jehová, que salva á Israel, que si fuere en mi hijo Jonathán, el morirá de cierto. Y no hubo en todo el pueblo quien le respondiese.

1 El pueblo libra á Jonathán.
2 Desobediencia de Saúl.

40 Dijo luego á todo Israel: Vosotros estaréis á un lado, y yo y Jonathán mi hijo estaremos á otro lado. Y el pueblo respondió á Saúl: Haz lo que bien te pareciere.

41 Entonces dijo Saúl á Jehová Dios de Israel: 14.41 ó, Da suerte perfecta.Da perfección. 14.41 Jos. 7.16. cp. 10.20,21Y fueron tomados Jonathán y Saúl, y el pueblo salió libre.

42 Y Saúl dijo: Echad suerte entre y Jonathán mi hijo. Y fué tomado Jonathán.

43 Entonces Saúl dijo á Jonathán: 14.43 Jos. 7.19.Declárame qué has hecho. 14.43 ver. 27Y Jonathán se lo declaró, y dijo: Cierto que gusté con la punta de la vara que traía en mi mano, un poco de miel: ¿y he aquí he de morir?

44 Y Saúl respondió: 14.44 Rt. 1.17.Así me haga Dios y así me añada, 14.44 ver. 39que sin duda morirás, Jonathán.

45 Mas el pueblo dijo á Saúl: ¿Ha pues de morir Jonathán, el que ha hecho esta salud grande en Israel? No será así. 14.45 Rt. 3.13.Vive Jehová, que 14.45 2 S. 14.11. 1 R. 1.52. Mt. 10.30. Lc. 12.7 y 21.18. Hch. 27.34.no ha de caer un cabello de su cabeza en tierra, pues que ha obrado hoy con Dios. Así libró el pueblo á Jonathán, para que no muriese.

46 Y Saúl dejó de seguir á los Filisteos; y los Filisteos se fueron á su lugar.

47 Y ocupando Saúl el reino sobre Israel, hizo guerra á todos sus enemigos alrededor: contra Moab, contra los hijos de 14.47 cp. 11.11.Ammón, contra Edom, contra los reyes de 14.47 2 S. 8.3.Soba, y contra los Filisteos: y á donde quiera que se tornaba era vencedor.

48 Y reunió un ejército, é hirió á 14.48 cp. 15.3-7.Amalec, y libró á Israel de mano de los que le robaban.

49 14.49 cp. 31.2. 2 S. 2.8-10. 1 Cr. 8.33 y 9.39. Y los hijos de Saúl fueron Jonathán, Isui, y Melchi-sua. Y los nombres de sus dos hijas eran, el nombre de la mayor, 14.49 cp. 18.17-19.Merab, y el de la menor, 14.49 cp. 18.20-27. 2 S. 3.14, etc. y 6.20-23.Michâl.

50 Y el nombre de la mujer de Saúl era Ahinoam, hija de Aimaas. Y el nombre del general de su ejército era Abner, hijo de Ner tío de Saúl.

51 Porque 14.51 cp. 9.1.Cis padre de Saúl, y Ner padre de Abner, fueron hijos de Abiel.

52 Y la guerra fué fuerte contra los Filisteos todo el tiempo de Saúl; y á cualquiera que Saúl veía hombre valiente y hombre de esfuerzo, juntábale consigo.

1 , i tētahi o aua ka mea a Honatana, tama a Haora, ki te taitama e mau ana i āna patu, "Haere mai, tāua ka whiti atu ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini i tāwāhi ." Otiia kīhai i kōrerotia e ia ki tōna pāpā.

2 Ā, i tērā pito o Kipea a Haora e noho ana i raro i tētahi pamekaranete i Mikirono; tata tonu āna tāngata ki te ono ngā rau; 3 me Āhia anō hoki, tama a Ahitupu, tuakana o Ikaporo, tama a Pinehaha, tama a Eri tohunga a Ihowā i Hiro, ko te kaikākahu ia o te epora. , kīhai te iwi i mōhio kua riro a Honatana.

4 , i waenga o ngā whitinga i whai ai a Honatana kia whiti atu ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini, tērā tētahi pari kōhatu i tētahi taha, he pari kōhatu hoki i tētahi taha; ko te ingoa o tētahi ko Potete, ko te ingoa o tētahi ko Henehe. 5 I te raki tētahi pari e ana, i te ritenga atu o Mikimaha; i te tonga tētahi, i te ritenga atu o Kipea.

6 , ka mea a Honatana ki te taitama e mau ana i āna patu, "Haere mai, tāua ka haere ki ngā hōia o ēnei kokotikore. Tērā pea a Ihowā e mahi tāua. Kāhore he aha ki a Ihowā kia riro te tokomaha, te tokoiti rānei e whakaora."

7 Anō ko te kaimau o āna patu ki a ia, "Meatia ngā mea katoa e paingia ana e tōu ngākau; anga atu, tēnei ahau hei hoa mōu, hei pērā me tōu ngākau e pai ai."

8 Anō ko Honatana, "Nanā, me haere atu tāua ki ngā tāngata , me whakaputa atu hoki ki a rātou. 9 Ki te pēnei mai rātou ki a tāua, mārie, kia tae atu anō mātou ki a kōrua; , me tāua i tāua tūranga, e kore anō e piki ki a rātou.10 Engari ki te pēnei rātou , Piki ake ki a mātou,ko reira tāua piki atu ai; te mea kua hōmai rātou e Ihowā ki ō tāua ringa; ā, ko tēnei hei tohu ki a tāua."

11 , ka puta rāua tokorua ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini; ā, ka mea ngā Pirihitini, "Nanā, ko ngā Hiperu e puta mai ana i roto i ngā rua i piri ai rātou." 12 , ka oho ngā hōia pupuri ki a Honatana rāua ko tāna kaimau patu, ka mea, "Piki ake ki a mātou kia whakakitea ai tētahi mea e mātou ki a kōrua."

, ka mea a Honatana ki te kaimau o āna patu, "Piki ake i muri i ahau; kua hōmai hoki rātou e Ihowā ki te ringa o Īharaira."

13 , ka piki atu a Honatana, he mea ngōki atu, me tāna kaimau patu i muri i a ia; , hinga ana rātou i a Honatana, me te patu anō te kaimau patu i muri i a ia. 14 , ko te patunga tuatahi i patu ai a Honatana rāua ko tāna kaimau patu, tata tonu ki te rua tekau ngā tāngata; ko te nui o taua wāhi, me te mea kei te hāwhe eka whenua.

15 , ka te wiri ki te puni, ki ērā i te pārae, ki te iwi katoa anō hoki; ko ngā hōia, me ngā kaipāhua, i wiri anō hoki rātou; i anō te whenua; nui rawa te wiri.

16 Ā, ka titiro ngā tūtei a Haora i Kipea o Pineamine; , kua papahoro te ope, me te haere anō rātou, kōpiko atu, kōpiko mai. 17 Kātahi a Haora ka mea ki te iwi i reira, i a ia, "Tatauria tātou kia kitea ko wai kua riro." Ā, ka tatauria e rātou, , kāhore a Honatana rāua ko tāna kaimau patu i reira.

18 , ka mea a Haora ki a Āhia, "Kawea mai te āka a te Atua." I ngā tama hoki a Īharaira te āka a te Atua i taua . 19 Ā, i a Haora e kōrero ana ki te tohunga, ka tino nui haere te ngangau i te puni o ngā Pirihitini; , ka a Haora ki te tohunga, "Pēpeke ake tōu ringa."

20 , ka huihui a Haora rātou ko tōna nuinga, ā, haere ana ki te whawhai. , e anga mai ana tērā te hoari a tētahi, a tētahi, ki tōna hoa, ki tōna hoa; nui atu te pōkaikaha. 21 , ko ngā Hiperu i roto i ngā Pirihitini i mua atu, i haere tahi atu nei me rātou ki te puni i te whenua i tētahi taha, i tētahi taha; , huri ana anō hoki rātou ki te taha i a Īharaira, ki ngā hoa o Haora rāua ko Honatana. 22 pērā anō ngā tāngata katoa o Īharaira i piri nei ki te whenua pukepuke o Ēparaima, i rātou rongonga kua whati ngā Pirihitini, , kei te whai haere anō hoki i a rātou i roto i te pakanga. 23 Heoi, whakaorangia ana a Īharaira, i taua e Ihowā; ā, puta ana te whawhai ki Peteawene.

Te Oati Pōnānā a Haora

24 Ā, i hēmanawa ngā tāngata o Īharaira i taua ; i whakaoati hoki a Haora i te iwi, i mea, "Ki te kai tētahi tangata i te kai ā ahiahi noa, ka kangā ia, kia whai utu anō ahau i ōku hoariri." reira kīhai tētahi o te iwi i ānga ki te kai.

25 , ko te haerenga o ngā tāngata katoa o te whenua ki tētahi ngahere; ā, he honi kei runga i te whenua. 26 Ā, te taenga o te iwi ki te ngahere, , e turuturu iho ana te honi; otiia kīhai i te ringa o tētahi tangata ki tōna waha; i wehi hoki te iwi i te oati. 27 Ko Honatana ia kīhai i rongo i te whakaoati a tōna pāpā i te iwi; , ka kōkiritia e ia te pito o te tokotoko i tōna ringa, ā, toua ana ki roto ki te honikoma, whakahokia ana e ia tōna ringa ki tōna waha, ā, ka mārama ōna kanohi. 28 Kātahi ka oho tētahi o te iwi, ā, ka mea, "I tino whakaoatitia te iwi e tōu pāpā; i mea ia, Kia kangā te tangata e kai ana i tētahi kai āianei.Ā, e hemo ana te iwi."

29 Kātahi a Honatana ka mea, "Raru ana te whenua nei i tōku pāpā. Titiro hoki, kua mārama ōku kanohi, nōku i kai i tētahi wāhi iti o te honi nei. 30 Tērā noa ake mehemea pea i kai noa atu te iwi ināianei i ngā mea i pāhuatia mai i ō rātou hoariri i tūpono atu ai rātou? Ko tēnei kāhore i rahi te parekura o ngā Pirihitini."

31 , patua iho e rātou ngā Pirihitini i taua rangi i Mikimaha atu ā tae noa ki Aitarono; ā, e tino hemo ana te iwi. 32 , ko te rerenga atu o te iwi ki ngā taonga; ka mau ki ngā hipi, ki ngā kau, ki ngā kūao kau, patua iho ki te whenua, kainga tahitia ana e te iwi me ngā toto. 33 Kātahi ka kōrerotia ki a Haora ka meatia, "Nanā, kua hara te iwi ki a Ihowā, e kainga tahitia ana rātou kai me ngā toto."

, ka mea ia, "He mahi hīanga koutou; hurihia mai he kōhatu nui ki ahau āianei." 34 Ka mea anō a Haora, "Tomotomo atu koutou ki roto ki te iwi mea atu hoki ki a rātou, Kawea mai ki ahau, e tērā, e tērā, tāna kau, tāna hipi, ka patu ai ki konei hei kai koutou; kaua hoki e hara ki a Ihowā, e kai i te toto."

Kātahi ka kawea mai e te iwi katoa i taua te kau a tēnā, a tēnā, ā, patua iho ana ki reira. 35 , ka hangā e Haora he āta Ihowā. Koia tēnei ko te āta tuatahi i hangā e ia Ihowā.

Ka Whakawhara a Honatana ki te Mate

36 , ka mea a Haora, "Tātou ka haere ki raro, ka whai i ngā Pirihitini i te , ka pāhua i a rātou ā mārama noa te ata; kaua anō e waiho tētahi tangata o rātou."

, ka mea rātou, "Meatia ngā mea katoa e pai ana ki tōu whakaaro."

, ka mea ake te tohunga, "Kia whakatata tātou ki a Ihowā."

37 , ka tono whakaaro a Haora i te Atua, "Me haere rānei ahau ki raro, ki te whai i ngā Pirihitini? E hōmai rānei rātou e koe ki te ringa o Īharaira?" Otiia kāhore he kupu i whakahokia ki a ia i taua .

38 , ka mea a Haora, "Neke mai, e ngā rangatira katoa o te iwi; kia mōhio ai, kia kite ai koutou hea tēnei hara i tēnei . 39 te mea, e ora ana a Ihowā e whakaora nei i a Īharaira, ahakoa tāku tama, Honatana, ka mate ia, mate rawa." Otiia kāhore he tangata o te iwi katoa hei whakahoki kupu ki a ia.

40 Kātahi ia ka mea ki a Īharaira katoa, "Hei tētahi taha koutou, hei tētahi taha māua ko tāku tama, ko Honatana."

, ka mea te iwi ki a Haora, "Meatia te mea e pai ana ki tōu whakaaro."

41 Kātahi a Haora ka mea ki a Ihowā, ki te Atua o Īharaira, "Kia tika te hōmaitanga o te rota." , ka mau ko Honatana rāua ko Haora; i mawhiti hoki te iwi. 42 , ka mea a Haora, makā te rota māua ko tāku tama, ko Honatana. , ka mau ko Honatana.

43 Kātahi ka mea a Haora ki a Honatana, "Whakaaturia mai ki ahau, i aha koe."

Kātahi ka whakaaturia e Honatana ki a ia, ka mea, "He tika i whakamātau kau atu ahau i tētahi wāhi iti o te honi ki te pito o te tokotoko i tōku ringa; , ka mate nei ahau."

44 Anō ko Haora, "Kia meatia tēnei e te Atua, tērā atu anō hoki; ka mate rawa hoki koe, e Honatana."

45 , ka mea te iwi ki a Haora, "Kia mate a Honatana nāna nei tēnei whakaoranga nui i roto i a Īharaira? Kāhore hoki. E ora ana a Ihowā, e kore e taka tētahi makawe o tōna mātenga ki te whenua; i te mahi tahi nei hoki ia me te Atua i tēnei ." Heoi, whakaorangia ana a Honatana e te iwi, ā, kīhai i mate.

46 Kātahi ka hoki a Haora i te whai i ngā Pirihitini; ā, haere ana ngā Pirihitini ki rātou wāhi.

Te Kīngitanga me te Whānau a Haora

47 Ā, ka riro i a Haora te kīngitanga o Īharaira, ka whawhai ia ki ōna hoariri katoa i tētahi taha, i tētahi taha, ki a Moapa, ki ngā tama a Āmona, ki a Ēroma, ki ngā kīngi anō o Topa, ki ngā Pirihitini, ā, ana rātou i a ia i ngā wāhi katoa i tahuri ai ia. 48 Ā, i puta tōna toa, ā, patua ana ngā Amareki, ā, ora ake i a ia a Īharaira i te ringa o ōna kaipāhua.

49 , ko ngā tama a Haora, ko Honatana, ko Ihui, ko Marikihua; ā, ko ngā ingoa ēnei o āna tamāhine tokorua: ko te ingoa o te mātāmua ko Merapa, ko te ingoa o muri ko Mikara. 50 Ā, ko te ingoa o te wahine a Haora ko Ahinoama, he tamāhine Ahimāta; ko te ingoa hoki o te rangatira o tāna ope ko Āpanēre, tama a Nere matua kēkē o Haora. 51 Ko Kihi hoki te pāpā o Haora; ā, he tama Apiere a Nere pāpā o Āpanēre.

52 Ā, he nui te whawhai ki ngā Pirihitini i ngā katoa o Haora; ā, ka kite a Haora i tētahi mārohirohi, i tētahi māia, , ka tangohia e ia māna.

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_19-25-13-