1 L’Eterno parlò ancora a Mosè sul monte Sinai, dicendo: 2 "Parla ai figli d’Israele e di’ loro: ‘Quando sarete entrati nel paese che io vi do, la terra dovrà avere il suo tempo di riposo consacrato all’Eterno. 3 Per sei anni seminerai il tuo campo, per sei anni poterai la tua vigna e ne raccoglierai i frutti; 4 ma il settimo anno sarà un sabato, un riposo completo per la terra, un sabato in onore dell’Eterno; non seminerai il tuo campo, né poterai la tua vigna. 5 Non mieterai quello che nascerà da sé dal seme caduto nella tua raccolta precedente, e non vendemmierai l’uva della vigna che non avrai potata; sarà un anno di completo riposo per la terra. 6 Ciò che la terra produrrà durante il suo riposo, servirà di nutrimento a te, al tuo servo, alla tua serva, al tuo operaio e al tuo ospite che stanno da te, 7 al tuo bestiame e agli animali che sono nel tuo paese; tutto il suo prodotto servirà loro di nutrimento.
8 Conterai pure sette settimane di anni: sette volte sette anni; e queste sette settimane di anni faranno un periodo di quarantanove anni. 9 Poi, il decimo giorno del settimo mese farai squillare la tromba; il giorno delle espiazioni farete squillare la tromba per tutto il paese. 10 Santificherete il cinquantesimo anno e proclamerete la liberazione nel paese per tutti i suoi abitanti. Sarà per voi un giubileo; ognuno di voi tornerà nella sua proprietà e ognuno di voi tornerà nella sua famiglia. 11 Il cinquantesimo anno sarà per voi un giubileo; non seminerete e non raccoglierete quello che i campi produrranno da sé e non vendemmierete le vigne non potate. 12 Poiché è il giubileo; esso vi sarà sacro; mangerete il prodotto che vi daranno i campi. 13 In quest’anno del giubileo ciascuno tornerà in possesso del suo. 14 Se vendete qualcosa al vostro prossimo o se comprate qualcosa dal vostro prossimo, nessuno faccia torto al suo fratello. 15 Regolerai l’acquisto che farai dal tuo prossimo, sul numero degli anni passati dall’ultimo giubileo, ed egli venderà a te in base agli anni di rendita. 16 Quanti più anni resteranno, tanto più aumenterai il prezzo; e quanto minore sarà il tempo, tanto calerai il prezzo; poiché egli ti vende il numero delle raccolte. 17 Nessun di voi danneggi suo fratello, ma temerai il tuo Dio; poiché io sono l’Eterno, il vostro Dio. 18 Voi metterete in pratica le mie leggi, osserverete le mie prescrizioni e le adempirete, e abiterete il paese al sicuro. 19 La terra produrrà i suoi frutti, voi ne mangerete a sazietà e abiterete in essa al sicuro. 20 E se dite: - Che mangeremo il settimo anno, siccome non semineremo e non faremo la nostra raccolta? - 21 Io disporrò che la mia benedizione venga su voi il sesto anno, ed esso vi darà una raccolta per tre anni. 22 E l’ottavo anno seminerete e mangerete della vecchia raccolta fino al nono anno; mangerete della raccolta vecchia finché sia venuta la nuova.
23 Le terre non si venderanno per sempre; perché la terra è mia, e voi state da me come ospiti e stranieri. 24 Perciò, in tutto il paese che sarà vostro possesso, concederete il diritto di riscatto del suolo. 25 Se tuo fratello diventa povero e vende una parte della sua proprietà, colui che ha il diritto di riscatto, il suo parente più prossimo, verrà e riscatterà ciò che suo fratello ha venduto. 26 E se uno non ha chi possa fare il riscatto, ma arriva a procurarsi da sé la somma necessaria al riscatto, 27 conterà le annate trascorse dalla vendita, renderà l’eccedenza al compratore, e rientrerà così nel suo. 28 Ma se non trova da sé la somma sufficiente a rimborsarlo, ciò che ha venduto rimarrà in mano al compratore fino all’anno del giubileo; al giubileo sarà cosa svincolata, ed egli rientrerà nel suo possesso. 29 Se uno vende una casa da abitare in una città murata, avrà il diritto di riscattarla fino al compimento di un anno dalla vendita; il suo diritto di riscatto durerà un anno intero. 30 Ma se quella casa posta in una città murata non è riscattata prima del compimento di un anno intero, rimarrà per sempre proprietà del compratore e dei suoi discendenti; non sarà svincolata al giubileo. 31 Però, le case dei villaggi non attorniati da mura saranno considerate come parte dei fondi di terreno; potranno essere riscattate, e al giubileo saranno svincolate. 32 Quanto alle città dei Leviti e alle case che essi vi possederanno, i Leviti avranno il diritto perenne di riscatto. 33 E se anche uno dei Leviti ha fatto il riscatto, la casa venduta, con la città dove si trova, sarà svincolata al giubileo, perché le case delle città dei Leviti sono loro proprietà, in mezzo ai figli d’Israele. 34 I campi situati nei dintorni delle città dei Leviti non si potranno vendere, perché sono loro proprietà perenne.
35 Se tuo fratello che è presso di te si è impoverito e i suoi mezzi vengono meno, tu lo sosterrai, anche se ospite e straniero, affinché possa vivere presso di te. 36 Non prendere da lui interesse, né utile; ma temi il tuo Dio, e tuo fratello viva presso di te. 37 Non gli darai il tuo denaro a interesse, né gli darai i tuoi viveri per ricavarne un utile. 38 Io sono l’Eterno, il vostro Dio, che vi ho fatto uscire dal paese d’Egitto per darvi il paese di Canaan, per essere il vostro Dio.
39 Se tuo fratello che è presso di te si è impoverito e si vende a te, non lo farai servire come uno schiavo; 40 starà da te come un lavorante, come un ospite. Ti servirà fino all’anno del giubileo; 41 allora se ne andrà da te insieme con i suoi figli, tornerà nella sua famiglia, e rientrerà nella proprietà dei suoi padri. 42 Poiché essi sono miei servi, che io trassi fuori dal paese d’Egitto; non devono essere venduti come si vendono gli schiavi. 43 Non lo dominerai con asprezza, ma temerai il tuo Dio. 44 Quanto allo schiavo e alla schiava che potrete avere in proprio, li prenderete dalle nazioni che vi circondano; da queste comprerete lo schiavo e la schiava. 45 Potrete anche comprarne tra i figli degli stranieri stabiliti fra voi e fra le loro famiglie che si troveranno fra voi, tra i figli che essi avranno generato nel vostro paese; e saranno vostra proprietà. 46 E li potrete lasciare in eredità ai vostri figli dopo di voi, come loro proprietà; vi servirete di loro come di schiavi per sempre; ma quanto ai vostri fratelli, i figli d’Israele, nessuno di voi dominerà l’altro con asprezza. 47 Se uno straniero stabilito presso di te si arricchisce, e tuo fratello diventa povero presso di lui e si vende allo straniero stabilito presso di te o a qualcuno della famiglia dello straniero, 48 dopo che si sarà venduto, potrà essere riscattato; lo potrà riscattare uno dei suoi fratelli; 49 lo potrà riscattare suo zio, o il figlio di suo zio; lo potrà riscattare uno dei parenti dello stesso suo sangue o, se ha i mezzi per farlo, potrà riscattarsi da sé. 50 Farà il conto, con il suo compratore, dall’anno che gli si è venduto all’anno del giubileo; e il prezzo da pagare si regolerà secondo il numero degli anni, valutando le sue giornate come quelle di un lavorante. 51 Se vi sono ancora molti anni per arrivare al giubileo, pagherà il suo riscatto in base a questi anni e in proporzione al prezzo per il quale fu comprato: 52 se rimangono pochi anni per arrivare al giubileo, farà il conto con il suo compratore e pagherà il prezzo del suo riscatto in base a quegli anni. 53 Starà da lui come un lavorante preso a servizio annualmente; il padrone non lo dominerà con asprezza sotto i tuoi occhi. 54 E se non è riscattato in nessuno di quei modi, se ne uscirà libero l’anno del giubileo: egli, con i suoi figli. 55 Poiché i figli d’Israele sono miei servi; sono miei servi, che ho fatto uscire dal paese d’Egitto. Io sono l’Eterno, il vostro Dio.
1 I kōrero anō a Ihowā ki a Mohi i Maunga Hinai, i mea, 2 "Kōrero ki ngā tama a Īharaira, mea atu ki a rātou: E tae koutou ki te whenua e hoatu e ahau ki a koutou, nā, ka whakahāpati te whenua i tētahi hāpati ki a Ihowā. 3 E ono ngā tau e whakatōngia ai e koe tāu māra, e ono hoki ngā tau e tapatapahia ai e koe tāu māra wāina, e kohia ai hoki ōna hua; 4 ko te whitu ia o ngā tau hāpati okiokinga mō te whenua, hei hāpati ki a Ihowā. Kaua e whakatōngia tāu māra, e tapatapahia rānei tāu māra wāina. 5 Kaua e kotia te mea i tupu noa ake i tērā kotinga āu, kaua anō e whakia ngā karepe o tāu wāina kīhai nei i mahia; he tau okiokinga hoki tēnā mō te whenua. 6 Ā, hei kai mā koutou te hāpati o te whenua – māu, mā tāu pononga tāne, mā tāu pononga wahine, mā tāu kaimahi, mā tōu manene hoki e noho ana i a koe; 7 mā āu kararehe hoki, mā te kīrehe hoki o tōu whenua, ōna hua katoa, hei kai."
8 "Ā, me tatau e koe kia whitu ngā tau hāpati, kia whitu ngā whitu o ngā tau; ā, ko taua takiwā, ko ngā tau hāpati e whitu, ka kīia e koe e whā tekau mā iwa tau. 9 Kātahi ka whakatangihia e koe te tētere tangi nui i te tekau o ngā rā o te whitu o ngā marama – ko ā te Rā Whakamārietanga – mea ai koutou kia pakū atu te tangi o te tētere puta noa i tō koutou whenua. 10 Ā, me whakatapu te rima tekau o ngā tau, ka karanga ai i te haere noa puta noa i te whenua mā ngā tāngata katoa o te whenua; hei Tiupiri nui tēnā mā koutou; ā, me hoki koutou ki tōna kāinga, ki tōna kāinga, me hoki anō ki ōna whanaunga, ki ōna whanaunga. 11 Ko tēnā tau, ko te rima tekau, hei Tiupiri mā koutou: kaua e rui, kaua e kokoti i te mea tupu noa ake o tēnā tau, kaua hoki e whakia ngā wāina kīhai i mahia. 12 Ko te Tiupiri hoki ia; kia tapu ki a koutou; ko ōna hua o te māra hei kai mā koutou.
13 "Me hoki koutou i tēnei tau Tiupiri, ki tōna kāinga, ki tōna kāinga. 14 Ki te hokona atu anō e koe tētahi mea ki tōu hoa, ki te hokona mai rānei tētahi mea e te ringa o tōu hoa, kaua e tūkinotia tētahi e tētahi. 15 Kia rite āu utu ki tōu hoa ki te maha o ngā tau i muri i te Tiupiri; kia rite anō ki te maha o ngā tau hua tāna hoko ki a koe. 16 Kia rite tāu whakanui i te utu o taua mea ki te maha o ngā tau, kia rite hoki tāu whakaiti i ōna utu ki te torutoru o ngā tau; e rite ana hoki ki te maha o ngā tau hua tāna hoko ki a koe. 17 Ā, kaua e tūkino tētahi ki tētahi, engari e wehi koe ki tōu Atua. Ko Ihowā hoki ahau, ko tō koutou Atua."
18 "Mō reira me mahi e koutou āku tikanga, me pupuru āku whakaritenga, me mahi hoki; ā, ka noho hūmārie koutou i runga i te whenua. 19 Ā, ka tukua ōna hua e te whenua, ā, ka kai koutou, ka mākona, ka noho hūmārie hoki ki reira. 20 Ā, ki te mea koutou, ‘He aha he kai mā tātou i te whitu o ngā tau? Titiro hoki, e kore tātou e rui, e kore hoki e kohi i ā tātou hua.’ 21 Māku rā e whakahau iho tāku manaaki ki a koutou i te ono o ngā tau, ā, ka whai hua mō ngā tau e toru. 22 Ā, ka rui koutou i te waru o ngā tau, ka kai anō i ngā hua pakoko; ā tae noa ki te iwa o ngā tau, me kai ngā mea pakoko, kia riro rā anō ngā hua o tēnā tau."
23 "Kaua e hokona te whenua, he mea oti tonu atu; nōku hoki te whenua; he manene hoki koutou, he noho noa ki ahau. 24 Me whakaae hoki ki te utu e hoki ai te whenua, i tō koutou whenua katoa.
25 "Ki te rawakoretia tōu teina, ā, ka hokona e ia tētahi wāhi o tōna kāinga, me haere mai tōna whanaunga e tata rawa ana ki a ia, ka utu i te mea i hokona atu e tōna teina kia hoki ai. 26 Ā, ki te kāhore he kaiutu a tētahi tangata, ā, ka whiwhi taonga ia, ā, ka taea anō e ia te utu. 27 Nā, me tatau e ia ngā tau i hokona ai, ā, ka whakahoki i te tuhene ki te tangata i hokona atu ai; ā, ka hoki ai ia ki tōna kāinga. 28 Otiia, ki te kāhore e taea e ia te whakahoki mai ki a ia anō, nā, me waiho tāna i hoko ai ki te ringa o te tangata nāna i hoko, ā tae noa ki te tau Tiupiri. Ā, i te Tiupiri ka riro, ā, ka hoki ia ki tōna kāinga.
29 "Ki te hokona e te tangata he whare nohoanga i te pā taiepa, e āhei ia te utu kia hoki mai anō i roto i te tau kotahi i muri i te rironga; kotahi tino tau hei whakahokinga māna. 30 Ā, ki te kāhore e utua, ā tino taka noa te tau, kātahi ka whakapūmautia mō ake tonu atu te whare i te pā taiepa mō te tangata nāna i hoko, puta noa i ōna whakatupuranga; e kore e riro i te Tiupiri. 31 Ko ngā whare ia o ngā kāinga, kāhore nei he taiepa ā tawhio noa, ka kīia e rite ana ki ngā pārae o te whenua; ka hoki anō ēnā ina utua, ka riro anō i te Tiupiri.
32 "Ko ngā pā ia o ngā Rīwaiti, me ngā whare o ngā pā e nohoia ana e rātou, e hoki ki ngā Rīwaiti, ahakoa utua i tēhea wā. 33 Ā, mehemea nā tētahi o ngā Rīwaiti i utu – nā, ka riro te whare i hokona rā me tōna pā i te Tiupiri – ko ngā whare hoki o ngā pā o ngā Rīwaiti tō rātou kāinga pūmau i roto i ngā tama a Īharaira. 34 Ko te māra ia i te taha o ō rātou pā kaua e hokona; nō te mea he wāhi pūmau tēnā nō rātou."
35 "Ā, ki te rawakoretia tōu teina, ā, ka wiri tōna ringa i roto i a koe; me atawhai e koe; me noho manene ia, me noho noa rānei i a koe. 36 Kaua e tangohia i a ia he moni whakatuputupu, he whakanuinga rānei; engari me wehi koe ki tōu Atua; kia noho ai tōu teina i a koe. 37 Kaua tāu moni e hoatu ki a ia hei mea whakatuputupu, kaua anō hoki āu kai e hoatu ki a ia, me te whakaaro anō ki tētahi whakanuinga ake. 38 Ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua, i kawe mai nei i a koutou i te whenua o Īhipa, e mea nei kia hoatu te whenua o Kanaana, ki a koutou kia waiho anō ahau hei Atua mō koutou."
39 "Ā, ki te rawakoretia tōu teina e noho ana i roto i a koe, ā, ka hokona ki a koe; kaua ia e whakamahia e koe ki te mahi pononga. 40 Kia rite ia i roto i a koe ki te kaimahi, ki te noho noa. Ka mahi anō ia ki a koe, ā tae noa ki te tau Tiupiri. 41 Ko reira ia mawehe ai i a koe, rātou ko āna tamariki, ā, ka hoki ki ōna whanaunga, ka hoki anō ki te kāinga o ōna mātua. 42 Ko rātou hoki āku pononga, i whakaputaina mai ai e ahau i te whenua o Īhipa; kaua rātou e hokona hei pononga. 43 Kaua e taikaha tāu whakarangatira ki a ia; engari me wehi ki tōu Atua.
44 "Tēnā ko ngā pononga tāne me ngā pononga wāhine māu; me hoko e koe i ngā iwi i tētahi taha ōu, i tētahi taha he pononga tāne, he pononga wāhine māu. 45 Mā koutou anō hoki e hoko ētahi o ngā tamariki a ngā manene e noho ana i roto i a koutou, ētahi hoki o roto o ō rātou hapū i roto i a koutou, o ngā mea i whānau i a rātou ki tō koutou whenua; ā, puritia iho mā koutou. 46 Me waiho hoki ēnā e koutou hei taonga tupu e tukua iho kia puritia e ā koutou tama i muri i a koutou; hei pononga rātou mā koutou ake ake. Kaua ia e taikaha tā koutou whakarangatira ki a koutou anō, ki ō koutou tēina, ki ngā tama a Īharaira.
47 "Ki te whai rawa hoki te manene, noho noa rānei, i roto i a koe, ā, ka rawakoretia tōu teina i tōna taha, ā, ka hoko i a ia ki te manene, ki te noho noa rānei i roto i a koe, ki te toronga rānei o te hapū o te manene; 48 e whakahokia anō ia mō te utu i muri i tōna hokonga; mā tētahi o ōna tēina ia e whakahoki, 49 mā tōna matua kēkē, mā te tamaiti rānei a tōna matua kēkē ia e whakahoki, mā tētahi rānei o ōna whanaunga tupu o tōna hapū ia e whakahoki; māna anō rānei ia e whakahoki, ki te taea e ia. 50 Nā, ka tatau ia, rāua ko te tangata nāna ia i hoko, ka tīmata i te tau i hokona ai ia ki a ia, tae noa ki te tau Tiupiri; ā, ka rite te utu e hokona ai ia ki te maha o ngā tau; kia rite ki ō te kaimahi ōna rā ki a ia. 51 Ki te maha ake ngā tau, kia rite ki ēnā te utu mō tōna hokinga e whakahokia atu e ia i roto i te moni i hokona ai ia. 52 Ā, ki te torutoru ngā tau e toe ana ki te tau Tiupiri, nā, ka tatau rāua; ā, kia rite ki ōna tau te utu e whakahokia e ia ki a ia. 53 Ko tōna noho ki a ia kia rite ki tā te kaimahi e utua ana i te tau; kaua hoki tērā e whakatupu rangatira nanakia ki a ia i tāu tirohanga.
54 "Ā, ki te kāhore ia e hokona i ēnei tikanga, nā, me haere atu ia i te tau Tiupiri, rātou tahi ko āna tamariki. 55 He pononga hoki ki ahau ngā tama a Īharaira; ko āku pononga rātou i whakaputaina mai e ahau i te whenua o Īhipa: ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua."