1 Poi l’Eterno parlò a Mosè e ad Aaronne, dicendo loro: 2 "Parlate così ai figli d’Israele: ‘Questi sono gli animali che potrete mangiare fra tutte le bestie che sono sulla terra. 3 Mangerete di ogni animale che ha l’unghia spartita e ha il piede forcuto e che rumina. 4 Ma fra quelli che ruminano e fra quelli che hanno l’unghia spartita, non mangerete questi: il cammello, perché rumina, ma non ha l’unghia spartita; lo considererete come impuro; 5 l’irace, perché rumina, ma non ha l’unghia spartita; lo considererete come impuro; 6 la lepre, perché rumina, ma non ha l’unghia spartita; la considererete come impura; 7 il porco, perché ha l’unghia spartita e il piede forcuto, ma non rumina; lo considererete come impuro. 8 Non mangerete la loro carne e non toccherete i loro corpi morti; li considererete come impuri. 9 Questi sono gli animali che potrete mangiare fra tutti quelli che sono nell’acqua. Mangerete tutto ciò che ha pinne e squame nelle acque, tanto nei mari quanto nei fiumi. 10 Ma tutto ciò che non ha né pinne né squame, tanto nei mari quanto nei fiumi, fra tutto ciò che si muove nelle acque e tutto ciò che vive nelle acque, sarà un abominio per voi. 11 Sarà per voi un abominio; non mangerete la loro carne, e avrete in abominio i loro corpi morti. 12 Tutto ciò che non ha né pinne né squame nelle acque sarà per voi un abominio. 13 Fra gli uccelli avrete in abominio questi, non se ne mangi, sono un abominio: l’aquila, l’ossifraga e l’aquila di mare; 14 il nibbio e ogni specie di falco; 15 ogni specie di corvo; 16 lo struzzo, il barbagianni, il gabbiano e ogni specie di sparviero; 17 il gufo, lo smergo, l’ibis; 18 il cigno, il pellicano, l’avvoltoio; 19 la cicogna, ogni specie di airone, l’upupa e il pipistrello. 20 Vi sarà in abominio anche ogni insetto alato che cammina su quattro piedi. 21 Però, fra tutti gli insetti alati che camminano su quattro piedi, mangerete quelli che hanno zampe al di sopra dei piedi per saltare sulla terra. 22 Di questi potrete mangiare: ogni specie di cavalletta, ogni specie di locusta, ogni specie di acridi e ogni specie di grilli. 23 Ogni altro insetto alato che ha quattro piedi vi sarà in abominio. 24 Questi animali vi renderanno impuri; chiunque toccherà il loro corpo morto sarà impuro fino alla sera. 25 E chiunque porterà i loro corpi morti si laverà le vesti, e sarà impuro fino alla sera. 26 Considererete come impuro ogni animale che ha l’unghia spartita, ma non ha il piede forcuto, e che non rumina; chiunque lo toccherà sarà impuro. 27 Considererete come impuri tutti i quadrupedi che camminano sulla pianta dei piedi; chiunque toccherà il loro corpo morto sarà impuro fino alla sera. 28 E chiunque porterà i loro corpi si laverà le vesti, e sarà immondo fino alla sera. Questi animali considererete come impuri. 29 E fra i piccoli animali che strisciano sulla terra, considererete come impuri questi: la talpa, il topo e ogni specie di lucertola, il toporagno, 30 la rana, la tartaruga, la lumaca, il camaleonte. 31 Questi animali, fra tutto ciò che striscia, saranno impuri per voi; chiunque li toccherà morti, sarà impuro fino alla sera. 32 Ogni oggetto sul quale cadrà qualcuno di essi quando è morto, sarà immondo: siano utensili di legno, o vestito, o pelle, o sacco, o qualunque altro oggetto di cui si faccia uso; sarà messo nell’acqua, e sarà impuro fino alla sera; poi sarà puro. 33 E se ne cade qualcuno in un vaso di terra, tutto quello che vi si troverà dentro sarà impuro, e spezzerete il vaso. 34 Ogni cibo che serve di nutrimento, sul quale sarà caduta di quell’acqua, sarà impuro; e ogni bevanda di cui si fa uso, qualunque sia il vaso che la contiene, sarà impura. 35 Ogni oggetto sul quale cadrà qualcosa del loro corpo morto, sarà impuro; il forno o il fornello sarà spezzato; sono impuri e li considererete come impuri. 36 Però, una fonte o una cisterna, dove c’è una raccolta d’acqua, sarà pura; ma chi toccherà i loro corpi morti sarà impuro. 37 E se qualcosa dei loro corpi morti cade su qualche seme che deve essere seminato, questo sarà puro; 38 ma se è stata messa dell’acqua sul seme, e vi cade sopra qualcosa dei loro corpi morti, lo considererai come impuro. 39 Se muore un animale di quelli che vi servono per nutrimento, colui che ne toccherà il corpo morto sarà impuro fino alla sera. 40 Colui che mangerà di quel corpo morto si laverà le vesti, e sarà impuro fino alla sera; allo stesso modo colui che porterà quel corpo morto si laverà le vesti, e sarà impuro fino alla sera. 41 Ogni cosa che striscia sulla terra è un abominio; non se ne mangerà. 42 Di tutti gli animali che strisciano sulla terra non ne mangerete nessuno che strisci sul ventre o cammini con quattro piedi o con molti piedi, poiché sono un abominio. 43 Non vi rendete abominevoli a causa di uno di questi animali che strisciano e non vi rendete impuri a causa loro e non lasciatevi contaminare da loro. 44 Poiché io sono l’Eterno, il vostro Dio; santificatevi dunque e siate santi, perché io sono santo; e non contaminate le vostre persone mediante nessuno di questi animali che strisciano sulla terra. 45 Poiché io sono l’Eterno che vi ho fatti salire dal paese d’Egitto, per essere il vostro Dio; siate dunque santi, perché io sono santo. 46 Questa è la legge che concerne i quadrupedi, gli uccelli, ogni essere vivente che si muove nelle acque e ogni essere che striscia sulla terra, 47 affinché sappiate discernere ciò che è impuro da ciò che è puro, l’animale che si può mangiare da quello che non si deve mangiare’".
1 Ā, i kōrero a Ihowā ki a Mohi rāua ko Ārona, i mea ki a rāua: 2 "Kōrero ki ngā tama a Īharaira, mea atu: Ko ngā kīrehe ēnei e kainga e koutou o ngā kararehe katoa i runga i te whenua. 3 Ko ngā mea katoa i roto i ngā kararehe e tararua ana te matimati, e tino mawehe ana hoki te tītorehanga, e whakahoki ake ana hoki i te kai, ko tēnā tā koutou e kai ai.
4 "Otiia, kaua e kainga ēnei o ngā mea e whakahoki ake ana i te kai, o ngā mea hoki e tararua ana te matimati: ko te kāmera, nō te mea e whakahoki ake ana anō ia i te kai, otiia kāhore i tararua te matimati; hei mea poke tēnā ki a koutou. 5 Me te koni, nō te mea e whakahoki ake ana anō ia i te kai, otiia kāhore i tararua te matimati; hei mea poke ia ki a koutou. 6 Me te hea, nō te mea e whakahoki ake ana anō ia i te kai, otiia kāhore i tararua te matimati; hei mea poke ia ki a koutou. 7 Me te poaka, ahakoa e tararua ana te matimati, e tino mawehe ana hoki te tītorehanga, kāhore e whakahokia ake te kai; hei mea poke ia ki a koutou. 8 Kaua e kainga tētahi wāhi o ō rātou kikokiko, kaua anō e pā ki ō rātou tinana mate; hei poke ēnā ki a koutou.
9 "Ko ēnei ā koutou e kai ai o ngā mea katoa o roto o ngā wai. Ko ngā mea katoa o ngā wai, o ngā moana, o ngā awa, he tara ō rātou, he unahi, ko ēnā ā koutou e kai ai. 10 Ā, ko ngā mea katoa kāhore he tara, kāhore he unahi, o ngā moana, o ngā awa, o roto o ngā mea katoa e tere ana i ngā wai, o ngā mea ora katoa o ngā wai; hei mea whakarihariha ēnā ki a koutou. 11 Inā, hei mea whakarihariha anō ēnā ki a koutou; kei kainga tētahi wāhi o ō rātou kikokiko e koutou, ā, me whakarihariha atu ki ō rātou tinana mate. 12 Ko ngā mea katoa o ngā wai kāhore he tara, kāhore he unahi, hei mea whakarihariha ēnā ki a koutou.
13 "Ko ēnei anō o ngā manu ā koutou e whakarihariha ai; e kore e kainga, he whakarihariha hoki: ko te ēkara, ko te wāwāhi-iwi, ko te ahipare, 14 ko te whatura, ko te kāiaia, me ngā mea pērā; 15 ko ngā raweni katoa, me ngā mea pērā; 16 me te otereti, me te kāhu pō, me te koekoeā, me te kāhu, me ngā mea pērā, 17 me te ruru nohinohi, me te kawau, me te ruru nui, 18 me te wani, me te perikana, me te kia ēkara, 19 me te tāka, me te heroni, me ngā mea pērā, me te hupou, me te pekapeka.
20 "Ko ngā mea ngōkingōki katoa e rere ā-manu ana, e whā ngā waewae hei haere, me whakarihariha atu e koutou. 21 Otiia, me kai anō ēnei e koutou o ngā mea ngōkingōki katoa e rere ā-manu ana, e whā nei ngā waewae hei haere, ā, he waewae anō ō rātou kei runga ake i ngā raparapa, hei mokowhiti i runga i te whenua. 22 Ko ēnei o rātou e kainga e koutou; ko te māwhitiwhiti, me ngā mea e rite ana ki a ia, me te tātarakihi, me ngā mea e rite ana ki a ia, me te pākauroharoha, me ngā mea e rite ana ki a ia, me te koeke, me ngā mea e rite ana ki a ia. 23 Ko ngā mea ngōkingōki kē atu ia, ko ngā mea rere ā-manu, e whā nei ō rātou waewae, me whakarihariha atu e koutou."
24 "He mea hoki ēnei e poke ai koutou; ki te pā tētahi ki ō rātou tinana mate, ka poke ā ahiahi noa. 25 Ā, ki te mauria e te tangata tētahi wāhi o ō rātou tinana mate, me horoi e ia ōna kākahu, ka poke hoki ia ā ahiahi noa.
26 "Ko ngā kararehe katoa e tararua ana te matimati, ā, kāhore anō i tino mawehe te tītorehanga, kāhore rānei e whakahoki ake i te kai, hei mea poke ki a koutou; ka poke ngā tāngata katoa e pā ana ki a rātou. 27 Nā, ko ngā mea katoa he tū ā-ringaringa nei ngā waewae e haere ai rātou, o roto o ngā kīrehe katoa e whā nei ngā waewae hei haere, hei mea poke ēnā ki a koutou; ki te pā tētahi ki ō rātou tinana mate, ka poke ia ā ahiahi noa. 28 Ā, ki te mauria e tētahi te tinana mate o tētahi o rātou, me horoi e ia ōna kākahu, ka poke hoki ia ā ahiahi noa; kia poke ēnā ki a koutou.
29 "Ka poke anō hoki ēnei ki a koutou o ngā mea ngōkingōki katoa e ngōkingōki ana i runga i te whenua: ko te wīhara, ko te kiore, me te tuatara, me ngā mea e rite ana ki a ia, 30 me te koka, me te korokotaera, me te mokomoko, me te moeone, me te kamiriona. 31 Kia poke ēnei ki a koutou o ngā mea ngōkingōki katoa; ki te pā atu tētahi ki a rātou, ina mate, ka poke ia ā ahiahi noa. 32 Ā, ki te taka tētahi o rātou, ina mate, ki runga ki tētahi mea, ka poke taua mea; ahakoa he oko rākau, he mea kākahu, hiako rānei, pēke rānei; ahakoa he oko aha rānei, aha rānei, e meatia ai tētahi mea, me maka ki te wai, ā, ka poke ā ahiahi noa; kātahi ka kore te poke. 33 Ā, ki te taka tētahi o rātou ki roto ki tētahi oko oneone, ahakoa he aha rānei, he aha rānei, kei roto, kua poke, ā, me wāhi. 34 Ki te maringi taua wai ki runga ki tētahi o ngā kai e kainga ana, ka poke; ka poke anō hoki ngā wai katoa e inumia ana i roto i aua oko katoa. 35 Ka poke anō hoki ngā mea katoa kua taka nei tētahi wāhi o ō rātou tinana mate ki runga; ahakoa oumu, tūranga kōhua rānei, me wāhi kia ngotangota; he mea poke hoki, ā, ka poke anō ki a koutou. 36 Otiia ki te mea he puna, he poka rānei, he nui nei te wai, kāhore ōna poke; ki te pā ia tētahi ki ō rātou tinana mate, ka poke. 37 Ki te taka anō hoki tētahi wāhi o ō rātou tinana mate ki ngā purapura e whakatōkia ana, e kore e poke. 38 Otiia, ki te mea kua oti te purapura te mea ki te wai, ā, ka taka tētahi wāhi o ō rātou tinana mate ki runga, ka poke ēnā ki a koutou.
39 "Ā, ki te mate māori tētahi o ngā kararehe e kainga ana e koutou; ki te pā tētahi ki tōna tinana mate, ka poke ia ā ahiahi noa. 40 Ā, ki te kai tētahi i tētahi wāhi o tōna tinana, me horoi e ia ōna kākahu, ka poke hoki ia ā ahiahi noa; ki te mauria hoki e tētahi tōna tinana, me horoi e ia ōna kākahu, ka poke hoki ia ā ahiahi noa.
41 "Hei mea whakarihariha ngā mea ngōkingōki katoa e ngōkingōki ana i runga i te whenua; e kore e kainga. 42 Ko ngā mea katoa ko te kōpū hei haere, me ngā mea katoa ko taua tū haere o ngā wae e whā, arā ko ngā mea katoa he maha ngā waewae, i roto i ngā mea ngōki katoa e ngōki nei i runga i te whenua, kaua ēnā e kainga; he mea whakarihariha hoki. 43 Kei waiho tētahi mea ngōkingōki, hei take e whakariharihangia ai koutou, hei mea rānei e poke ai, e noa ai. 44 Nō te mea hoki ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua; mō reira me whakatapu koutou e koutou, ā, ka tapu; he tapu hoki ahau; kaua anō hoki e whakapokea koutou ki tētahi mea ngōkingōki e ngōkingōki ana i runga i te whenua. 45 Ko Ihowā hoki ahau, i kawe mai nei i a koutou i te whenua o Īhipa, kia waiho ai ahau hei Atua mō koutou; mō reira kia tapu koutou, he tapu hoki ahau.
46 "Ko te ture tēnei mō te kararehe, mō te manu, mō ngā mea ora katoa e tere ana i ngā wai, mō ngā mea katoa hoki e ngōki ana i runga i te whenua. 47 Kia wehea ai te poke me te pokekore, te kararehe e kainga me te kararehe e kore e kainga."