1 Na kua koroheketia a Kingi Rawiri, kua maha ona ra; a hipokina ana ia e ratou ki te kakahu; heoi kihai i mahana.

2 No reira ka mea atu ana tangata ki a ia, Me rapu tetahi kotiro, he wahine, ma toku ariki, ma te kingi: a me tu ia i mua i te kingi, mana hoki ia e atawhia; a me takoto ia ki tou uma, kia mahana ai toku ariki, te kingi.

3 Heoi rapua ana e ratou tetahi kotiro ataahua i nga rohe katoa o Iharaira; a kitea ana ko Apihaka Hunami, a kawea ana mai ia ki te kingi.

4 Na he ataahua rawa taua kotiro; a i atawhai ia i te kingi, i mahi hoki ki a ia: otira kihai te kingi i mohio ki a ia.

5 Katahi a Aronia tama a Hakiti ka whakanui i a ia, ka mea, Ko ahau hei kingi: a meatia ana e ia etahi hariata mana, me etahi tangata noho hoiho, e rima tekau hoki nga tangata hei rere i tona aroaro.

6 Kihai hoki tona papa i whakapouri i tona ngakau o mua iho, kihai i mea, He aha koe i pena ai? he tangata ataahua rawa hoki ia; a i whanau ia i muri i a Apoharama.

7 Na ka korerorero ia ki a Ioapa tama a Teruia, ki a Apiatara tohunga; a i whai raua i a Aronia, i awhina i a ia.

8 Ko Haroko tohunga ia, ko Penaia tama a Iehoiara, ko Natana matakite, ko Himei, ko Rei, ko nga tangata nunui a Rawiri, kihai ratou i uru ki ta Aronia.

9 Na ka patua e Aronia he hipi, he kau, me nga mea momona, ki te kohatu ki Toherete, ki tera i te taha o Enerokere, a karangatia ana e ia ona teina katoa, nga tama a te kingi, ratou ko nga tangata katoa o Hura, nga pononga a te kingi:

10 Ko Natana matakite ia, ko Penaia, ko nga tangata nunui, me tona teina, me Horomona, kihai i karangatia e ia.

11 Na ka korero a Natana ki a Patehepa whaea o Horomona, ka mea, Kahore ano koe i rongo ko Aronia tama a Hakiti te kingi, kahore hoki i te mohiotia e to tatou ariki, e Rawiri?

12 Na haere mai, tukua maku e hoatu he whakaaro ki a koe, kia ora ai koe, kia ora ai hoki tau tama, a Horomona.

13 Haere, a ka tae ki a Kingi Rawiri, ka mea ki a ia, Kihai ianei koe i oati mai, e toku ariki, e te kingi, ki tau pononga, i mea, Ko Horomona tonu ko tau tama hei kingi i muri i ahau, ko ia hoki hei noho i toku torona? Na, he aha i kingi ai a Aron ia?

14 Na, e korero ana ano koe i reira ki te kingi, ka tae atu hoki ahau i muri i a koe, a maku e whakakoia ki au korero.

15 Na ko te haerenga o Patehepa ki te whare moenga, ki te kingi: he koroheke rawa hoki te kingi; ko Apihaka Hunami ano ki te mahi i nga mea a te kingi.

16 Na ka tuohu a Patehepa, ka piko ki te kingi, a ka mea te kingi, He aha tau?

17 Na ka mea tera ki a ia, E toku ariki, i oatitia mai a Ihowa, tou Atua, e koe ki tau pononga, Ko Horomona tonu, ko tau tama hei kingi i muri i ahau, a ko ia hei noho ki toku torona.

18 Na, inaianei, kua kingi a Aronia; a kahore koe, e toku ariki, e te kingi, i te mohio:

19 A kua patua e ia he kau, he mea momona, he hipi, tona tini; kua karangatia hoki nga tama katoa a te kingi, me Apiatara tohunga, me Ioapa rangatira ope; ko Horomona ia, ko tau pononga, kihai i karangatia e ia.

20 Na ko koe, e toku ariki, e te kingi, e anga ana nga kanohi o Iharaira katoa ki a koe, kia whakaaturia ki a ratou ko wai e noho ki te torona o toku ariki, o te kingi, i muri i a ia.

21 Na tenei ake, hei te moenga o toku ariki, o te kingi, ki ona matua, ka kiia maua ko taku tama, ko Horomona, he hunga hara.

22 Na, i a ia ano e korero ana ki te kingi, ka tomo mai a Natana poropiti.

23 A ka korerotia e ratou ki te kingi, ka mea, Ko Natana poropiti tenei. Na haere ana tera ki te aroaro o te kingi, a piko ana, tapapa ana ki te whenua ki te aroaro o te kingi.

24 Na ka mea a Natana, E toku ariki, e te kingi, i mea ranei koe, Ko Aronia hei kingi i muri i ahau, a ko ia hei noho ki toku torona?

25 Kua haere hoki ia ki raro i tenei ra, a kei te patu tera i te kau, i te mea momona, i te hipi, tona tini; a kua karangatia e ia nga tama katoa a te kingi ratou ko nga rangatira ope, ko Apiatara tohunga: kei te kai ratou, kei te inu i tona aroaro; e ki ana, Kia ora a Kingi Aronia.

26 Ko ahau ia, ko tau pononga, ko matou ko Haroko tohunga, ko Penaia tama a Iehoiara, ko tau pononga, ko Horomona, kihai i karangatia e ia.

27 Na toku ariki ranei, na te kingi tenei mea, a kihai i whakaaturia e koe ki au pononga, ko wai e noho ki te torona o toku ariki, o te kingi i muri i a ia?

28 Na ka whakahoki a Kingi Rawiri, ka mea, Karangatia a Patehepa ki ahau. Na haere ana ia ki te aroaro o te kingi, a tu ana i te aroaro o te kingi.

29 Na ko te oatitanga a te kingi, ka mea, E ora ana a Ihowa i whakaora nei i ahau i nga mate katoa,

30 Ko aku oatitanga i a Ihowa, i te Atua o Iharaira ki a koe, i ahau i mea ra, He pono, ko Horomona, ko tau tama, hei kingi i muri i ahau, ko ia hoki hei noho ki toku torona i muri i ahau; he pono me pena ano e ahau i tenei ra.

31 Katahi ka tuohu a Patehepa, anga tonu tona mata ki te whenua, piko ana ki te aroaro o te kingi, ka mea, Kia ora toku ariki, a Kingi Rawiri, a ake ake.

32 Na ka mea a Kingi Rawiri, Karangatia a Haroko tohunga ki ahau, a Natana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara. Na haere ana mai ratou ki te aroaro o te kingi.

33 Na ka mea te kingi ki a ratou, Mauria nga pononga a to koutou ariki hei hoa mo koutou, ka whakanoho i a Horomona, i taku tama, ki toku muera, ki toku ake, ka kawe i a ia ki raro, ki Kihona:

34 A ma Haroko tohunga raua ko Natana poropiti ia e whakawahi ki reira hei kingi mo Iharaira; me whakatangi hoki te tetere, me mea, Kia ora a Kingi Horomona.

35 Na ka piki ake koutou i muri i a ia, a ka tae mai ia, ka noho ki toku torona; a hei kingi ia i muri i ahau; he mea whakarite naku hei rangatira ia mo Iharaira raua ko Hura.

36 Na ka whakahoki a Penaia tama a Iehoiara ki ta te kingi, ka mea, Amine: kia pena mai hoki te ki a Ihowa, a te Atua o toku ariki, o te kingi.

37 I toku ariki nei, i te kingi, a Ihowa, kia pena ano ia ki a Horomona; a kia whakanuia ake tona torona ki runga ake i te torona o toku ariki, o Kingi Rawiri.

38 Heoi ka haere a Haroko tohunga, a Natana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara, me nga Kereti, me nga Pereti ki raro, a whakanohoia ana e ratou a Horomona ki te muera o Kingi Rawiri, a kawea ana ki Kihona.

39 Na tangohia ana e Haroko tohunga te haona hinu i roto i te tapenakara, a whakawahia ana e ia a Horomona. Na ka whakatangihia e ratou te tetere; a ka mea katoa te iwi, Kia ora a Kingi Horomona.

40 Na piki ake ana te iwi katoa i muri i a ia, me te whakatangi te iwi i nga putorino; nui atu hoki te koa i koa ai ratou, ngatata ana te whenua i to ratou hamama.

41 Na ka rongo a Aronia ratou ko ana manuhiri i a ratou e whakamutu ana i ta ratou kai. A, no te rongonga o Ioapa i te tangi o te tetere, ka mea ake, He aha tenei hamama o te pa e ngangau mai nei?

42 I a ia ano e korero ana, na ko Honatana tama a Apiatara tohunga e haere mai ana; a ka mea a Aronia, Haere mai; he tangata maia hoki koe, a he korero pai au.

43 Na ka whakahoki a Honatana, ka mea atu ki a Aronia, He pono rawa, kua meinga a Horomona e to tatou ariki, e Kingi Rawiri, hei kingi.

44 A kua unga e te kingi hei hoa mona a Haroko tohunga, a Natana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara, ratou ko nga Kereti, ko nga Pereti; a kua whakanohoia ia e ratou ki te muera o te kingi:

45 A kua whakawahia ia e Haroko tohunga, e Natana poropiti hei kingi ki Kihona: na kua piki ake ratou i reira me te koa, na ngateri ana te pa. Ko te hamama tenei i rongo na koutou.

46 A ko Horomona hoki tenei te noho mai nei i runga i te torona o te kingitanga.

47 A kua tae mai hoki nga pononga a te kingi ki te manaaki i to tatou ariki, i a Kingi Rawiri, ki te mea, Kia meinga e tou Atua te ingoa o Horomona kia pai atu i tou ingoa, kia whakanuia ake e ia tona torona i tou torona. Na piko ana te kingi i run ga i te moenga.

48 A i penei hoki te kupu a te kingi, Kia whakapaingia a Ihowa, te Atua o Iharaira, mona kua homai nei i tetahi hei noho i toku torona i tenei ra, me te kite atu ano oku kanohi.

49 Na ka pawera nga manuhiri a Aronia, whakatika ana, a haere ana i tona ara, i tona ara.

50 A wehi ana a Aronia i a Horomona, a whakatika ana, ka haere, a ka hopu i nga haona o te aata.

51 Na ka korerotia te korero ki a Horomona, Ko Aronia tera e wehi anai a Kingi Horomona; kei te pupuri ano tera i nga haona o te aata; e mea ana, Kia oati a Kingi Horomona ki ahau aianei, e kore a whakamatea e ia tana pononga ki te hoari.

52 Na ka mea a Horomona, Ki te mea he tikanga pai tana, e kore e taka tetahi makawe ona ki te whenua; tena ki te kitea he he tona, ka mate.

53 Heoi ka tono tangata a Kingi Horomona ki te tiki i a ia, i runga i te aata. A haere mai ana ia, piko ana ki a Kingi Horomona; a ka mea a horomona ki a ia, Haere ki tou whare.

1 大卫王老了, 年事已高, 他们虽用许多衣服盖着他, 他仍不感到暖和。

2 所以他的臣仆对他说: "不如为我主我王寻找一个年轻的处女, 使她侍候在王面前, 照顾王, 睡在王的怀中, 好使我主我王得到暖和。"

3 于是他们在以色列全境寻找一个美貌的少女, 结果找着了一个书念的女子亚比煞, 就把她带到王面前。

4 这少女极其美丽。她照顾王, 服事他, 可是王没有与她发生过关系。

5 那时哈及的儿子亚多尼雅妄自尊大, 说: "我必作王。"就为自己预备了战车、骑兵, 又有五十人在他前面奔走。

6 他的父亲从来没有责难他说: "你为什么这样作呢?"他的容貌也很英俊, 他是在押沙龙之后生的。

7 亚多尼雅与洗鲁雅的儿子约押和亚比亚他祭司商议以后, 二人都答应支持他。

8 但撒督祭司、耶何耶大的儿子比拿雅, 拿单先知、示每、利以和大卫的勇士都不拥护亚多尼雅。

9 有一天, 亚多尼雅在隐.罗结旁边, 琐希列的磐石那里, 宰杀牛羊和肥畜, 邀请他所有的兄弟, 就是王的众子和所有作王的臣仆的犹大人, 来参加筵席。

10 只是没有邀请拿单先知、比拿雅、众勇士和他的兄弟所罗门。

11 拿单对所罗门的母亲拔示巴说: "哈及的儿子亚多尼雅作了王, 而我们的主大卫还不知道, 你难道没有听见吗?

12 现在你来, 我可以给你出一个主意, 好救你的性命和你儿子所罗门的性命。

13 你进去见大卫王, 对他说: ‘我主我王, 你不是曾经向婢女起誓, 说: "你的儿子所罗门必接续我作王, 他要坐在我的王位上"吗?现在为什么亚多尼雅作了王呢?’

14 你还在那里与王说话的时候, 我会随后进来, 证实你的话。"

15 于是拔示巴进到内室去见王。王很老了, 书念的女子亚比煞正在服事王。

16 拔示巴向王俯伏叩拜, 王问: "你要什么?"

17 她回答说: "我主啊, 你曾经指着耶和华你的 神向婢女起誓, 说: ‘你的儿子所罗门必接续我作王, 他要坐在我的王位上’,

18 可是, 现在亚多尼雅作了王了; 而我主我王, 你还不知道。

19 他宰杀了许多公牛、肥畜和羊, 邀请了王所有的儿子、亚比亚他祭司和军队的元帅约押, 却没有邀请王的仆人所罗门。

20 我主我王啊, 现在以色列众人的眼睛都看着你, 等你告诉他们谁要坐在我主我王的王位上, 接续你作王。

21 否则, 到我主我王与列祖同睡之后, 我和我的儿子所罗门就要被算为罪人了。"

22 拔示巴还在与王说话的时候, 拿单先知就进来了。

23 有人告诉王说: "拿单先知来了。"拿单来到王面前, 向王叩拜。

24 拿单说: "我主我王啊, 你曾说过: ‘亚多尼雅要接续我作王, 坐在我的王位上’吗?

25 今天他下去宰杀了许多公牛、肥畜和羊, 又请了王所有的儿子、众军长和亚比亚他祭司。他们正在亚多尼雅面前又吃又喝, 说: ‘亚多尼雅王万岁。’

26 只有我, 就是你的仆人, 撒督祭司、耶何耶大的儿子比拿雅和你的仆人所罗门, 他都没有邀请。

27 我主我王是不是作了这事, 而你没有告诉你的众臣仆, 谁要接续我主我王, 坐你的王位呢?"

28 大卫回答说: "召拔示巴到我这里来。"于是拔示巴来到王面前, 站在那里。

29 王就起誓说: "我指着曾经救我的性命脱离一切患难的永活的耶和华起誓,

30 我从前怎样指着耶和华以色列的 神向你起誓, 说: ‘你的儿子所罗门必接续我作王, 要坐在我的王位上’, 我今天也必照样行。"

31 于是拔示巴面伏在地, 向王叩拜, 说: "愿我主大卫王万岁! "

32 大卫王又说: "召撒督祭司、拿单先知和耶何耶大的儿子比拿雅到我这里来。"他们都来到王面前。

33 王就对他们说: "你们要带着你们主人的仆人, 使我的儿子所罗门骑上我的骡子, 送他下到基训去。

34 在那里撒督祭司和拿单先知要膏立他作以色列的王。你们要吹角说: ‘所罗门王万岁! ’

35 然后你们要跟随他上来; 他要来坐在我的王位上; 他要接续我作王。我已经立了他作以色列和犹大的统治者。"

36 耶何耶大的儿子比拿雅回答王说: "阿们! 愿耶和华我主我王的 神也是这样说。

37 耶和华怎样与我主我王同在, 愿他也照样与所罗门同在, 使他的王位, 比我主大卫王的王位更伟大。"

38 于是撒督祭司、拿单先知和耶何耶大的儿子比拿雅, 以及基利提人和比利提人都下去, 使所罗门骑上大卫王的骡子, 送他到基训去。

39 撒督祭司从帐幕里拿出那盛膏油的角, 膏立所罗门; 然后有人吹角, 众民就说: "所罗门王万岁! "

40 众民都跟随他上去, 吹着笛子, 十分欢乐, 以致大地也因他们的声音震裂。

41 亚多尼雅和所有与他在一起的宾客刚刚吃完了饭, 听到这声音; 约押听到角声, 就说: "城里为什么有这样喧嚷的声音呢?"

42 他还在说话的时候, 亚比亚他祭司的儿子约拿单来了。亚多尼雅对他说: "进来吧! 你是个忠义的人, 一定带来了好消息。"

43 约拿单对亚多尼雅说: "不好了, 我们的主大卫王已经立了所罗门为王了。

44 王差派撒督祭司、拿单先知和耶何耶大的儿子比拿雅, 以及基利提人和比利提人, 与所罗门同去。他们使所罗门骑上王的骡子。

45 撒督祭司和拿单先知已经在基训膏立他作王。众人都从那里欢欢喜喜上路; 你们听见的声音, 就是城里的喧闹声。

46 不但所罗门已经坐在这王国的王位上,

47 而且王的臣仆也来为我们的主大卫王祝福说: ‘愿你的 神使所罗门的名声比你的更尊荣, 使他的王位比你的更伟大。’王就在床上屈身下拜。

48 王又这样说: ‘耶和华以色列的 神是应当称颂的, 因为他今天赐了一人坐在我的王位上, 也使我亲眼看见这事。’"

49 亚多尼雅所有的宾客都惧怕, 大家起身, 各自逃走了。

50 亚多尼雅惧怕所罗门, 就起来, 去抓紧祭坛的角。

51 有人告诉所罗门说: "亚多尼雅惧怕所罗门王。他现在抓紧祭坛的角说: ‘愿所罗门王今天向我起誓, 决不会用刀杀死他的仆人。’"

52 所罗门说: "他若是作一个忠义的人, 他的头发连一根也不会掉在地上; 但在他身上若是发现有什么恶行, 他必定死。"

53 于是所罗门派人去把亚多尼雅从祭坛上带下来。他来向所罗门叩拜; 所罗门对他说: "回你的家去吧! "