1 Na e toru o ratou tau e noho ana, a kahore he whawhai a Hiria ki a Iharaira.

2 Na i te toru o nga tau ka haere iho a Iehohapata kingi o Hura ki raro, ki te kingi o Iharaira.

3 Na ka mea te kingi o Iharaira ki ana tangata, E mohio ana ranei koutou no tatou Ramoto Kireara, a e ata noho nei tatou, kahore e tangohia e tatou i te ringa o te kingi o Hiria?

4 Na ka mea ia ki a Iehohapata, ka haere ranei koe, taua ki Ramoto Kireara ki te whawhai? Ano ra ko Iehohapata ki te kingi o Iharaira, Ko ahau, ko koe, taua taua; ko toku iwi, ko tou iwi, ratou ratou; ko oku hoiho, ko ou hoiho, rite tonu.

5 I mea ano a Iehohapata ki te kingi o Iharaira, Tena, rapua aianei tetahi kupu i a Ihowa.

6 Katahi ka huihuia nga poropiti e te kingi o Iharaira, e wha rau aua tangata. Na ka mea ia ki a ratou, Me haere ranei ahau ki Ramoto Kireara ki te whawhai, kauaka ranei? Ano ra ko ratou; Haere; ma te Ariki hoki e homai ki te ringa o te kingi.

7 Na ka mea a Iehohapata, Kahore ranei tetahi atu i konei, tetahi poropiti a Ihowa, hei rapunga atu ma tatou?

8 Ano ra ko te kingi o Iharaira ki a Iehohapata, Tenei ano tetahi, ko Mikaia tama a Imira hei rapunga atu ma tatou i ta Ihowa: otiia e kino ana ahau ki a ia; kahore hoki ana poropiti pai moku; engari he kino. Na ka mea a Iehohapata, Kaua e pena te kupu a te kingi.

9 Katahi te kingi o Iharaira ka karanga ki tetahi rangatira, ka mea, Kia hohoro te tiki atu i a Mikaia tama a Imira.

10 Na ka noho te kingi o Iharaira raua ko Iehohapata kingi o Hura, tena i runga i tona torona, tena i runga i tona torona, rakai rawa ki o raua kakahu, i te wahi takoto kau i te tomokanga ki te kuwaha o Hamaria; me te poropiti ano nga poropiti kato a i to raua aroaro.

11 Na ka meatia e Terekia tama a Kenaana etahi haona rino mana, a ka mea ia, Ko te kupu tenei a Ihowa, Ka pana nga Hiriani e koe ki enei a poto noa.

12 A pera tonu te poropiti a nga poropiti katoa, i mea ratou, Haere ki Ramoto Kireara, kia taea hoki tau; kua homai hoki e Ihowa ki te ringa o te kingi.

13 A i korero te karere i haere ki te karanga i a Mikaia, i mea ki a ia, Nana, ko nga kupu a nga poropiti ki te kingi kotahi tonu te mangai mo te pai: na kia rite tau kupu ki ta tetahi o ratou, kia pai au korero.

14 Na ka mea a Mikaia, E ora ana a Ihowa, ina, ko ta Ihowa e korero mai ai ki ahau, ko taku tena e korero ai.

15 A, no tona taenga ki te kingi, ka mea te kingi ki a ia, E Mikaia, me haere ranei matou ki Ramoto Kireara ki te whawhai, kaua ranei? Ano ra ko tera ki a ia, Haere, kia taea hoki tau; kua hoatu hoki e Ihowa ki te ringa o te kingi.

16 Na ka mea te kingi ki a ia, Kia hia ianei aku whakaoati i a koe kia kati au e korero mai ai ki ahau, ko te mea pono anake, i runga i te ingoa o Ihowa?

17 Na ka ki tera, I kite ahau i a Iharaira katoa e marara noa ana i runga i nga maunga, koia ano kei nga hipi kahore nei o ratou kaitiaki, a i mea a Ihowa, Kahore o enei ariki; kia hoki marie tera, tera, ki o ratou whare.

18 Na ka mea te kingi o Iharaira ki a Iehohapata, Kahore ianei ahau i ki atu ki a koe, e kore e pai tana poropiti moku; engari he kino?

19 Na ka ki tera, Mo reira whakarongo mai ki te kupu a Ihowa; i kite ahau i a Ihowa e noho ana i runga i tona torona, i te mano katoa ano o te rangi e tu ana i tona taha ki matau, i tona taha ki maui.

20 Na ka mea a Ihowa, Ko wai hei whakapati i a Ahapa kia haere ai, kia hinga ai ki Ramoto Kireara? Na puta ke ta tenei kupu, puta ke ta tenei kupu.

21 Na ka puta tetahi wairua, ka tu ki te aroaro o Ihowa, ka mea, Maku ia e whakapati.

22 A ka mea a Ihowa ki a ia, Me pehea? ano ra ko tera, Me haere ahau, a hei wairua teka ahau i roto i nga mangai o ana poropiti katoa. Na ka mea ia, Mau ia e whakapati, ka taea ano e koe: haere, meatia tau na.

23 Na kua hoatu inaianei e Ihowa he wairua teka ki te mangai o enei poropiti katoa au, a kua kino ta Ihowa korero mou.

24 Na ka whakatata a Terekia tama a Kenaana, ka papaki i te paparinga o Mikaia, ka mea, I na hea te haerenga atu o te wairua o Ihowa i ahau ki a koe korero ai?

25 Ano ra ko Mikaia, Tera koe e kite i te ra e haere ai koe ki tetahi ruma i roto rawa piri ai.

26 Na ka mea te kingi o Iharaira, Kawea atu a Mikaia, whakahokia ki a Amono rangatira o te pa, ki a Ioaha tama a te kingi;

27 Ki atu hoki, Ko te kupu tenei a te kingi, Hoatu tenei ki te whare herehere, whangaia ki te taro o te tangihanga, ki te wai o te tangihanga, kia hoki mai ra ano ahau i runga i te rangimarie.

28 Ano ra ko Mikaia, Ki te hoki mai koe i runga i te rangimarie, ehara ahau i te kaiwhakapuaki i a Ihowa korero. I mea ano ia, Whakarongo, e nga iwi, e koutou katoa!

29 Heoi haere ana te kingi o Iharaira raua ko Iehohapata kingi o Hura ki runga, ki Ramoto Kireara.

30 Na ka mea te kingi o Iharaira ki a Iehohapata, Me whakaputa ke toku ahua, ka haere ki te whawhai: ko koe ia kakahuria ou kakahu. Na whakaputa ke ana te kingi o Iharaira i tona ahua, a haere ana ki te whawhai.

31 Na kua oti i te kingi o Hiria te whakahau ana rangatira e toru tekau ma rua, nga kaiwhakahaere o ana hariata, kua mea, Kaua e whawhai ki te iti, ki te rahi; engari ki te kingi anake o Iharaira.

32 A, no te kitenga o nga rangatira o nga hariata i a Iehohapata, ka mea ratou, Koia ano tenei te kingi o Iharaira. Na peka ana ratou ki a ia ki te whawhai ki a ia. Na ko te hamamatanga o Iehohapata.

33 A, i te kitenga o nga rangatira o nga hariata ehara ia i te kingi o Iharaira, hoki ana ratou i te whai i a ia.

34 Na ka kumea te kopere e tetahi tangata, he mea noa iho, tu tonu te kingi o Iharaira i waenga pu o te hononga iho o te pukupuku. Na ka mea ia ki te kaiarataki o tana hariata, Tahuri tou ringa; kawea atu ahau i roto i te ope; kua tu hoki ahau, he tu kino.

35 Na ka rahi haere te whawhai i taua ra: a he mea pupuri ake te kingi i runga i te hariata kia tu tonu atu ai ia ki nga Hiriani; a i te ahiahi ka mate: na rere ana nga toto o te tunga ki te riu o te hariata.

36 Na ka pa te karanga puta noa i te ope i te mea ka to te ra; ko te kupu tenei, Ki tona pa, ki tona whenua, e tera tangata, e tera tangata!

37 Heoi ka mate te kingi, a ka kawea ki Hamaria, tanumia iho e ratou te kingi ki Hamaria.

38 A i horoia te hariata ki te poka wai i Hamaria; a mitikia ana ona toto e nga kuri: na he wahi horoinga tera no nga wahine kairau; ko ta Ihowa ia korero ai.

39 Na, ko era atu mahi a Ahapa me nga mea katoa i mea ai ia, me te whare rei i hanga e ia, me nga pa katoa i hanga e ia, kahore ianei i tuhituhia ki te pukapuka o nga meatanga o nga ra o nga kingi o Iharaira?

40 Na moe ana a Ahapa ki ona matua, a ko tana tama, ko Ahatia, te kingi i muri i a ia.

41 No te wha o nga tau o Ahapa kingi o Iharaira i kingi ai a Iehohapata tama a Aha ki a Hura.

42 E toru tekau ma rima nga tau o Iehohapata i tona kingitanga, a e rua tekau ma rima nga tau i kingi ai ia ki Hiruharama: ko te ingoa hoki o tona whaea, ko Atupa, he tamahine na Hirihi.

43 A i haere ia i nga ara katoa o tona papa, o Aha; kihai i peka ke; i mahi ia i te mea e tika ana ki ta Ihowa titiro; otiia kihai nga wahi tiketike i whakakahoretia; i patu whakahere ano te iwi, i tahu whakakakara ki nga wahi tiketike.

44 A i houhia te rongo e Iehohapata ki te kingi o Iharaira.

45 Na, ko era atu meatanga a Iehohapata me ana mahi toa, me ana whawhaitanga, kahore ianei i tuhituhia ki te pukapuka o nga meatanga o nga ra o nga kingi o Hura?

46 I whakamotitia atu ano e ia i te whenua era atu o te hunga whakahoroma i mahue nei i nga ra o tona papa, o Aha.

47 Na i taua wa kahore o Eroma kingi: he kawana te kingi.

48 A i hanga etahi kaipuke o Tarahihi e Iehohapata hei tiki koura ki Opira. Otiia kihai i rere; i pakaru hoki nga kaipuke ki Ehiono Kepere.

49 Katahi a Ahatia tama a Ahapa ka mea ki a Iehohapata, Kia eke tahi aku tangata me au tangata ki runga ki nga kaipuke. Otiia kihai a Iehohapata i pai.

50 Na ka moe a Iehohapata ki ona matua, a tanumia ana ki ona matua ki te pa o tona tupuna, o Rawiri; a ko tana tama, ko Iehorama te kingi i muri i a ia.

51 No te tekau ma whitu o nga tau o Iehohapata kingi o Hura i kingi ai a Ahatia tama a Ahapa ki a Iharaira i Hamaria; a e rua nga tau i kingi ai ia ki a Iharaira.

52 A i kino tana mahi ki te aroaro o Ihowa, i haere hoki i te ara o tona papa, i te ara o tona whaea, i te ara ano o Ieropoama tama a Nepata, i hara ai a Iharaira:

53 I mahi hoki ki a Paara, i koropiko ki a ia; i whakapataritari i a Ihowa, i te Atua o Iharaira: rite tonu tana ki nga mea katoa i mea ai tona papa.

1 亚兰人和以色列人之间, 连续三年没有战争。

2 到了第三年, 犹大王约沙法下去见以色列王。

3 以色列王对他的臣仆说: "你们知道吗?基列的拉末原属于我们, 我们怎可静坐不动, 不把它从亚兰王的手中夺回来呢?"

4 亚哈问约沙法: "你肯与我一起到基列的拉末去作战吗?"约沙法回答以色列王: "你我不分彼此, 我的人民就像是你的人民, 我的战马就像是你的战马。"

5 约沙法又对以色列王说: "现在请你先求问耶和华。"

6 于是以色列王把众先知聚集了来, 约有四百人, 问他们: "我可以去攻打基列的拉末吗?或是应当忍耐不去呢?"他们说: "你可以上去, 主必把那城交在王的手里。"

7 约沙法说: "这里不是还有耶和华的先知, 我们可以求问他吗?"

8 以色列王对约沙法说: "还有一个人, 我们可以托他求问耶和华。不过我憎恨他, 因为他对我说的预言, 都是凶话, 不是吉话。这人就是音拉的儿子米该雅。"但约沙法说: "请王不要这么说。"

9 于是王召了一位太监来, 说: "快去把音拉的儿子米该雅召来! "

10 以色列王和犹大王约沙法穿着朝服, 在撒玛利亚城门口的广场上, 各人坐在自己的王位上; 所有的先知都在他们面前说预言。

11 基拿拿的儿子西底家做了些铁角, 说: "耶和华这样说: ‘你要用这些铁角抵触亚兰人, 直到把他们完全消灭。’"

12 所有的先知也都这样预言说: "你可以上基列的拉末去, 必得胜利! 因为耶和华必把那城交在王的手里。"

13 那去召米该雅的使者对米该雅说: "看哪, 这里的众先知都异口同声地对王说吉话, 请你与他们一样说吉话。"

14 米该雅说: "我指着永活的耶和华起誓, 耶和华吩咐我什么, 我就说什么。"

15 米该雅来到王那里的时候, 王就问他: "米该雅啊, 我们可以到基列的拉末去作战吗?或是要忍耐不去呢?"米该雅回答亚哈: "你可以上去, 必得胜利, 因为耶和华必把那城交在王的手里! "

16 王对他说: "我要嘱咐你多少次, 你才奉耶和华的名对我只说真话呢?"

17 米该雅说: "我看见以色列人四散在山上, 好像没有牧人的羊群一样; 耶和华说: ‘这些人没有主人, 使他们平平安安各自回家吧! ’"

18 以色列王对约沙法说: "我不是告诉过你, 这人对我说的预言, 总不说吉话, 只说凶话吗?"

19 米该雅说: "因此, 你要听耶和华的话; 我看见耶和华坐在他的宝座上, 天上的万军都侍立在他的左右。

20 耶和华说: ‘谁去引诱亚哈, 使他上基列的拉末阵亡呢?’有说这样的, 有说那样的。

21 后来有一个灵出来, 站在耶和华面前, 说: ‘我去引诱他。’耶和华问他: ‘你用什么方法呢?’

22 他回答: ‘我要出去, 在亚哈所有先知的口中, 作说谎的灵。’耶和华说: ‘你可以去引诱他, 你也必能成功, 你去这样行吧! ’

23 现在, 耶和华已经把说谎的灵放在你这些先知的口中, 耶和华已经命定灾祸临到你。"

24 基拿拿的儿子西底家近前来, 打米该雅的脸颊说: "耶和华的灵怎样离开了我, 去与你说话呢?"

25 米该雅说: "你进密室躲藏的那一天, 就必看见了。"

26 以色列王说: "把米该雅带回去, 交给市长亚们和王的儿子约阿施,

27 说: ‘王这样吩咐: 把这人囚在监里, 少给他食物和水, 直到我平平安安回来。’"

28 米该雅说: "如果你真的可以平平安安回来, 那么耶和华就没有借着我说话了。"他又说: "众民啊, 你们都要听。"

29 于是, 以色列王和犹大王约沙法上基列的拉末去了。

30 以色列王对约沙法说: "我要改装上战场去了; 你可以仍穿自己的朝服。"于是以色列王改装到战场去了。

31 亚兰王曾经嘱咐他的三十二个战车长说: "无论大小将兵, 你们都不要与他们争战, 只要与以色列王争战。"

32 战车长们看见约沙法的时候, 就说: "这人必是以色列王。"他们就转过去与他争战, 约沙法便喊叫起来。

33 战车长们一见他不是以色列王, 就转回来, 不追赶他了。

34 有一个人随便射了一箭, 竟射中了以色列王铁甲与护胸甲之间的地方。王对驾车的说: "你把车转过来, 载我离开战场吧! 我受了重伤。"

35 那一天战争不断升级, 有人扶着王站在车上抵挡亚兰人。到了黄昏, 王就死了; 血从伤口流到战车的底下去。

36 约在日落的时候, 有命令传遍军中说: "各归各城, 各归各地吧。"

37 王死了以后, 人们把他送回撒玛利亚, 埋葬在那里。

38 他们在撒玛利亚的池旁, 妓女洗澡的地方清洗战车, 有狗来舔亚哈的血, 正如耶和华说过的话一样。

39 亚哈其余的事迹, 他所作的一切, 他建造的象牙宫和他重建的一切城镇, 不是都记在以色列诸王的年代志上吗?

40 亚哈与他的列祖同睡, 他的儿子亚哈谢接续他作王。

41 以色列王亚哈第四年, 亚撒的儿子约沙法登基作犹大王。

42 约沙法登基的时候是三十五岁; 他在耶路撒冷作王二十五年。他母亲名叫阿苏巴, 是示利希的女儿。

43 约沙法遵行他父亲亚撒所行的一切, 总不偏离, 行耶和华看为正的事。只是邱坛还没有废去, 人民仍在邱坛上献祭烧香("只是邱坛......献祭烧香。"《马索拉抄本》为22:44)。

44 约沙法王与以色列王和平相处。(本节在《马索拉抄本》为22:45)

45 约沙法其余的事迹, 他作过的英勇的事和他怎样争战的事, 不是都写在犹大列王的年代志上吗?

46 约沙法把父亲亚撒在世时遗留下来的庙妓都从国中除灭。

47 那时, 以东没有王, 由总督统治。

48 约沙法建造了他施船只, 要到俄斐去运金子, 可是不能开船, 因为船只在以旬.迦别坏了。

49 那时亚哈的儿子亚哈谢对约沙法说: "让我的仆人与你的仆人一同坐船去吧! "但是约沙法不肯。

50 约沙法与他的列祖同睡, 与他的列祖一同埋葬在他先祖大卫的城里; 他的儿子约兰接续他作王。

51 犹大王约沙法第十七年, 亚哈的儿子亚哈谢在撒玛利亚登基作以色列王。他作以色列王两年。

52 他行耶和华看为恶的事, 行他父亲的道和他母亲的道, 又行尼八的儿子耶罗波安使以色列人陷在罪中的道。

53 他事奉巴力, 敬拜巴力, 照着他父亲所行的一切惹耶和华以色列的 神发怒。