1 Tiakina tōu waewae ina haere koe ki te whare o te Atua; he pai kē te whakatata ki te whakarongo i te hoatu i te patunga tapu a ngā wairangi; kāhore hoki rātou e mōhio he mahi kino tā rātou.
2 Kei pōrahurahu tōu māngai,
kei hohoro hoki te puaki o tētahi kupu
a tōu ngākau i te aroaro o te Atua;
nō te mea kei te rangi te Atua,
ā, ko koe kei runga i te whenua;
mō reira kia torutoru āu kupu.
3 Ka puta mai hoki te rekanga kanohi ina nui te raruraru;
me te reo o te wairangi ki te maha o ngā kupu.
4 Ki te kīia taurangitia e koe tētahi mea mā te Atua, kei whakaroa koe ki te whakamana. E kore hoki ia e pai ki ngā wairangi; whakamanā e koe tāu i kī taurangi ai. 5 He pai kē ki te kore āu kī taurangi, i te puta i a koe o te kupu taurangi, ā, kāhore i whakamana e koe. 6 Kei tukua e koe tōu māngai kia mea hara mō ōu kikokiko; kaua hoki e kī ki te aroaro o te anahera, "He pōhēhē." Kia riri te Atua ki tōu reo hei aha, ā, hē iho i a ia te mahi a ōu ringa?
7 Nā konei tēnei mea, nā te maha o ngā rekanga kanohi, o ngā horihori, o ngā kōrero maha; ko koe ia kia wehi i te Atua.
8 Ki te kite koe i te rawakore e tūkinotia ana, ā, e kāhakina kētia ana te whakawā rāua ko te tika i te kāwanatanga, kaua e mīharo ki taua mea; nō te mea e maharatia ana e tētahi, he tiketike ake nei i te mea tiketike; tēnei anō hoki tētahi e tiketike ake ana i a rātou. 9 Mā te katoa anō hoki ngā hua o te whenua; ā, ko te kīngi hoki, nā, e mahia ana e te māra he mea māna.
10 Ko te tangata e aroha ana ki te hiriwa e kore e mākona i te hiriwa;
ā, e kore hoki te tangata e whai ana ki ngā mea maha, ki ngā hua.
He horihori anō tēnei.
11 Ki te maha ngā rawa,
ka tokomaha anō ngā tāngata hei kai;
he aha hoki te pai ki te tangata nāna aua mea?
Ko te mātakitaki kau atu a ōna kanohi.
12 Ka reka tonu te moe a te tangata mahi,
ahakoa iti tāna kai, nui rānei;
ko te tangata taonga ia,
e kore e tukua e āna mea maha kia moe.
13 Tērā tētahi he ngau kino i kitea e ahau i raro i te rā,
arā, he taonga e puritia ana e te tangata nāna, hei whakamamae anō i a ia;
14 ā, ka pau aua taonga i te raruraru kino.
Nā, ka whānau he tama māna,
kāhore he mea i tōna ringa.
15 Ka rite ki tōna haerenga mai i te kōpū o tōna whaea,
ka hoki tahanga atu anō ia,
ka pērā i tōna haerenga mai,
e kore anō e riro i a ia tētahi wāhi mō tāna mahi hei maunga atu mā tōna ringa.
16 Ā, he hē ngau kino anō hoki tēnei:
arā ko tōna haerenga atu ka rite i ngā mea katoa ki tōna haerenga mai;
he aha oti te pai ki a ia?
Ko tāna i mahi ai mā te hau.
17 Ā, i ōna rā katoa ka kai ia i roto i te pōuri,
ka pororaru tōna ngākau ka pāngia e te mate, ka pukuriri.
18 Nanā, ko tāku i kite ai, he mea pai, he mea ātaahua, kia kai te tangata, kia inu, kia kite hoki i te pai o tōna māuiui katoa i māuiui ai ia i raro i te rā i ngā rā katoa e ora ai ia, e hōmai nei e te Atua ki a ia; nāna hoki tēnā wāhi. 19 Ko ngā tāngata katoa hoki i hōmai ai e te Atua he taonga, he rawa, i tukua mai ai ki a rātou te tikanga mō te kai i tētahi wāhi o aua mea, mō te tango i te wāhi mā rātou, ā, kia koa rātou i tō rātou māuiui – he mea hōmai tēnei nā te Atua. 20 E kore hoki e nui tōna mahara ki ngā rā i ora ai ia; nō te mea he koa mō tōna ngākau tā te Atua i whakahoki ai ki a ia.
1 5.1 Ex. 3.5. CUANDO fueres á la casa de Dios, guarda tu pie; 5.1 1 S. 15.22. Sal. 50.8. Pr. 15.8 y 21.27. Os. 6.6.y acércate más para oir que para dar el sacrificio de los necios: porque no saben que hacen mal.
2 5.2 Pr. 13.3. No te des priesa con tu boca, ni tu corazón se apresure á proferir palabra delante de Dios; porque Dios está en el cielo, y tú sobre la tierra: por tanto, 5.2 Pr. 10.19. Mt. 6.7.sean pocas tus palabras.
3 Porque de la mucha ocupación viene el sueño, y 5.3 Pr. 10.19.de la multitud de las palabras la voz del necio.
4 5.4 Nm. 30.2, etc. Dt. 23.21. Sal. 66.13,14. Cuando á Dios hicieres promesa, 5.4 Sal. 50.14. Pr. 20.25.no tardes en pagarla; porque no se agrada de los insensatos. Paga lo que prometieres.
5 5.5 Pr. 20.25. Hch. 5.4. Mejor es que no prometas, que no que prometas y no pagues.
6 No sueltes tu boca para hacer pecar á tu carne; 5.6 Mal. 2.7. 1 Co. 11.10.ni digas delante del ángel, que fué ignorancia. ¿Por qué harás que Dios se aire á causa de tu voz, y que destruya la obra de tus manos?
7 Donde los sueños son en multitud, también lo son las vanidades y muchas las palabras; mas tú teme á Dios.
8 Si 5.8 cp. 3.16 y 4.1. Ez. 18.18.violencias de pobres, y extorsión de derecho y de justicia vieres en la provincia, no te maravilles de esta licencia; porque 5.8 Sal. 12.5.alto está mirando sobre alto, y uno más alto está sobre ellos.
9 Además el provecho de la tierra es para todos: el rey mismo está sujeto á los campos.
10 El que ama el dinero, no se hartará de dinero; y el que ama 5.10 Sal. 37.16.el mucho tener, no sacará fruto. También esto es vanidad.
11 Cuando los bienes se aumentan, también se aumentan sus comedores. ¿Qué bien, pues, tendrá su dueño, sino ver los con sus ojos?
12 Dulce es el sueño del trabajador, ora coma mucho ó poco; mas al rico no le deja dormir la hartura.
13 5.13 cp. 6.1. Hay una trabajosa enfermedad que he visto debajo del sol: las riquezas guardadas de sus dueños para su mal;
14 Las cuales se pierden en malas ocupaciones, y á los hijos que engendraron nada les queda en la mano.
15 Como 5.15 Job 1.21. Sal. 49.17. 1 Ti. 6.7.salió del vientre de su madre, desnudo, así se vuelve, tornando como vino; y nada tuvo de su trabajo para llevar en su mano.
16 Este también es un gran mal, que como vino, así haya de volver. 5.16 cp. 1.3.¿Y de qué le aprovechó trabajar al viento?
17 Demás de esto, todos los días de su vida 5.17 Sal. 127.2.comerá en tinieblas, con mucho enojo y dolor y miseria.
18 He aquí pues el bien que yo he visto: 5.18 cp. 2.1.Que lo bueno es comer y beber, y gozar uno del bien de todo su trabajo con que se fatiga debajo del sol, todos los días de su vida que Dios le ha dado; porque esta es su parte.
19 Asimismo, á todo hombre á quien Dios dió riquezas y hacienda, y le dió también facultad para que coma de ellas, y tome su parte, y goce su trabajo; 5.19 cp. 3.13.esto es don de Dios.
20 Porque no se acordará mucho de los días de su vida; pues Dios le responderá con alegría de su corazón.