1 Fuä nyasa Yesu peka ägi apai le fu ägu abolo nǎgiã ko, kʉ kindʉ ku Kafalanauma yò. 2 Gbiã asuda Aloma sã adʉ yò nadʉ́ na bolosʉnge sã nǎwaka kuti kpio. Pa gi bolo sʉnge le angbá ti gi gbiã asuda le gbẽ. 3 Hõ gi gbiã asuda le agĩ pa Yesu ni, kʉ kikedi kula nyänyäki pa abolo dagba Ayuda, tɨpa kahõ pai be Yesu kʉ yée kahusa gi bolo sʉnge le. 4 I kida fuä Yesu, kizungädi ko nyänyäki ninyã: «Gi gbiã asuda le, lengbe alengba mʉ undä ko. 5 Bämbikä kʉ na nyämuse fu Ngbatʉngalani nga Ayuda. Ko du naduá gǎni abämbutɨlia.» 6 Wele, Yesu kindʉ wasã na yo. Hõ kʉ ǎmbeda ni na kpolo, gu gbiã asuda le kikedi bakʉleako tɨpa nyã fu Yesu: «Baɨla, ka mʉ fudi nga tilo ya, bämbikä mi alengba nga mʉ da kpʉle te. 7 Sidu â mi nǎlengba nga tini kayee ni tile fuä lo ya. Ono mʉ pe kina fula sã, gǐ bolosʉnge ahʉ! 8 Mi ni tile, mi tii be gimi agbiã du fele ku mbatayò, mi â na asuda du tii bele. Ka mi nyã fu guni: ‹Mʉ ndʉ›, ni nindʉ andʉ. Mi nyã fu kula ni: ‹Mʉ yée›, ni kiyee ayee. Mi ninyã fu gǐ bolosʉnge: ‹Mʉ mängi gi pai le!› Ni kimängi he amanga.» 9 Yesu kiyǎgĩ gi pai le, kʉ kidʉ na bakele ilisä lii pa gi gbiã asuda le. Kʉ kisa tiko fuä gu limbasa abolo nǎpeka ko kinyã: «Mi nagʉmba ha fu loni ya zavula dagba Aisalaele, mi âgbiã nga idapase wa gele te.» 10 Abakʉle ku gu gbiã asuda le kikalaga tiyo ku kpʉko yò, kigbiã gu bolosʉnge le kʉ naima hu.
11 Fuä hä, Yesu kindʉ ku logo gu gbata iǎyamba ha Naina. Gako abawiliki gbiã kuti limbasa abolo ǎndʉ wasã na ko. 12 Hõ kʉ ǎmbeda ni ku ngbädimä gbata yò, kʉ kigbiã kangba kumbagudee sã i niyee kakpisidä hä. Bangisã kumbagudee ni wili däkulugbä nangɨa ko. Ndulumä abolo gu gbata le ǎndʉ wasã na li. 13 Baɨla kibi li, lungäli kiti ku ngbäduko yò. Kʉ kinyã fu li: «Mʉ́ mbʉ kpala!» 14 Kʉ kigbisi, kizädi gu kpángá i aáká kangba lii he, ägu abolo nátindí he kilʉ. Kʉ kinyã: «Palanga, mi nanyã folo mʉ tumba tilo.» 15 Wele, gi kumbagudee náima kpi le kitumba tiko, kitona fula. Yesu kifʉ ko fu nako. 16 Gʉnde kizi abolo dundukä, i kinitääsi limä Mbäli ninyã: «Bakele näbi ima dá dagba lani. Mbäli ima yée kaundä gako abolo.» 17 Gi pangbanga le li pa Yesu kigbataka logo ngbiĩ Ayuda na baha na vulu ägu alingala dundukä nadʉku pangba ha.
18 Ga Yoane abawiliki kipeke ägu apai dundukä fu ko Yesu amängi he. Yoane kiyämbu abawiliki uwe dagba yo, 19 kikedi yo fuä Baɨla tɨpa kasana ko: «Mo du nga gu Ko nalengba kayee watadu si naida ani sungudi gu kula bolo?» 20 I kida fuä Yesu kinyã fu ko: «Yoane Babatiza kedi lani fuä lo tɨpa kasana lo: ‹Mo du nga gu Ko nalengba kayee watadu si naida ani sungudi gu kula bolo?›» 21 Ti gu legbo le, Yesu kinihusi dʉngu abolo kaza, dʉngu gbälĩgbälĩ abolo, dʉngu abolo agilisä, nizäki bängili abolo vuläli tɨpa i ngele belewe. 22 Fuä hä, Yesu kikalaga pai fu ga Yoane amokedi kinyã: «Oni ndʉ katangalã ägu apai bi oni he na gu gĩ oni he: abolo vuläli nangela belewe, abolo ngbälämäni nandʉ wenengaĩ, abolo kʉngú nagilä be kʉngú, kisikisi tu abolo nagiã pai belewe, ägu abolo nakpiki nazinga be kpio. I natʉngusa Wene Pangbanga fu abolo lungä. 23 Ngbalago fu gu bolo mi nikadʉ nga ni ndʉ tigo fu ni ya.»
24 Fuä gá ga Yoane amokedi, Yesu kitona fula fu limbasa abolo lii pa Yoane ninyã: «Gini hẽ oni andʉ käbi he ngbäkungbä yò? Gu gbaká wege azigizä hä? 25 Ono gini hẽ tie oni andʉ käbi he? Gu kʉmba vo tiko na bawene alokoo? Ono ägu abolo ninâvoda bawene wene alokoo, nabata logo kumukä, i nâsungä ku abäkindä yò. 26 Gini hẽ tie nzũ oni andʉ käbi he? Näbi? Iĩ, Mi nagʉmba ha fu loni, pako nyäki susi ga näbi. 27 Yoane du Kẽkẽ Apai anyã lii pako ya:
‹Mʉ ngele, mi kedi gimi mokedi mbatayò folo
Tɨpa mbakada gǎ gene folo.›
28 Mi nápe he fu loni, dagba ägu abolo dundukä adee avʉngu yo, guni hõ sã te kĩi päni susi ga Yoane. Ono gu ko du ni tâta bolo logo ga Mbäli kindä, ko kĩi pako susi ga Yoane. 29 Agu abolo dundukä nǎgiã ga Yoane tʉngusa pai zavula abägi pako aini he ya sangba Mbäli ni lulu pai. Sidu, i aidi tini kadia batisimo be Yoane. 30 Ono Afalusi gbiã kuti abäyugu andikä asogó dia batisimo be Yoane. Wele i asogó gu pai Mbäli aidi na ni lii päyo.
31 Mi alengbesa ngbatʉnga abolo gi galã le tie na dá? I wili ägini abolo? 32 I wa kina ägu agudee dʉ logo bavulukpolo. Agu yo ku bäni sã natangbäyo fuä akʉläyo ninyã:
‹Ani adi bia kpäningbä fu loni tɨpa oni wo ti gbele.
Ka oni awo nga ti gbele ya.
Ani di bia kpala kpeẽ.
Ono oni akpala nga â te.›
33 Bämbikä Yoane Babatiza ayee, ka kʉ ago nga nili liahẽ ya, ka kʉ ambila nga vino ya. Oni anyã: ‹Daimuna gu dʉ logo ko yò.› 34 Wili bolo yée, kʉ nali liahẽ, nimbili vino. Oni nanyã: ‹Kʉ nabelã kina pa liahẽ na pa mbila vino, wene Bakʉle abägi pákʉ nga ko wasã na abolo ingapai.› 35 Ono ägu abolo dundukä napeka ga Mbäli tatamana, i nayugä hä ya si ni lulu he.»
36 Fuä hä, falusi sã kiyämbu Yesu kʉ yée kali liahẽ kpʉko yò. Yesu kilimi ku gi Falusi yò le kisungu kali liahẽ. 37 I ngele, dee sã kida i aini li ni bolo ingapai logo gu gbata le. Li aimá inä hä ya Yesu adʉ ku gu Falusi yò le kali liahẽ. Li aáká malasi logo babedi wili mulangi sã. 38 Li kilʉ gii Yesu pati ndʉko, kitakpala nizilĩsi ndʉko na aume, niwege he na mangelili, nidungä ndʉ Yesu, nikulu ndʉko na malasi. 39 Hõ gu Falusi nayämbu Yesu äbi ägi apai le ni, kʉ kinyã ku ngbäduko yò: «Ka gi kʉmba le ningɨa näbi ni lengo, ka kʉ ini da nga gi dee nazada ko le, gini likä dee ngä li: dee ingapai.» 40 Yesu kitʉka ngbako kinyã fu ko: «Simo, mi na pai kape he folo.» Simo kikalaga ha kinyã: «Iĩ Bäyugu, mʉ fula afula.» 41 Yesu kinyã: «Kʉmba sã afʉ banza fu abolo uwe, guni sã alengbé kagasa zende afalanga kama bisuẽ (500). Uwe bolo banza alengbé kagasa zende afalanga bisuẽ bawe (50). 42 Wa i ǎlengba nga kagasa ha ya, kʉ kimbʉ pa gu banza le fu yo ti bala yo dundukä uwe. Dagba yo uwe, gini ni nikaida na ko gbẽ?» 43 Simo kikalaga ha kinyã: «Mi nabelã ha ya gu bolo kʉ avu ni ti gäni bakele banza.» Yesu kinyã fu ko: «Mʉ käti gu ngbanga le ni lengo.»
44 Yesu kisa tiko käbi gu dee le, kinyã fu Simo: «Mʉ bi gi dee le te? Mi nilimi ku kpulo nò, ono mʉ afʉ nga ime fele tɨpa zʉnda ndʉle te. Li tigäli, li zʉndu ndʉle na gäli aume, kiwege he na mangelili. 45 Mʉ nǎdungä ngä le te. Ono li tigäli, wa mi nilimĩ, li nadungä ndʉle kindi. 46 Mʉ nǎkulä ngä lile na malasi te. Ono li tigäli, li kulu akpete ndʉle na malasi. 47 Sidu, mi nanyã folo ya i ima vu li ti gäli badʉngu ingapai. Sidu li nayugu nyämuse tini ni bakele he. Ono gu bolo vu yo ni ti aingapai ni bete he, ni nâyugä nyämuse â tǒni gbua.» 48 Kʉ kinyã fu gi dee le: «I ima vu lo ti gamʉ aingapai.» 49 Agu abolo nǎli liahẽ wasã na ko kitona peka ha ku ngbäduyo yò ninyã: «Da nga gi kʉmba le nada ti gu nga vu ga abolo aingapai?» 50 Ono Yesu kinyã fu gi dee le: «Gamʉ idapase bätäsi lo. Mʉ ndʉ na zeleda.»