Publicidade

1 Samuel 14

AVM

1 , i tētahi o aua ka mea a Honatana, tama a Haora, ki te taitama e mau ana i āna patu, "Haere mai, tāua ka whiti atu ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini i tāwāhi ." Otiia kīhai i kōrerotia e ia ki tōna pāpā.

2 Ā, i tērā pito o Kipea a Haora e noho ana i raro i tētahi pamekaranete i Mikirono; tata tonu āna tāngata ki te ono ngā rau; 3 me Āhia anō hoki, tama a Ahitupu, tuakana o Ikaporo, tama a Pinehaha, tama a Eri tohunga a Ihowā i Hiro, ko te kaikākahu ia o te epora. , kīhai te iwi i mōhio kua riro a Honatana.

4 , i waenga o ngā whitinga i whai ai a Honatana kia whiti atu ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini, tērā tētahi pari kōhatu i tētahi taha, he pari kōhatu hoki i tētahi taha; ko te ingoa o tētahi ko Potete, ko te ingoa o tētahi ko Henehe. 5 I te raki tētahi pari e ana, i te ritenga atu o Mikimaha; i te tonga tētahi, i te ritenga atu o Kipea.

6 , ka mea a Honatana ki te taitama e mau ana i āna patu, "Haere mai, tāua ka haere ki ngā hōia o ēnei kokotikore. Tērā pea a Ihowā e mahi tāua. Kāhore he aha ki a Ihowā kia riro te tokomaha, te tokoiti rānei e whakaora."

7 Anō ko te kaimau o āna patu ki a ia, "Meatia ngā mea katoa e paingia ana e tōu ngākau; anga atu, tēnei ahau hei hoa mōu, hei pērā me tōu ngākau e pai ai."

8 Anō ko Honatana, "Nanā, me haere atu tāua ki ngā tāngata , me whakaputa atu hoki ki a rātou. 9 Ki te pēnei mai rātou ki a tāua, mārie, kia tae atu anō mātou ki a kōrua; , me tāua i tāua tūranga, e kore anō e piki ki a rātou.10 Engari ki te pēnei rātou , Piki ake ki a mātou,ko reira tāua piki atu ai; te mea kua hōmai rātou e Ihowā ki ō tāua ringa; ā, ko tēnei hei tohu ki a tāua."

11 , ka puta rāua tokorua ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini; ā, ka mea ngā Pirihitini, "Nanā, ko ngā Hiperu e puta mai ana i roto i ngā rua i piri ai rātou." 12 , ka oho ngā hōia pupuri ki a Honatana rāua ko tāna kaimau patu, ka mea, "Piki ake ki a mātou kia whakakitea ai tētahi mea e mātou ki a kōrua."

, ka mea a Honatana ki te kaimau o āna patu, "Piki ake i muri i ahau; kua hōmai hoki rātou e Ihowā ki te ringa o Īharaira."

13 , ka piki atu a Honatana, he mea ngōki atu, me tāna kaimau patu i muri i a ia; , hinga ana rātou i a Honatana, me te patu anō te kaimau patu i muri i a ia. 14 , ko te patunga tuatahi i patu ai a Honatana rāua ko tāna kaimau patu, tata tonu ki te rua tekau ngā tāngata; ko te nui o taua wāhi, me te mea kei te hāwhe eka whenua.

15 , ka te wiri ki te puni, ki ērā i te pārae, ki te iwi katoa anō hoki; ko ngā hōia, me ngā kaipāhua, i wiri anō hoki rātou; i anō te whenua; nui rawa te wiri.

16 Ā, ka titiro ngā tūtei a Haora i Kipea o Pineamine; , kua papahoro te ope, me te haere anō rātou, kōpiko atu, kōpiko mai. 17 Kātahi a Haora ka mea ki te iwi i reira, i a ia, "Tatauria tātou kia kitea ko wai kua riro." Ā, ka tatauria e rātou, , kāhore a Honatana rāua ko tāna kaimau patu i reira.

18 , ka mea a Haora ki a Āhia, "Kawea mai te āka a te Atua." I ngā tama hoki a Īharaira te āka a te Atua i taua . 19 Ā, i a Haora e kōrero ana ki te tohunga, ka tino nui haere te ngangau i te puni o ngā Pirihitini; , ka a Haora ki te tohunga, "Pēpeke ake tōu ringa."

20 , ka huihui a Haora rātou ko tōna nuinga, ā, haere ana ki te whawhai. , e anga mai ana tērā te hoari a tētahi, a tētahi, ki tōna hoa, ki tōna hoa; nui atu te pōkaikaha. 21 , ko ngā Hiperu i roto i ngā Pirihitini i mua atu, i haere tahi atu nei me rātou ki te puni i te whenua i tētahi taha, i tētahi taha; , huri ana anō hoki rātou ki te taha i a Īharaira, ki ngā hoa o Haora rāua ko Honatana. 22 pērā anō ngā tāngata katoa o Īharaira i piri nei ki te whenua pukepuke o Ēparaima, i rātou rongonga kua whati ngā Pirihitini, , kei te whai haere anō hoki i a rātou i roto i te pakanga. 23 Heoi, whakaorangia ana a Īharaira, i taua e Ihowā; ā, puta ana te whawhai ki Peteawene.

Te Oati Pōnānā a Haora

24 Ā, i hēmanawa ngā tāngata o Īharaira i taua ; i whakaoati hoki a Haora i te iwi, i mea, "Ki te kai tētahi tangata i te kai ā ahiahi noa, ka kangā ia, kia whai utu anō ahau i ōku hoariri." reira kīhai tētahi o te iwi i ānga ki te kai.

25 , ko te haerenga o ngā tāngata katoa o te whenua ki tētahi ngahere; ā, he honi kei runga i te whenua. 26 Ā, te taenga o te iwi ki te ngahere, , e turuturu iho ana te honi; otiia kīhai i te ringa o tētahi tangata ki tōna waha; i wehi hoki te iwi i te oati. 27 Ko Honatana ia kīhai i rongo i te whakaoati a tōna pāpā i te iwi; , ka kōkiritia e ia te pito o te tokotoko i tōna ringa, ā, toua ana ki roto ki te honikoma, whakahokia ana e ia tōna ringa ki tōna waha, ā, ka mārama ōna kanohi. 28 Kātahi ka oho tētahi o te iwi, ā, ka mea, "I tino whakaoatitia te iwi e tōu pāpā; i mea ia, Kia kangā te tangata e kai ana i tētahi kai āianei.Ā, e hemo ana te iwi."

29 Kātahi a Honatana ka mea, "Raru ana te whenua nei i tōku pāpā. Titiro hoki, kua mārama ōku kanohi, nōku i kai i tētahi wāhi iti o te honi nei. 30 Tērā noa ake mehemea pea i kai noa atu te iwi ināianei i ngā mea i pāhuatia mai i ō rātou hoariri i tūpono atu ai rātou? Ko tēnei kāhore i rahi te parekura o ngā Pirihitini."

31 , patua iho e rātou ngā Pirihitini i taua rangi i Mikimaha atu ā tae noa ki Aitarono; ā, e tino hemo ana te iwi. 32 , ko te rerenga atu o te iwi ki ngā taonga; ka mau ki ngā hipi, ki ngā kau, ki ngā kūao kau, patua iho ki te whenua, kainga tahitia ana e te iwi me ngā toto. 33 Kātahi ka kōrerotia ki a Haora ka meatia, "Nanā, kua hara te iwi ki a Ihowā, e kainga tahitia ana rātou kai me ngā toto."

, ka mea ia, "He mahi hīanga koutou; hurihia mai he kōhatu nui ki ahau āianei." 34 Ka mea anō a Haora, "Tomotomo atu koutou ki roto ki te iwi mea atu hoki ki a rātou, Kawea mai ki ahau, e tērā, e tērā, tāna kau, tāna hipi, ka patu ai ki konei hei kai koutou; kaua hoki e hara ki a Ihowā, e kai i te toto."

Kātahi ka kawea mai e te iwi katoa i taua te kau a tēnā, a tēnā, ā, patua iho ana ki reira. 35 , ka hangā e Haora he āta Ihowā. Koia tēnei ko te āta tuatahi i hangā e ia Ihowā.

Ka Whakawhara a Honatana ki te Mate

36 , ka mea a Haora, "Tātou ka haere ki raro, ka whai i ngā Pirihitini i te , ka pāhua i a rātou ā mārama noa te ata; kaua anō e waiho tētahi tangata o rātou."

, ka mea rātou, "Meatia ngā mea katoa e pai ana ki tōu whakaaro."

, ka mea ake te tohunga, "Kia whakatata tātou ki a Ihowā."

37 , ka tono whakaaro a Haora i te Atua, "Me haere rānei ahau ki raro, ki te whai i ngā Pirihitini? E hōmai rānei rātou e koe ki te ringa o Īharaira?" Otiia kāhore he kupu i whakahokia ki a ia i taua .

38 , ka mea a Haora, "Neke mai, e ngā rangatira katoa o te iwi; kia mōhio ai, kia kite ai koutou hea tēnei hara i tēnei . 39 te mea, e ora ana a Ihowā e whakaora nei i a Īharaira, ahakoa tāku tama, Honatana, ka mate ia, mate rawa." Otiia kāhore he tangata o te iwi katoa hei whakahoki kupu ki a ia.

40 Kātahi ia ka mea ki a Īharaira katoa, "Hei tētahi taha koutou, hei tētahi taha māua ko tāku tama, ko Honatana."

, ka mea te iwi ki a Haora, "Meatia te mea e pai ana ki tōu whakaaro."

41 Kātahi a Haora ka mea ki a Ihowā, ki te Atua o Īharaira, "Kia tika te hōmaitanga o te rota." , ka mau ko Honatana rāua ko Haora; i mawhiti hoki te iwi. 42 , ka mea a Haora, makā te rota māua ko tāku tama, ko Honatana. , ka mau ko Honatana.

43 Kātahi ka mea a Haora ki a Honatana, "Whakaaturia mai ki ahau, i aha koe."

Kātahi ka whakaaturia e Honatana ki a ia, ka mea, "He tika i whakamātau kau atu ahau i tētahi wāhi iti o te honi ki te pito o te tokotoko i tōku ringa; , ka mate nei ahau."

44 Anō ko Haora, "Kia meatia tēnei e te Atua, tērā atu anō hoki; ka mate rawa hoki koe, e Honatana."

45 , ka mea te iwi ki a Haora, "Kia mate a Honatana nāna nei tēnei whakaoranga nui i roto i a Īharaira? Kāhore hoki. E ora ana a Ihowā, e kore e taka tētahi makawe o tōna mātenga ki te whenua; i te mahi tahi nei hoki ia me te Atua i tēnei ." Heoi, whakaorangia ana a Honatana e te iwi, ā, kīhai i mate.

46 Kātahi ka hoki a Haora i te whai i ngā Pirihitini; ā, haere ana ngā Pirihitini ki rātou wāhi.

Te Kīngitanga me te Whānau a Haora

47 Ā, ka riro i a Haora te kīngitanga o Īharaira, ka whawhai ia ki ōna hoariri katoa i tētahi taha, i tētahi taha, ki a Moapa, ki ngā tama a Āmona, ki a Ēroma, ki ngā kīngi anō o Topa, ki ngā Pirihitini, ā, ana rātou i a ia i ngā wāhi katoa i tahuri ai ia. 48 Ā, i puta tōna toa, ā, patua ana ngā Amareki, ā, ora ake i a ia a Īharaira i te ringa o ōna kaipāhua.

49 , ko ngā tama a Haora, ko Honatana, ko Ihui, ko Marikihua; ā, ko ngā ingoa ēnei o āna tamāhine tokorua: ko te ingoa o te mātāmua ko Merapa, ko te ingoa o muri ko Mikara. 50 Ā, ko te ingoa o te wahine a Haora ko Ahinoama, he tamāhine Ahimāta; ko te ingoa hoki o te rangatira o tāna ope ko Āpanēre, tama a Nere matua kēkē o Haora. 51 Ko Kihi hoki te pāpā o Haora; ā, he tama Apiere a Nere pāpā o Āpanēre.

52 Ā, he nui te whawhai ki ngā Pirihitini i ngā katoa o Haora; ā, ka kite a Haora i tētahi mārohirohi, i tētahi māia, , ka tangohia e ia māna.

1 Um dia, Jônatas, filho de Saul, disse ao seu escudeiro: "Vem, passemos até o acampamento dos filisteus que está do outro lado". Mas nada disse ao seu pai.

2 Saul estava acampado na extremidade de Gabaá, debaixo da romãzeira de Magron, com uma tropa de seiscentos homens aproximadamente.

3 Aías, filho de Aquitob, irmão de Icabod, filho de Fineias, filho de Heli, o sacerdote do Senhor em Silo, levava o efod. O povo ignorava a saída de Jônatas.

4 Ora, no desfiladeiro que Jônatas tentava atravessar para atingir a guarnição dos filisteus, havia rochedos altos, em forma de dentes, de um e outro lado, um dos quais se chamava Boses e o outro Sene.

5 Um desses se elevava ao norte, defronte de Macmas e o outro ao sul, do lado de Gabaá.

6 Disse, pois, Jônatas ao seu escudeiro: "Vem, ataquemos a guarnição desses incircuncisos; talvez o Senhor combata por nós. Nada impede que ele a vitória a poucos tão bem como a muitos".

7 Seu escudeiro respondeu-lhe: "Faze como te aprouver; vai aonde quiseres, que eu te seguirei onde deliberares".

8 "Pois bem replicou Jônatas , marchemos contra esses homens e mostremos-nos a eles.

9 Se nos disserem: Esperai até que vamos ter convosco, ficaremos em nosso posto e não subiremos a eles.

10 Se, porém, nos disserem: Subi a nósiremos, porque o Senhor no-los terá entregue nas mãos. Isso nos servirá de sinal".

11 Então, mostraram-se ambos à guarnição dos filisteus. Estes disseram: "Eis os hebreus que saem das cavernas onde se tinham escondido".

12 E os homens da guarda gritaram a Jônatas e ao escudeiro: "Subi a nós; queremos dizer-vos uma coisa". Jônatas disse ao escudeiro: "Segue-me, porque o Senhor os entregou nas mãos de Israel".

13 Subiu, pois, Jônatas, trepando com as mãos e com os pés, seguido do escudeiro. Os filisteus caíram diante de Jônatas e o seu escudeiro matava-os atrás dele.

14 Esse foi o primeiro massacre que fizeram Jônatas e o seu escu­­deiro, no qual eliminaram uns vinte homens no estreito espaço da metade de uma jeira de terra.

15 Espalhou-se o terror no acampamento dos filisteus, assim como na região e entre todo o povo. A guarnição e os saqueadores ficaram tomados de espanto e a terra entrou em pânico: pois aquilo era como um terror de Deus.

16 As sentinelas de Saul, que estavam em Gabaá de Benjamim, viram a multidão de fugitivos que se dispersava por todos os lados.

17 Saul disse ao povo: "Fazei uma chamada e vede quem saiu dentre nós". Fez-se a chamada e verificou-se a falta de Jônatas e de seu escudeiro.

18 Saul disse a Aías: "Faze aproximar a arca de Deus". Porque a arca de Deus se encontrava naquele dia com os israelitas.

19 Enquanto Saul falava ao sacerdote, o tumulto no acampamento dos filisteus crescia cada vez mais. Saul disse ao sacerdote: "Retira a tua mão".

20 O rei e todo o povo que estavam com ele foram até o lugar do combate: os filisteus, numa extrema confusão, voltavam a espada uns contra os outros.

21 Os hebreus que tinham estado desde muito tempo com os filisteus e que os tinham seguido ao acampamento, voltaram e puseram-se do lado dos israelitas que estavam com Saul e Jônatas.

22 Igualmente, todos os israelitas que se tinham escondido no monte de Efraim, sabendo que os filisteus tinham fugido, saíram a persegui-los para feri-los.

23 Naquele dia, o Senhor deu a vitória a Israel. O combate prosseguiu até além de Bet-Áven.

24 Os israelitas estavam extenuados naquele dia, porque Saul conjurara o povo, dizendo: "Maldito seja o homem que tomar alimento antes do anoitecer, antes que eu me tenha vingado de meus inimigos". Por isso, ninguém tinha comido.

25 Todos tinham entrado numa floresta, onde havia mel na superfície do solo.

26 O povo entrou, pois, na floresta e viu o mel que corria, mas ninguém levou a mão à boca, por respeito ao juramento.

27 Mas, Jônatas, ignorando o juramento que o seu pai obrigara o povo a fazer, estendeu a ponta da vara que tinha na mão, mergulhou-a num favo de mel e a levou à boca. Então, seus olhos (fatigados) brilharam.

28 Um homem do grupo disse-lhe: "Teu pai fez jurar o povo, dizendo: Maldito o homem que hoje tomar alimento. E o povo estava esgotado".

29 Jônatas disse: "Meu pai fez mal à terra. Vede como se me iluminaram os olhos, porque comi um pouco de mel.

30 Sem dúvida, se o povo tivesse hoje comido da presa tomada ao inimigo, não teria sido muito maior a derrota dos filisteus?".

31 Eles derrotaram, naquele dia, os filis­teus desde Macmas até Aialon.

32 O povo, esgotado de fadiga, lançou-se sobre a presa e tomou as ovelhas, os bois e os bezerros, que degolou sobre a terra, comendo a carne juntamente com o sangue.

33 "Eis que o povo está pecando contra o Senhor vieram dizer a Saul , comendo carne com sangue." "Isso é uma impiedade exclamou o rei . "Revolvei-me para aqui uma grande pedra.

34 Ide por todo o povo ajuntou , e dizei-lhes que cada um me traga as suas ovelhas e os seus bois, para que sejam degolados aqui. E comais, então, sem pecar contra o Senhor, comendo carne com sangue." Cada um deles levou naquela noite o gado que tinha em mãos e o degolou ali.

35 Saul edificou um altar ao Senhor. Esse foi o primeiro altar que ele levantou.

36 Depois Saul disse: "Desçamos durante a noite contra os filisteus e despojemo-los até os primeiros albores do dia e não deixemos vivo um homem deles". O povo disse: "Faze tudo o que melhor te parecer". Então, o sacerdote disse: "Aproximemo-nos aqui de Deus".

37 Saul consultou a Deus: "Perseguirei os filisteus? Tu os entregarás nas mãos de Israel?". Mas, Deus não lhe respondeu dessa vez.

38 Saul disse: "Fazei vir aqui todos os chefes do povo; investigai e dizei-me qual é o pecado que hoje se cometeu.

39 Pela vida do Senhor, libertador de Israel! Mesmo que fosse o meu filho Jônatas, ele morrerá!". Mas, ninguém na multidão lhe respondeu.

40 "Ponde-vos de um lado disse ele a todo o Israel ; eu e meu filho Jônatas estaremos do outro." A multidão respondeu-lhe: "Faze o que te parecer melhor".

41 Saul disse ao Senhor: "Deus de Israel, dai-nos a conhecer a verdade!". Jônatas e Saul foram designados pela sorte e o povo ficou livre.

42 Então, Saul disse: "Lançai a sorte entre mim e Jônatas, meu filho". E caiu a sorte em Jônatas.

43 "Confessa-me o que fizeste" disse Saul ao seu filho. Jônatas contou-lhe: "Provei um pouco de mel com a ponta da vara que eu tinha na mão. Eis que vou morrer!".

44 Saul disse: "Trate-me Deus com todo o rigor, se não morreres, Jônatas!".

45 Mas, o povo interveio: "Como haveria de perecer Jônatas, ele que deu essa vitória tão grande a Israel? Isso não pode ser! Viva Deus! Nem um cabelo de sua cabeça cairá por terra, porque foi por Deus que ele operou hoje dessa forma". Assim o povo salvou Jônatas e ele não morreu.

46 Saul voltou e não perseguiu os filisteus, que foram para as suas terras.

47 Saul, depois de ter tomado posse do reino de Israel, combateu contra todos os inimigos da vizinhança: Moab, os amonitas, Edom, os reis de Soba, os filisteus; para onde quer que se voltava, ele vencia.

48 Portou-se valorosamente, feriu Amalec e livrou Israel das mãos dos que o devastavam.

49 Os filhos de Saul foram: Jônatas, Jessui e Melquisua. A primogênita de suas duas filhas chamava-se Merob e a mais nova Micol.

50 Sua mulher chamava-se Aquinoam, filha de Aquimaás. O general de seu exército era Abner, filho de Ner, tio de Saul.

51 Cis, pai de Saul e Ner, pai de Abner, eram filhos de Abiel.

52 Durante todo o tempo da vida de Saul, a guerra foi encarniçada contra os filisteus. O rei, logo que descobria um homem forte e valente, tomava-o a seu serviço.

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_19-25-13-