1 Nā, ka mea a Ihowā ki a Hamuera, "Kia pēhea ake te roa o tāu tangi mō Haora, kua whakakāhoretia nei hoki ia e ahau hei kīngi mō Īharaira? Whakakīia tāu haona ki te hinu, ā, haere, ka tonoa koe e ahau ki a Hehe o Pēterehema; kua kitea hoki e ahau he kīngi māku i roto i āna tama."
2 Nā, ka mea a Hamuera, "Me pēhea ahau e haere ai? Ki te rongo hoki a Haora, ka patua ahau e ia."
Anō rā ko Ihowā, "Kawea atu i tōu ringa tētahi kūao kau, hei te uwha, ka mea atu, ‘I haere mai ahau ki te patu whakahere ki a Ihowā.’ 3 Me karanga hoki a Hehe ki te patunga tapu, ā, māku e whakaatu ki a koe tāu e mea ai; me whakawahi anō e koe māku te tangata e kōrero ai ahau ki a koe."
4 Nā, meatia ana e Hamuera tā Ihowā i kōrero ai, ā, haere ana ki Pēterehema. Nā, ka haere mai ngā kaumātua o te pā ki te whakatau i a ia me te wiri anō, ā, ka mea, "E haere mai ana rānei koe i runga i te rangimārie?"
5 Anō rā ko ia, "I runga i te rangimārie; i haere mai ahau ki te patu whakahere ki a Ihowā; whakatapua koutou, ka haere tātou ki te patunga tapu." I whakatapua anō e ia a Hehe rātou ko āna tama, ā, karangatia ana rātou e ia ki te patunga tapu.
6 Ā, nō tō rātou taenga, nā, ka titiro atu ia ki a Eriapa, ā, ka mea, "He pono kei te aroaro o Ihowā tāna tangata e whakawahi ai."
7 Nā, ka mea a Ihowā ki a Hamuera, "Kaua e titiro ki tōna āhua, ki tōna roa rānei, i a ia e tū nā; kua whakaparahako hoki ahau ki a ia. E kore hoki e rite tā Ihowā ki tā te tangata titiro; he titiro hoki tā te tangata ki te kanohi; ko tā Ihowā ia he titiro ki te ngākau."
8 Kātahi ka karangatia e Hehe a Apinarapa, ā, ka meinga kia haere atu mā te aroaro o Hamuera. Nā, ka mea ia, "Ehara anō tēnei i tā Ihowā i whiriwhiri ai." 9 Kātahi ka meinga e Hehe a Hamaha kia haere atu. Nā, ka mea ia, "Ehara anō tēnei i tā Ihowā i whiriwhiri ai." 10 Nā, meinga ana e Hehe āna tama tokowhitu kia haere atu mā te aroaro o Hamuera. Ā, ka mea a Hamuera ki a Hehe, "Kīhai ēnei i whiriwhiria e Ihowā." 11 Nā, ka mea a Hamuera ki a Hehe, "Kei konei katoa rānei āu tamariki?"
Ā, ka mea ia, "Tēnei anō tētahi, tō muri rawa; nā, kei te tiaki hipi ia."
Anō rā ko Hamuera ki a Hehe, "Tonoa atu he tangata ki te tiki i a ia; e kore hoki tātou e noho ki te kai kia tae mai rā anō ia ki konei."
12 Nā, ka tono tangata atu tērā, ā, tīkina ana ia. Nā, he kiri pūwhero ia, he kanohi ātaahua, he pai ki te titiro atu.
Nā, ka mea a Ihowā, "Whakatika, whakawahia ia, koia hoki ia."
13 Kātahi ka mau a Hamuera ki te haona hinu, ā, whakawahia ana ia i roto i ōna tuākana; ko te tino putanga mai o te Wairua o Ihowā ki runga ki a Rāwiri i taua rangi anō ā ahu ake nei. Nā, whakatika ana a Hamuera, haere ana ki Rama.
14 Nā, kua mawehe atu i a Haora te Wairua o Ihowā, ā, ka takakinotia ōna whakaaro e tētahi wairua kino nō Ihowā.
15 Ā, ka mea ngā tāngata a Haora ki a ia, "Nanā, he wairua kino nō te Atua te whakararu nei i a koe. 16 Nā, kia kī mai koa tō mātou ariki ki āna pononga, e tau nei i tōu aroaro, kia rapua he tangata mōhio ki te whakatangi hāpa; kia tau mai ai te wairua kino a te Atua ki a koe, ka whakatangi ia ki tōna ringa, ā, ka mārie koe."
17 Nā, ka mea a Haora ki āna tāngata, "Tēnā rā, tirohia tētahi kaiwhakatangi pai, ka kawe mai ki ahau."
18 Kātahi ka oho tētahi o ngā taitama, ka mea, "Nanā, kua kite ahau i tētahi o ngā tama a Hehe o Pēterehema, he mōhio ki te whakatangi, he toa, he pakari, he tangata hāpai patu, he kōrero tūpato, he tangata ātaahua, kei a ia anō hoki a Ihowā."
19 Heoi, ka tono tāngata a Haora ki a Hehe, hei mea, "Tēnā a Rāwiri, tāu tama i ngā hipi nā, tonoa mai ki ahau." 20 Nā, ka mau a Hehe ki tētahi kāihe, he taro te pīkaunga, me tētahi ipu wāina, me tētahi kūao koati, ā, ungā ana kia kawea e tāna tama, e Rāwiri, ki a Haora.
21 Nā, ka tae a Rāwiri ki a Haora, ā, tū ana i tōna aroaro. Ā, nui atu te aroha o tērā ki a ia; meinga ana ia e ia hei kaimau patu māna. 22 Nā, ka tono tāngata a Haora ki a Hehe hei mea atu ki a ia, "Tukua a Rāwiri kia tū i tōku aroaro; kua manakohia hoki ia e ahau."
23 Ā, i ngā wā i puta mai ai te wairua kino i te Atua ki a Haora, ka mau a Rāwiri ki te hāpa, ka whakatangi ki tōna ringa. Heoi, ka tā te manawa o Haora, ā, ka mārie, ā, mahue ake ia i te wairua kino.
1 O Senhor disse-lhe: "Até quando chorarás tu Saul, tendo-o eu rejeitado da realeza de Israel? Enche o teu corno de óleo. Vai; envio-te a Jessé de Belém, porque escolhi um rei entre os seus filhos".
2 Samuel respondeu: "Como hei de ir? Se Saul souber, ele me matará". O Senhor disse: "Levarás contigo uma novilha e dirás que vais oferecer um sacrifício ao Senhor.
3 Convidarás Jessé ao sacrifício e eu te mostrarei o que deverás fazer. Ungirás para mim aquele que eu mandar".
4 Fez Samuel como o Senhor queria. Ao chegar a Belém, os anciãos da cidade vieram-lhe ao encontro, inquietos: "É de paz a tua vinda?" – perguntaram-lhe –.
5 "Sim" – disse ele –. "Venho oferecer um sacrifício ao Senhor. Purificai-vos para a cerimônia." Ele mesmo purificou Jessé e seus filhos e os convidou ao sacrifício.
6 Logo que entraram, Samuel viu Eliab e pensou: "Certamente é esse o ungido do Senhor".
7 Mas, o Senhor disse-lhe: "Não te deixes impressionar pelo seu belo aspecto, nem pela sua alta estatura, porque eu o rejeitei. O que o homem vê não é o que importa: o homem vê a face, mas o Senhor olha o coração".
8 Jessé chamou Abinadab e fê-lo passar diante de Samuel. "Não é tampouco este – pensou Samuel – que o Senhor escolheu."
9 Jessé fez passar Hosama. "Não é ainda este que escolheu o Senhor" – pensou Samuel.
10 Jessé mandou vir assim os seus sete filhos diante do profeta, que lhe disse: "O Senhor não escolheu nenhum deles".
11 E ajuntou: "Estão aqui todos os teus filhos?". "Resta ainda o mais novo – confessou Jessé –, que está pastoreando as ovelhas." Samuel ordenou a Jessé: "Manda buscá-lo, pois não nos poremos à mesa antes que ele esteja aqui".
12 E Jessé mandou buscá-lo. Ele era louro, de belos olhos e de formosa aparência. O Senhor disse: "Vamos, unge-o: é ele".
13 Samuel tomou o corno de óleo e ungiu-o no meio dos seus irmãos. E, a partir daquele momento, o Espírito do Senhor apoderou-se de Davi. Samuel, porém, retomou o caminho de Ramá.
14 O Espírito do Senhor retirou-se de Saul e um espírito mau veio sobre ele, enviado pelo Senhor.
15 Os homens de Saul disseram-lhe: "Eis que um mau espírito de Deus veio sobre ti.
16 Que nosso senhor ordene e teus servos aqui presentes procurarão um homem que saiba tocar harpa e, quando o mau espírito de Deus estiver sobre ti ele tocará o instrumento para acalmar-te".
17 "Está bem – respondeu Saul –, procurai-me um bom músico e trazei-mo."
18 Um dos servos declarou: "Conheço um filho de Jessé de Belém que sabe tocar muito bem: é valente e forte, fala bem, tem um belo rosto e o Senhor está com ele".
19 Saul mandou mensageiros a Jessé, para dizer-lhe: "Manda-me o teu filho Davi, o pastor".
20 Jessé tomou um jumento carregado com pão, um odre de vinho e um cabrito e mandou esses presentes a Saul, por seu filho.
21 Davi chegou à casa do rei e apresentou-se a ele. Saul afeiçoou-se a Davi e o fez seu escudeiro.
22 Mandou então dizer a Jessé: "Peço-te que deixes Davi a meu serviço, porque ele me é simpático".
23 E sempre que o espírito mau de Deus acometia o rei, Davi tomava a harpa e tocava. Saul acalmava-se, sentia-se aliviado e o espírito mau o deixava.