Publicidade

1 Samuel 17

AVM
Ka Wero a Koriata ki te Ope Īharaira

1 , kua huihui ngā Pirihitini i ā rātou ope ki te whawhai, ā, ka whakaminea ki Hokoho o Hūrā, noho ana i waenganui o Hokoho, o Ateka, i Epeheramime. 2 I huihui anō a Haora rātou ko ngā tāngata o Īharaira, i noho ki te raorao o Eraha; ā, ka whakatakoto i ā rātou ngohi te whawhai ki ngā Pirihitini. 3 , i runga ngā Pirihitini i te maunga i tēnei taha e ana, me Īharaira i te maunga i tērā taha e ana; he whārua hoki i waenganui o rātou.

4 , ko te putanga o tētahi tangata, he papatū, i roto i te puni o ngā Pirihitini, ko tōna ingoa, ko Koriata, Kāta, e ono whatīanga kotahi hoki whanganga a te ringa tōna roa. 5 Ā, he parāhi te pōtae o tōna mātenga, he pukupuku unahi hoki tōna kākahu; ko te taimaha o te pukupuku e rima mano hekere parāhi. 6 He whakapuru tao parāhi kei ōna waewae, ā, i ōna pokohiwi he tīmata parāhi. 7 Rite tonu hoki ki te rākau a te kaiwhatu te kakau o tāna taoroa. , ko te taimaha o te tete o tāna taoroa e ono rau hekere rino; i mua anō i a ia e haere ana te kaimau o tāna whakangungu rākau.

8 , ka ia, ā, ka karanga ki ngā ngohi a Īharaira, ka mea ki a rātou, "He aha koutou i puta mai ai ki te whakatakoto i ā koutou ngohi? Ehara ianei ahau i te Pirihitini, ko koutou he pononga Haora? Whiriwhiria he tangata koutou, ā, kia heke iho ia ki ahau. 9 Ki te kaha ia ki te whawhai ki ahau, ki te patu i ahau, , ko mātou hei pononga koutou; ki te kaha ia ko ahau i a ia, ki te patu i a ia, hei pononga koutou mātou, ā, me mahi koutou ki a mātou." 10 I mea anō taua Pirihitini, "Tēnei tāku whakatara ināianei ngā ngohi a Īharaira; hōmai he tangata ki ahau kia whawhai māua." 11 Ā, i te rongonga o Haora rātou ko Īharaira katoa ki ēnei kupu a te Pirihitini, hopī noa iho rātou, nui atu te wehi.

Ko Rāwiri i roto i te Puni a Haora

12 , he tama a Rāwiri taua Ēparati o Pēterehema Hūrā, ko Hehe nei tōna ingoa, tokowaru hoki āna tama. Ā, i ngā o Haora kua koroheketia taua tangata i roto i ngā tāngata. 13 , tokotoru ngā tama a Hehe, ko ngā kaumātua, i haere, i aru i a Haora ki te pakanga; ko ngā ingoa ēnei o āna tama tokotoru i haere nei ki te pakanga, ko Eriapa te mātāmua, ko muri iho i a ia ko Apinarapa, ā, ko Hamaha te tuatoru. 14 Ko Rāwiri hoki muri rawa; , aru ana ngā mea kaumātua tokotoru i a Haora. 15 , haere ai a Rāwiri, ā, ka hoki atu i a Haora ki te tiaki i ngā hipi a tōna pāpā i Pēterehema.

16 , i te ata, i te ahiahi, ka whakatata mai taua Pirihitini, ka whakaatu i a ia, e whā tekau ngā .

17 , ka mea a Hehe ki tāna tama, ki a Rāwiri, "Tēnā, maua atu tētahi wāhi o tēnei wīti pāhūhū, kia kotahi epa, ōu tuākana, me ēnei taro kotahi tekau, rere atu ki te puni, ki ōu tuākana. 18 Maua atu hoki ēnei tīhi kotahi tekau ki rātou rangatira mano, ka tirotiro atu kei te pēhea ōu tuākana, ka tango mai ai i ā rātou tohu. 19 , i te raorao o Eraha a Haora me rātou, me ngā tāngata katoa hoki o Īharaira e whawhai ana ki ngā Pirihitini."

20 , ka maranga wawe a Rāwiri i te ata, tukua atu ana e ia ngā hipi ki te kaitiaki, ā, mauria ana aua mea e ia, haere ana; pērā ana ia me Hehe i whakahau ai ki a ia. Ā, tōna taenga ki te parepare e haere ana te ope ki te whawhai, e hāmama ana, te whai. 21 Kua oti hoki i a Īharaira rātou ko ngā Pirihitini ngā ngohi te whakatakoto, tēnei ngohi hei whawhai ki tērā ngohi. 22 , tukua ana e Rāwiri tāna pīkaunga, ki te ringa o te kaitiaki o ngā pīkaunga, ā, rere ana ki te taua, ka tae, ka oha ki ōna tuākana. 23 I a ia anō e kōrero ana ki a rātou, , ko taua papatū, ko te Pirihitini o Kāta, ko Koriata tōna ingoa, e haere mai ana i roto i ngā ngohi a ngā Pirihitini, ā, ka kōrero ko aua kōrero anō, ā, ka rongo a Rāwiri. 24 Ā, i te kitenga o ngā tāngata katoa o Īharaira i taua tangata, rere ana rātou i tōna aroaro, ā, nui atu rātou wehi.

25 , ka mea ngā tāngata o Īharaira, "I kite rānei koutou i taua tangata i haere mai nei? He pono he whakatara Īharaira i haere mai ai ia. , ko te tangata e patua ai ia, nui atu ngā taonga e hōmai e te kīngi ki a ia, ka hōmai anō e ia tāna tamāhine ki a ia, ka whakarangatiratia anō te whare o tōna pāpā i roto i a Īharaira."

26 , ka kōrero a Rāwiri ki ngā tāngata e ana i tōna taha, ka mea, "Ka pēheatia te tangata e patua ai tēnei Pirihitini, e mutu ai te tāwai o Īharaira? Ko wai hoki tēnei Pirihitini kokotikore i whakatara ai ia ki ngā ngohi a te Atua ora?"

27 , ka pēnei te whakahoki a te iwi ki a ia, ka mea rātou, "Ka pērā anō te hanga ki te tangata, e patua ai ia."

28 Ā, te rongonga o Eriapa, o tōna tuakana mātāmua, i a ia e kōrero ana ki aua tāngata, ko te tino muranga o te riri o Eriapa ki a Rāwiri, ka mea ia, "He aha koe i haere mai ai? I tukua e koe ki a wai aua hipi torutoru i te koraha? E mōhio ana ahau ki tōu whakapehapeha, ki te kino anō hoki o tōu ngākau, he mātakitaki hoki i te whawhai i haere mai ai koe ki raro nei."

29 , ka mea a Rāwiri, "I aha koia ahau? Kāhore rānei he take?" 30 , ka tahuri atu ia i a ia ki tētahi atu, ā, ka kōrero atu ko aua kupu anō; ā, rite tonu ki te kupu tuatahi te kupu i whakahokia mai e te iwi ki a ia. 31 Ā, ka rangona ngā kupu i kōrerotia e Rāwiri, kōrerotia ana e rātou ki a Haora; ā, ka tono ia kia tīkina ia.

32 , ka mea a Rāwiri ki a Haora, "Kei hopī te ngākau o tētahi ki a ia; tāu pononga e haere ki te whawhai ki tēnei Pirihitini."

33 , ka mea a Haora ki a Rāwiri, "E kore e taea e koe te haere ki tēnei Pirihitini whawhai ai; he tamariki nei hoki koe, he tangata hāpai patu ia tōna tamarikitanga ake."

34 , ka mea a Rāwiri ki a Haora, "I te tiaki tāu pononga i ngā hipi a tōna pāpā. , ko te haerenga mai o tētahi raiona, o tētahi pea, kāhakina atu ana he reme i roto i te kāhui; 35 , ka puta atu ahau ki te whai i a ia, ā, patua ana ia e ahau; tangohia mai ana hoki te reme i roto i tōna waha. Ā, tōna whakatikanga mai ki ahau, hopukia ana tōna kumikumi e ahau, patua iho kia mate. 36 I patua rūruatia te raiona me te pea e tāu pononga; ā, ka rite tēnei Pirihitini kokotikore ki tētahi o rāua; mōna i whakatara ki ngā ngohi a te Atua ora." 37 I mea anō a Rāwiri, "Ihowā nāna nei ahau i whakaora i te wae o te raiona, i te wae o te pea, māna ahau e whakaora i te ringa o tēnei Pirihitini."

Anō ko Haora ki a Rāwiri, "Haere, hei a koe anō a Ihowā."

38 , ka whakakākahuria a Rāwiri e Haora ki ōna kākahu, i pōtaea anō tōna mātenga e ia ki te pōtae parāhi; i whakakākahuria anō hoki e ia he pukupuku rino ki a ia. 39 Ā, whītikiria ana e Rāwiri tāna hoari ki waho ake o ōna kākahu; ka anga, ka haere; kīhai hoki i whakamātauria e ia.

, ka mea a Rāwiri ki a Haora, "E kore e tika tāku haere i ēnei, kāhore hoki i whakamātauria e ahau." , whakarērea atu ana e Rāwiri. 40 , ka maua atu e ia ko tāna tokotoko i tōna ringa; i whiriwhiria anō ētahi kōhatu māeneene e rima māna i roto i te awa, ā, whaowhina ana ki roto ki tāna pēke hēpara, arā ki te pūtea; i tōna ringa anō tāna kōtaha, , ko tōna whakatatanga atu ki te Pirihitini.

Ka Patua e Rāwiri a Koriata

41 Ā, i haere tonu mai te Pirihitini, i whakatata mai ki a Rāwiri; ko te kaimau anō o tāna whakangungu rākau i haere i mua i a ia. 42 Ā, te tirotirohanga o te Pirihitini, ka kite i a Rāwiri, whakahāwea ana ki a ia; he taitamariki hoki ia, he kiri pūwhero, he ātaahua hoki. 43 , ka mea te Pirihitini ki a Rāwiri, "He kurī ahau i haere mai ai koe me ngā tokotoko ki ahau?" , kangā iho a Rāwiri e te Pirihitini ki ōna atua. 44 I mea anō te Pirihitini ki a Rāwiri, "Haere mai ki ahau, ā, ka hoatu e ahau ōu kikokiko ngā manu o te rangi, ngā kararehe o te pārae."

45 Kātahi ka mea a Rāwiri ki te Pirihitini, "I haere mai koe ki ahau me te hoari, me te taoroa, me te tīmata; ko ahau ia ka haere atu nei ki a koe i runga i te ingoa o Ihowā o ngā mano, o te Atua o ngā taua a Īharaira, o tāu i whakatara ake . 46 Ko āianei koe tukua mai ai e Ihowā ki tōku ringa, ā, ka patua koe e ahau, ka tangohia tōu upoko i a koe, ā, ka hoatu āianei ngā tinana o te ope o ngā Pirihitini ngā manu o te rangi, ngā kararehe mohoao o te whenua, ā, ka mōhio te whenua katoa he Atua anō Īharaira. 47 Ā, ka mōhio tēnei whakaminenga katoa, ehara te hoari, te taoroa rānei, i Ihowā mea hei whakaora; Ihowā hoki te whawhai, ā, māna koutou e hōmai ki ō mātou ringa."

48 , ka whakatika te Pirihitini, ka haere mai, ka whakatata ki te whakatūtaki i a Rāwiri, , ka hohoro a Rāwiri, ā, rere ana ki te taua kia tūtaki ki te Pirihitini. 49 , kua totoro iho te ringa o Rāwiri ki roto ki te pēke, kei te tango i tētahi kōhatu i roto, piua atu ana e ia. , kua te rae o te Pirihitini, toremi atu te kōhatu ki roto ki tōna rae; , hinga tāpapa iho ana ia ki te whenua.

50 Heoi he kōtaha, he kōhatu Rāwiri, ā, hinga ana i a ia te Pirihitini, patua ana e ia, mate rawa. Otiia, kāhore he hoari i te ringa o Rāwiri.

51 Kātahi ka rere a Rāwiri, ā, ana i runga i te Pirihitini, , ka mau ki tāna hoari, unuhia ana e ia i roto i te takotoranga, , whakamatea ana ia, ā, tapahia ana tōna upoko ki taua hoari.

Ā, te kitenga o ngā Pirihitini kua mate rātou toa, whati ana rātou. 52 , ka whakatika ngā tāngata o Īharaira rātou ko Hūrā, hāmama ana, , whāia ana e rātou ngā Pirihitini ā tae noa koe ki te raorao, ki ngā kūwaha o Ekerono. , hinga ana ngā mea i patua o ngā Pirihitini i te ara ki Haaraimi ā tae noa ki Kāta, ki Ekerono.

53 , ka hoki ngā tama a Īharaira i te whai i ngā Pirihitini, , kei te pāhua i rātou puni. 54 , ka mau a Rāwiri ki te upoko o te Pirihitini, ā, kawea ana ki Hiruhārama: ko āna mea ia te patu i waiho e ia i tōna tēneti.

Ka Whakamōhio a Rāwiri ki a Haora

55 , i te kitenga o Haora i a Rāwiri e haere atu ana ki te i te Pirihitini, ka mea ia ki a Āpanēre, ki te rangatira ope, "E Āpanēre, he tama wai tēnā tamaiti?"

Ka mea a Āpanēre, "E ora ana tōu wairua, e te kīngi, kāhore ahau e mōhio."

56 , ka mea te kīngi, "Ui atu he tama wai taua tamaiti."

57 , i te hokinga mai o Rāwiri i te patu i te Pirihitini, ka mau a Āpanēre ki a ia, ā, kawea ana ki te aroaro o Haora, me te pane anō o te Pirihitini i tōna ringa.

58 , ka mea a Haora ki a ia, "E tama, wai koe tamaiti?"

Anō ko Rāwiri, "He tama ahau tāu pononga, Hehe o Pēterehema."

1 Mobilizaram os filisteus as suas tropas para a guerra e concentraram-se em Soco, de Judá. Acamparam entre Soco e Azeca, em Afes-Domin.

2 Saul e os israelitas mobilizaram-se de seu lado e acamparam no vale do Terebinto, pondo-se em linha de combate contra os filisteus.

3 Estes estavam num lado da montanha e Israel na colina defronte; o vale os separava.

4 Saiu do acampamento dos filisteus um campeão chamado Golias, de Gat, cujo talhe era de seis côvados e um palmo.

5 Trazia na cabeça um capacete de bronze e no corpo uma couraça de escamas, cujo peso era de cinco mil siclos de bronze.

6 Tinha perneiras de bronze e um dardo de bronze entre os ombros.

7 O cabo de sua lança era como o cilindro de um tear e sua ponta de ferro pesava seiscentos siclos. Um escudeiro o precedia.

8 Apresentou-se ele diante das tropas israelitas e gritou-lhes: "Por que viestes dispostos a uma batalha? Não sou eu filisteu e vós os escravos de Saul? Escolhei dentre vós um homem que desça contra mim.

9 Se ele me vencer, batendo-se comigo e me matar, seremos vossos escravos; mas, se eu o vencer e o matar, então sois vós que sereis nossos escravos e nos servireis!".

10 E ajuntou: "Lanço hoje este desafio ao exército de Israel: dai-me um homem para lutarmos juntos!".

11 Saul e todo o Israel ouviram essas palavras do filisteu e ficaram consternados, cheios de medo.

12 Ora, Davi era um dos oito filhos de um efrateu de Belém de Judá, chamado Jessé, idoso no tempo de Saul.

13 Seus três filhos mais velhos tinham seguido Saul na guerra. Chamavam-se: o primogê­nito Eliab, Abinadab o segundo e o terceiro Hosama.

14 Davi era o mais novo. Os três mais velhos estavam com Saul

15 e Davi ora ia ao acampamento de Saul, ora voltava para apascentar o rebanho de seu pai, em Belém.

16 O filisteu aproximava-se pela manhã e pela tarde e isso por quarenta dias seguidos.

17 Um dia, disse Jessé ao seu filho Davi: "Toma para teus irmãos um efá de grão torrado e estes dez pães e apressa-te a levá-los aos teus irmãos no acampamento.

18 Entrega estes dez queijos ao chefe dos mil. Informa-te se teus irmãos vão bem e traze algo de sua parte como prova".

19 Eles estavam com Saul e todos os homens de Israel no vale do Terebinto, em guerra com os filisteus.

20 No dia seguinte pela manhã, Davi, confiando o rebanho a um pastor, tomou sua bagagem e partiu, como lhe ordenara Jessé. Chegou ao acampamento no momento em que saía o exército para a batalha, levantando o grito de guerra.

21 Israel e os filisteus puseram-se em linha de combate, tropa contra tropa.

22 Davi entregou sua carga ao guarda das bagagens e cor­reu às fileiras para informar-se de seus irmãos.

23 Enquanto lhes falava, eis que o campeão filisteu, Golias, de Gat, avançou para fora das fileiras do seu exército, proferindo o mesmo desafio como nos dias precedentes, de modo que Davi podia ouvi-lo.

24 Todo o Israel recuava à vista do homem, tremendo de medo.

25 "Vedes diziam eles , esse homem que avança? Ele vem insultar Israel. Aquele que o matar, o rei o cumulará de favores, lhe dará sua filha e isentará de impostos em Israel a casa de seu pai."

26 Davi perguntou aos que estavam perto dele: "Que será feito àquele que ferir esse filisteu e tirar o opróbrio que pesa sobre Israel? E quem é esse filisteu incircunciso para insultar desse modo o exército do Deus vivo?".

27 E deram-lhe a mesma resposta: "Isto será feito a quem o ferir".

28 Eliab, seu irmão mais velho, ouvindo-o falar assim, encolerizou-se: "Por que vieste aqui? Com quem deixaste tuas ovelhas no deserto? Conheço a tua pretensão e a tua índole. Foi para ver a batalha que vieste!".

29 "Que fiz eu de mal?" disse Davi . "Nada mais fiz que uma simples pergunta!"

30 E afastou-se de seu irmão, indo perguntar a outros, dos quais obteve sempre as mesmas respostas.

31 As palavras de Davi foram ouvidas e comunicadas a Saul, que o mandou vir à sua presença.

32 Davi disse-lhe: "Ninguém desanime por causa desse filisteu! Teu servo irá combatê-lo".

33 "Combatê-lo, tu?!" exclamou o rei . "Não é possível. Não passas de um menino e ele é um homem de guerra desde a sua mocidade."

34 Davi respondeu a Saul: "Quando o teu servo apascentava as ovelhas do seu pai e vinha um leão ou um urso roubar uma ovelha do rebanho,

35 eu o perseguia e o matava, tirando-lhe a ovelha da boca. E se ele se levantava contra mim, agarrava-o pela goela e estrangulava-o.

36 Assim como o teu servo matou o leão e o urso, assim fará ele a esse filisteu incircunciso, que insultou os exércitos do Deus vivo".

37 "O Senhor acrescentou , que me salvou das garras do leão e do urso, me salvará também das mãos desse filisteu." "Vai disse Saul a Davi , e que o Senhor esteja contigo!"

38 O rei vestiu Davi com sua armadura, pôs-lhe na cabeça um capacete de bronze e armou-o de uma couraça.

39 Davi cingiu a espada de Saul por cima de sua armadura e tentou andar com aquela equipagem inusitada. Mas disse a Saul: "Não posso andar com isso, pois não estou habituado!".

40 E, tirando a armadura, tomou seu cajado e escolheu no regato cinco pedras lisas, pondo-as no alforje de pastor que lhe servia de bolsa. Em seguida, com a sua funda na mão, avançou contra o filisteu.

41 De seu lado, o filisteu, precedido de seu escudeiro, aproximou-se de Davi,

42 mediu-o com os olhos e, vendo que era jovem, louro e de delicado aspecto, desprezou-o.

43 Disse-lhe: "Sou eu algum cão, para vires a mim com um cajado?". E amaldiçoou-o em nome de seus deuses.

44 "Vem continuou ele e eu darei a tua carne às aves do céu e aos animais da terra!"

45 Davi respondeu: "Tu vens contra mim com espada, lança e escudo; eu, porém, vou contra ti em nome do Senhor dos exércitos, do Deus das fileiras de Israel, que tu insultaste.

46 Hoje mesmo, o Senhor te entregará nas minhas mãos. Eu vou te matar, vou cortar tua cabeça. E darei os cadáveres do exér­cito dos filisteus às aves do céu e aos animais da terra. Toda a terra saberá que um Deus em Israel;

47 e toda essa multidão saberá que não é com a espada nem com a lança que o Senhor triunfa, pois a batalha é do Senhor e ele vos entregou em nossas mãos!".

48 Levantou-se o filisteu e marchou contra Davi. Este também correu para a linha inimiga ao encontro do filisteu.

49 Pôs a mão no alforje, tomou uma pedra e arremessou-a com a funda, ferindo o filisteu na fronte. A pedra penetrou-lhe na fronte e o gigante caiu com o rosto por terra.

50 Assim Davi venceu o filisteu, ferindo-o de morte com uma funda e uma pedra. E como não tinha espada na mão,

51 correu ao filisteu, subiu-lhe em cima, arrancou-lhe a espada da bainha e acabou de matá-lo, cortando-lhe a cabeça. Vendo morto o seu campeão, os filisteus fugiram.

52 Os homens de Israel e de Judá levantaram-se então, soltando gritos de guerra e perseguiram os inimigos até a entrada de Gat e até as portas de Acaron. Os cadáveres dos filisteus juncavam o caminho desde Saraim até Gat e até Acaron.

53 Voltando da perseguição, os israelitas saquearam o acampamento dos inimigos.

54 Davi tomou a cabeça do filisteu e mandou levá-la para Jerusalém. Conservou, porém, em sua própria tenda a armadura de Golias.

55 Quando Saul viu Davi partir ao encontro do filisteu, disse a Abner, seu general: "De quem é filho esse jovem, Abner?". "Por tua vida, ó rei respondeu Abner , "não o sei."

56 Disse-lhe o rei: "In­forma-te, pois, de quem é filho esse jovem".

57 E quando voltou Davi, depois de ter matado o filisteu, levou-o Abner à presença de Saul, tendo ainda na mão a cabeça de Golias.

58 Saul perguntou-lhe: "Quem é o teu pai, ó jovem?". "Eu sou filho de Jessé de Belém, teu servo" respondeu Davi.

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_19-25-13-