Publicidade

Gênesis 27

AVM
Ka Manaakitia a Hākopa e Īhaka

1 , i a Īhaka kua koroheketia, kua atarua hoki ngā kanohi, i kore ai ia e kite, ka karangatia e ia a Ēhau, tāna tama mātāmua, ka mea ki a ia, "E tāku tama!"

Ā, ka mea ia ki a ia, "Tēnei ahau."

2 , ka mea ia, "Nanā, kua koroheke ahau, kāhore hoki ahau e mōhio ki te e mate ai ahau. 3 reira mauria e koe āu rākau tāu papa pere me tāu kōpere, ka haere ki te koraha ki te hopu kai māku. 4 Ka taka ai i tētahi kai reka māku, hei tāku i pai ai, ka mau mai ai ki ahau kia kai ahau; kia manaaki ai tōku wairua i a koe i mua o tōku matenga."

5 Ā, i rongo a Ripeka i te kōrerotanga Īhaka ki a Ēhau, ki tāna tama. , ko te haerenga o Ēhau ki te koraha ki te hopu kai hei maunga mai māna. 6 , ka kōrero a Ripeka ki a Hākopa, ki tāna tama, ka mea, "Nanā, kua rongo ahau i tōu pāpā e kōrero ana ki a Ēhau, ki tōu tuakana, e mea ana, 7 Mauria mai tētahi kai māku, ka taka ai i tētahi kai reka māku, kia kai ahau, kia manaaki ai ahau i a koe i te aroaro o Ihowā, keiwhā mate ahau.8 , whakarongo ki tōku reo, e tāku tama, kia rite ki tāku e whakahau nei ki a koe. 9 Haere ināianei ki te kāhui, ka mau mai ki ahau i reira kia rua ngā kūao papai o ngā koati; ā, māku ēnā e taka hei kai reka tōu pāpā, hei pērā me tāna e pai ai. 10 Ā, māu e kawe ki tōu pāpā, kia kai ia, kia manaaki ai ia i a koe keiwhā mate ia."

11 , ka mea a Hākopa ki a Ripeka, ki tōna whaea, ", ko Ēhau, ko tōku tuakana, he tangata pūhuruhuru, ko ahau ia he kiri maheni. 12 Tērā pea tōku pāpā e whāwhā i ahau, ā, ki tāna ka rite ahau ki te tangata tinihanga; ā, he kanga te mea e riro mai i ahau, kāhore he manaaki."

13 , ko te meatanga a tōna whaea ki a ia, "Hei runga i ahau tōu kanga, e tāku tama; whakarongo mai ia ki tōku reo, haere, tīkina aua mea ki ahau."

14 , ka haere ia, ka tīkina, ka mauria mai ki tōna whaea, ā, ka takā e tōna whaea he kai reka, he pērā me tōna pāpā i pai ai. 15 , ka tīkina e Ripeka ngā kākahu papai o Ēhau, o tāna tama ō mua, i a ia hoki aua mea i roto i te whare; ā, whakakākahuria ana e ia ki a Hākopa, ki tāna tama ō muri. 16 Ā, ka whakapiritia e ia ngā hiako o ngā kūao koati ki ōna ringa, ki te wāhi māeneene hoki o tōna kakī. 17 , ka hoatu e ia te kai reka me te taro i hangā e ia ki te ringa o Hākopa, o tāna tama.

18 , ka tae ia ki tōna pāpā, ka mea, "E tōku matua!"

Ā, ka mea ia, "Tēnei ahau; ko wai koe, e tāku tama?"

19 , ka mea a Hākopa ki tōna pāpā, "Ko Ēhau ahau, ko tāu mātāmua; kua oti i ahau tāu i mai ai ki ahau. , maranga ake, e noho ki te kai i te kai i hopukia nei e ahau, kia manaaki ai tōu wairua i ahau."

20 Ā, ka mea a Īhaka ki tāna tama, "te aha i hohoro ai te kitea e koe, e tāku tama?"

Ka mea ia, "Ihowā hoki, tōu Atua, i hōmai kia hohoro."

21 Ā, ka mea a Īhaka ki a Hākopa, "Nuku mai nei , kia whāwhā ahau ki a koe, e tāku tama, ko tāku tama tonu rānei koe, ko Ēhau, kāhore rānei."

22 , ka neke atu a Hākopa ki a Īhaka, ki tōna pāpā, ā, ka whāwhā tērā i a ia, ka mea, "Ko te reo, Hākopa te reo, ko ngā ringa ia, Ēhau ngā ringaringa." 23 Ā, kīhai ia i mōhio ki a ia, te mea he huruhuru ōna ringa, i rite ki ngā ringa o Ēhau, o tōna tuakana; , ka manaaki ia i a ia. 24 Ā, ka mea, "Ko tāku tama rānei koe, ko Ēhau?"

Ā, ka mea ia, "Ko ahau tēnei."

25 , ka mea ia, "Kawea mai kia tata ki ahau, kia kai ahau i te kai i hopukia e tāku tama, kia manaaki ai tōku wairua i a koe."

, kawea atu ana e ia ki a ia, ā, ka kai ia. I mauria atu anō e ia he wāina ki a ia, ā, inu ana ia. 26 Kātahi ka mea a Īhaka, tōna pāpā, ki a ia, "Nuku mai nei, ka kihi i ahau, e tāku tama."

27 , ka neke atu ia, ā, ka kihi ia i a ia; ā, ka hongi ia i te haunga o ōna kākahu, ka manaaki i a ia, ka mea,

"Titiro hoki, rite tahi te haunga o tāku tama

ki te haunga o te pārae i manaakitia e Ihowā.

28 Kia hōmai anō e te Atua ki a koe te tōmairangi o te rangi,

me te mōmonatanga o te whenua,

kia nui anō hoki te wīti me te wāina!

29 Kia mahi ngā iwi ki a koe,

kia piko iho hoki ngā tauiwi ki a koe.

Kia waiho koe hei rangatira ōu tēina,

ā, kia piko iho ki a koe ngā tama a tōu whaea.

Kia kangā te tangata e kanga ana i a koe,

ā, kia manaakitia te tangata e manaaki ana i a koe."

Ka Īnoi a Ēhau te Manaakitanga o Īhaka

30 Ā, mutu ana te manaaki a Īhaka i a Hākopa, puta kau atu anō a Hākopa i te aroaro o Īhaka, o tōna pāpā, , ka tae mai a Ēhau, tōna tuakana, i tāna hopu kīrehe mohoao. 31 Kua oti anō hoki i a ia tētahi kai reka te taka, ā, kawea ana ki tōna pāpā, , ka mea ki tōna pāpā, "Kia ara ake tōku pāpā ki te kai i te mea i hopukia mai e tāna tama, kia manaaki ai tōu wairua i ahau."

32 , ka mea a Īhaka, tōna pāpā, ki a ia, "Ko wai koe?"

Ā, ka mea ia, "Ko tāu tama ahau, ko Ēhau, ko tāu mātāmua."

33 , tino wiri rawa ana a Īhaka, ā, ka mea, "Ha, ko wai tēnei i hopukia nei e ia he kai, ā, kawea ana mai ki ahau, ā, kainga katoatia ana e ahau i te mea kāhore anō koe i tae mai, ā, manaakitia ana ia e ahau? Āe , ka manaakitia anō ia."

34 Ā, i te rongonga o Ēhau i ngā kupu a tōna pāpā, ka tangi ia, he tangi nui, he tangi tīwerawera, ā, ka mea ki tōna pāpā, "Manaakitia ahau, āe , ahau anō hoki, e tōku pāpā."

35 Ā, ka mea ia, "I haere tinihanga mai tōu teina, ā, riro ana tōu manaaki i a ia."

36 , ka mea ia, "Ka tika ha te tapanga i a ia ko Hākopa? Kua rua nei hoki ōku māmingatanga e ia. Ko tōku mātāmuatanga kua riro i a ia; ā, ināianei kua riro tōku manaaki i a ia." Ka mea anō ia, "Kāhore rānei i mahue atu ki a koe tētahi manaaki mōku?"

37 , ka whakahoki a Īhaka, ka mea ki a Ēhau, ", kua waiho ia e ahau hei rangatira mōu, kua hoatu hoki ōna tuākana katoa ki a ia hei apa; kua whakaūkia hoki ia e ahau ki te wīti, ki te wāina. Ā, he aha māu hei meatanga māku, e tāku tama?"

38 , ka mea a Ēhau ki tōna pāpā, "Kotahi tonu ia tāu manaaki, e tōku pāpā? Manaakitia ahau, āe , ahau anō hoki, e tōku pāpā." , nui atu te reo o Ēhau ki te tangi.

39 , ka whakahoki a Īhaka, tōna pāpā, ka mea ki a ia:

", te mōmonatanga o te whenua te nohoanga mōu,

te tōmairangi hoki o te rangi i runga.

40 tāu hoari hoki e ora ai koe,

me mahi anō koe ki tōu teina;

ā, tēnei ake, kei tōu kakenga hei rangatira,

, ka wāhia atu e koe tāna ioka i tōu kakī."

Ka Rere a Hākopa i te Riri o Ēhau

41 , ka mauāhara a Ēhau ki a Hākopa te manaaki i manaakitia ai ia e tōna pāpā, ā, ka mea a Ēhau i roto i tōna ngākau, "E tata ana ngā e uhungatia ai tōku pāpā; ko reira ahau patu ai i tōku teina, i a Hākopa."

42 , ka kōrerotia ki a Ripeka ngā kupu a Ēhau, a tāna tama ō mua. Ā, ka tono tangata ia ki te karanga i a Hākopa, i tāna tama ō muri, ka mea ki a ia, ", tēnei tōu tuakana, a Ēhau, te wāhi ki a koe, te whakamārie nei i a ia, te mea nei ki te patu i a koe. 43 konei, e tāku tama, whakarongo ki tōku reo; whakatika, e rere ki a Rāpana, ki tōku tungāne, ki Harana, 44 hei a ia koe noho ai ētahi rangi, kia tahuri atu anō te āritarita o tōu tuakana 45 kia tahuri atu anō i a koe te riri a tōu tuakana, kia wareware hoki i a ia tāu i mea ai ki a ia. Kātahi ahau ka tono tangata ki te tiki atu i a koe i reira. He aha kia tangohia atu ai kōrua tokorua i ahau i te rangi kotahi?"

46 , ka mea a Ripeka ki a Īhaka, "Kei te hōhā ahau ki te ora i ngā tamāhine a Hete. Ki te tango a Hākopa i tētahi wahine māna i roto i ngā tamāhine a Hete, i tētahi e pēnei ana me ēnei tamāhine o te whenua nei, hei aha ake mōku te ora?"

1 Isaac envelhecera e seus olhos enfraqueceram-se, de modo que não podia ver. Chamou­ Esaú, seu filho primogênito, e disse-lhe: "Meu filho!". "Eis-me aqui!" respondeu ele.

2 Isaac disse: "Tu vês, estou velho e não sei quando vou morrer.

3 Toma as tuas armas, tua aljava e teu arco, vai ao campo e mata-me uma caça.

4 Prepara-me depois um prato suculento, como sabes que gosto, e me traz para que o coma e minha alma te abençoe antes que eu morra".

5 (Ora, Rebeca ouviu atentamente enquanto Isaac falava ao seu filho Esaú.) E Esaú partiu para o campo, a fim de matar e trazer a caça.

6 Rebeca disse a Jacó, seu filho: "Acabo de ouvir teu pai dizer ao teu irmão Esaú para que lhe traga uma caça

7 e lhe prepare um bom prato, a fim de comer e o abençoar diante do Senhor antes de morrer.

8 Ouve-me, pois, meu filho, e faze o que te vou dizer.

9 Vai ao rebanho e traze-me dois belos cabritos. Prepararei com eles um prato suculento para o teu pai, como ele gosta,

10 tu lhe levarás e ele comerá, a fim de que te abençoe antes de morrer".

11 "Mas respondeu Jacó à sua mãe Esaú, meu irmão, é peludo, enquanto eu sou de pele lisa.

12 Se meu pai me tocar, passarei aos seus olhos por um impostor e atrairei sobre mim uma maldição em lugar de bênção."

13 "Tomo sobre mim esta maldição, meu filho disse sua mãe. Ouve-me somente, e vai buscar o que te digo."

14 Jacó foi e trouxe os dois cabritos, com os quais sua mãe preparou um prato suculento, como seu pai gostava.

15 Escolheu as mais belas vestes de Esaú, seu filho primogênito, que tinha em casa, e revestiu com elas Jacó, seu filho mais novo.

16 Cobriu depois suas mãos, assim como a parte lisa do pescoço, com a pele dos cabritos,

17 e pôs-lhe nas mãos o prato suculento e o pão que tinha preparado.

18 Jacó foi para junto de seu pai e disse-lhe: "Meu pai! Eis-me aqui!". "Quem és tu, meu filho?"

19 Jacó respondeu: "Eu sou Esaú, teu primogênito; fiz o que me pediste. Levanta-te, assenta-te e come de minha caça, a fim de que tua alma me abençoe".

20 "Como encontraste caça tão depressa, meu filho?" "É que o Senhor, teu Deus, fez que ela se apresentasse diante de mim."

21 "Aproxima-te, então, meu filho, para que eu te apalpe e veja se, de fato, és o meu filho Esaú."

22 Jacó aproximou-se de Isaac, seu pai, que o apalpou e disse: "A voz é a voz de Jacó, mas as mãos são as mãos de Esaú".

23 E não o reconheceu, porque suas mãos estavam peludas como as do seu irmão Esaú. E abençoou-o.

24 "Tu és bem o meu filho Esaú?". Disse-lhe ele: "Sim".

25 "(Então) serve-me, para que eu coma de tua caça, meu filho, e minha alma te abençoe." Jacó serviu-lhe e ele comeu; e trouxe-lhe também vinho, do qual ele bebeu.

26 Então Isaac, seu pai, disse-lhe: "Aproxima-te, meu filho, e beija-me".

27 E, aproximando-se Jacó para lhe dar um beijo, Isaac sentiu o perfume de suas vestes, e o abençoou nestes termos. "Sim, o odor de meu filho é como o odor de um campo que o Senhor abençoou.

28 Deus te o orvalho do céu e a gordura da terra, uma abundância de trigo e de vinho!

29 Sirvam-te os povos e prostrem-se as nações diante de ti! o senhor dos teus irmãos, e curvem-se diante de ti os filhos de tua mãe! Maldito seja quem te amaldiçoar e bendito quem te abençoar!"

30 Apenas Isaac acabara de abençoar Jacó, e este saíra de junto do seu pai, chegou Esaú da caça.

31 Preparou também ele um prato suculento e trouxe-o ao seu pai, dizendo: "Levanta-te, meu pai, e come da caça de teu filho, a fim de que tua alma me abençoe".

32 "Quem és tu?" perguntou-lhe seu pai Isaac. "Eu sou o teu filho primogênito Esaú."

33 Então Isaac, tomado de emoção violenta, exclamou: "Quem é, pois, aquele que foi à caça e me trouxe o prato que eu comi antes que tu voltastes? Eu o abençoei, e ele será bendito".

34 Ouvindo essas palavras de seu pai, Esaú soltou um grito cheio de amargura, e disse-lhe: "Abençoa-me também a mim, meu pai!".

35 "Teu irmão respondeu-lhe Isaac veio, fraudulentamente, tomar a tua bênção."

36 Esaú disse então: "Será porque ele se chama Jacó que me suplantou duas vezes? Tirou-me meu direito de primogenitura, e eis que agora me rouba minha bênção!". E ajuntou: "Não reservaste, porventura, uma bênção também para mim?".

37 Isaac respondeu-lhe: "Eu o constituí teu senhor, e dei-lhe todos os seus irmãos por servos e o estabeleci na posse do trigo e do vinho. Que posso ainda fazer por ti, meu filho?".

38 Esaú disse ao seu pai: "Então tens uma bênção, meu pai? Abençoa-me também a mim, meu pai!". E pôs-se a chorar.

39 Isaac tomou a palavra: "Eis disse ele que a tua habitação será desprovida da gordura da terra e do orva­lho que desce do céu.

40 Viverás de tua espada, servindo o teu irmão, mas, se te libertares, quebrarás o seu jugo de cima do teu pescoço".

41 Esaú concebeu ódio por Jacó por causa da bênção que lhe tinha dado seu pai e disse em seu coração: "Virão os dias do luto de meu pai, e matarei meu irmão Jacó".

42 E foram referidas a Rebeca estas palavras do seu filho primogênito. Ela mandou chamar seu filho mais novo, Jacó, e disse-lhe: "Teu irmão Esaú quer te matar para se vingar de ti.

43 Escuta-me, pois, meu filho: vai, foge para junto de Labão, meu irmão, em Harã;

44 fica em casa dele algum tempo, até que se acalme a cólera de teu irmão.

45 Assim que passar a sua cólera e tiver ele esquecido do que lhe fizeste, te mandarei buscar. Por que perderia eu vocês dois num dia?".

46 Rebeca disse a Isaac: "Estou desgostosa da vida por causa das filhas de Het. Se Jacó tomar uma mulher entre as filhas de Het, para que ainda viver?".

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_19-25-13-