1 Y ESTA es 33.1 Gn. 49.28.la bendición con la cual bendijo Moisés 33.1 Jos. 14.6. Esd. 3.2. Sal. 90. título.varón de Dios á los hijos de Israel, antes que muriese.
2 Y dijo:
33.2 Ex. 19.18,20. Jue. 5.4,5. Hab. 3.3. Jehová vino de Sinaí,
Y de Seir les esclareció;
Resplandeció del monte de Parán,
Y vino con 33.2 Hch. 7.53. Ga. 3.19. He. 2.2. Ap. 5.11.diez mil santos:
A su diestra la ley de fuego para ellos.
3 Aun 33.3 Os. 11.1.amó los pueblos;
Todos sus santos en tu mano:
Ellos también 33.3 Lc. 10.39. Hch. 22.3.se llegaron á tus pies:
Recibieron de tus dichos.
4 33.4 Jn. 7.19. Ley nos mandó Moisés,
33.4 Sal. 119.111. Heredad á la congregación de Jacob.
5 Y fué 33.5 Jue. 9.2.rey en 33.5 cp. 32.15.Jeshurun,
Cuando se congregaron las cabezas del pueblo
Con las tribus de Israel.
6 33.6 Gn. 49.3,4. Viva Rubén, y no muera;
Y sean sus varones en número.
7 Y esta bendición para Judá.
Dijo así:
Oye, oh Jehová, la voz de Judá,
Y llévalo á su pueblo;
Sus manos le basten,
Y tú seas ayuda contra sus enemigos.
8 Y á Leví dijo:
33.8 Ex. 28.30. Tu Thummim y tu Urim, con tu 33.8 Sal. 106.16.buen varón,
33.8 Ex. 17.7. Al cual tentaste en Massa,
Y le hiciste reñir en las aguas de la rencilla;
9 El que dijo á su padre y á su madre: 33.9 Gn. 29.32.Nunca los vi:
33.9 Ex. 32.26-29. Nm. 25.7,8,11. Ni conoció á sus hermanos,
Ni conoció á sus hijos:
Por lo cual ellos guardarán tus palabras,
Y observarán tu pacto.
10 33.10 Lv. 10.11. cp. 17.9,10 Ellos enseñarán tus juicios á Jacob,
Y tu ley á Israel;
33.10 Ex. 30.7,8. 1 S. 2.28. Pondrán el perfume delante de ti,
Y el holocausto sobre tu altar.
11 Bendice, oh Jehová, lo que hicieren,
Y 33.11 2 S. 24.23.recibe con agrado la obra de sus manos:
Hiere los lomos de sus enemigos,
Y de los que le aborrecieren;
para que nunca se levanten.
12 Y á Benjamín dijo:
El amado de Jehová habitará confiado cerca de él;
Cubrirálo siempre,
Y entre sus hombros morará.
13 Y á José dijo:
33.13 Gn. 49.25. Bendita de Jehová su tierra,
Por los regalos de los cielos, por 33.13 Gn. 27.28.el rocío,
Y por el abismo que abajo yace,
14 Y por los regalados frutos del sol,
Y por los regalos de las influencias de las lunas,
15 Y por la cumbre de los montes antiguos,
Y por los regalos de 33.15 Hab. 3.6.los collados eternos,
16 Y por los regalos de la tierra y su plenitud;
Y 33.16 Ex. 3.2,4.la gracia del que habitó en la zarza
33.16 Gn. 49.26. Venga sobre la cabeza de José,
Y sobre la mollera del apartado de sus hermanos.
17 El es aventajado como 33.17 1 Cr. 5.1.el primogénito de su toro,
Y sus cuernos, cuernos de unicornio:
Con ellos 33.17 1 R. 22.11. Sal. 44.5. Dn. 8.4.acorneará los pueblos juntos hasta los fines de la tierra:
Y 33.17 Gn. 48.19.estos son los diez millares de Ephraim,
Y estos los millares de Manasés.
18 Y á Zabulón dijo:
33.18 Gn. 49.13,15. Alégrate, Zabulón, cuando salieres:
Y tu Issachâr, en tus tiendas.
19 33.19 Is. 2.3. Llamarán los pueblos al monte;
Allí 33.19 Sal. 4.5 y 51.19.sacrificarán sacrificios de justicia:
Por lo cual chuparán la abundancia de los mares,
Y los tesoros escondidos de la arena.
20 Y á Gad dijo:
Bendito el que hizo ensanchar á Gad:
33.20 Gn. 49.9. Como león habitará,
Y arrebatará brazo y testa.
21 Y 33.21 Nm. 32.1-5,17-19.él se ha provisto de la parte primera,
Porque allí una porción del 33.21 Gn. 49.10.legislador fuéle reservada,
Y 33.21 Jos. 4.12.vino en la delantera del pueblo;
La justicia de Jehová ejecutará,
Y sus juicios con Israel.
22 Y á Dan dijo:
Dan, 33.22 Gn. 49.9.cachorro de león:
33.22 Jos. 19.47. Jue. 18.27. Saltará desde Basán.
23 Y á Nephtalí dijo:
Nephtalí, 33.23 Gn. 49.21.saciado de benevolencia,
Y lleno de la bendición de Jehová,
33.23 Jos. 19.34. Posee el occidente y el mediodía,
24 Y á Aser dijo:
33.24 Gn. 49.20. Bendito Aser en hijos:
Agradable será á sus hermanos,
Y mojará en aceite su pie.
25 Hierro y metal tu calzado,
Y como tus días tu fortaleza.
26 33.26 Ex. 15.11. No hay como el Dios de 33.26 cp. 32.15.Jeshurun,
33.26 Sal. 68.4,33 y 104.3. Montado sobre los cielos para tu ayuda,
Y sobre las nubes con su grandeza.
27 El eterno Dios es tu 33.27 Sal. 71.3 y 90.1.refugio
Y acá abajo los brazos eternos;
El echará de delante de ti al enemigo,
Y dirá: Destruye.
28 33.28 Nm. 23.9. E Israel, 33.28 cp. 8.7,8.fuente de Jacob, habitará confiado solo
En 33.28 Gn. 27.28.tierra de grano y de vino:
También sus cielos 33.28 cp. 32.2.destilarán rocío.
29 Bienaventurado tú, oh Israel,
¿Quién como tú,
Pueblo salvo por Jehová,
33.29 Sal. 115.9,10,11. Escudo de tu socorro,
Y espada de tu excelencia?
Así que tus enemigos 33.29 Sal. 18.44.serán humillados,
Y tú hollarás sobre sus alturas.
1 Ko te manaaki tēnei i manaaki ai a Mohi, te tangata a te Atua, i ngā tama a Īharaira i mua ake o tōna matenga. 2 Nā, ka mea ia:
I haere mai a Ihowā i Hinai,
i rere mai i Heira ki runga ki a rātou;
i whiti mai ia i Maunga Parana,
ā, haere mai ana ia i ngā mano tini o te hunga tapu;
he ture i tōna ringa matau mō rātou, e mura ana.
3 Inā, e aroha ana ia ki ngā iwi;
kei roto i tōu ringa āna tāngata tapu katoa;
ā, noho ana rātou i ōu waewae;
ka riro i a rātou katoa āu kōrero.
4 Nā Mohi te ture i ako ki a tātou, hei taonga tuku iho,
tuku iho mō te huihui o Hākopa.
5 Ko ia anō te kīngi o Iēhuruna
i te huihuinga o ngā upoko o te iwi,
rātou ko ngā iwi katoa o Īharaira.
6 "Kia ora a Reupena, kaua hoki e mate;
otiia kia tokoouou ōna tāngata."
7 Ā, tēnei anō te manaaki mō Hūrā:
nā, ka mea ia: "Whakarongo, e Ihowā, ki te reo o Hūrā,
māu anō hoki ia e kawe ki tōna iwi.
I kaha hoki ōna ringa ki te tohe mōna ake;
ā, māu ia e āwhina ki ōna hoariri."
8 Ā, mō Rīwai i mea ia:
"Kei tōu tangata tapu ōu Tumime me ōu Urimi,
i whakamātautauria rā ia e koe ki Maha,
i ngangautia rā e koe ki ngā wai o Meripa;
9 i mea nei mō tōna pāpā rāua ko tōna whaea,
‘Kāhore ahau i kite i a ia.’
Kīhai anō hoki ia i mōhio ki ōna tuākana,
kīhai i mātau ki āna ake tamariki;
he mea hoki, e pupuri ana rātou i tāu kupu,
e tiaki ana i tāu kawenata.
10 Mā rātou a Hākopa e whakaako ki āu whakaritenga,
a Īharaira hoki ki tāu ture;
mā rātou hoki te paowa kakara e hoatu ki tōu aroaro,
me te tahunga tinana ki runga ki tāu āta.
11 Manaakitia ōna rawa, e Ihowā,
kia aro mai hoki koe ki te mahi a ōna ringa;
whatia ngā hope o te hunga e whakatika ana ki a ia,
o ngā mea hoki e kino ana ki a ia,
kei whakatika mai anō rātou."
12 Ko tāna kupu mō Pineamine:
"Ko tā Ihowā i aroha ai ka noho hūmārie ki tōna taha –
ko ia e uhi ana i a ia ā pau noa te rā –
e noho ana i waenganui o ōna pokohiwi."
13 Ko tāna kupu mō Hōhepa:
"He manaakitanga tōna whenua nā Ihowā;
ki ngā mea papai o te rangi, ki te tōmairangi,
ki te wai hōhonu e takoto ake ana i raro,
14 ki ngā hua papai o te rā,
ki ngā mea papai hoki e whakaputaina mai ana e te marama,
15 ki ngā mea nunui hoki o ngā maunga onamata,
ki ngā mea papai o ngā maunga tū tonu;
16 ki ngā mea papai hoki o te whenua me ōna tini mea;
ki te manakohanga hoki ana i noho i te rākau.
Kia tae mai te manaaki ki runga ki te māhunga o Hōhepa,
ki te tumuaki hoki ōna i wehea i ōna tuākana.
17 He korōria kei te mātāmua a tāna pūru;
ko ōna haona kei ngā haona o te unikanga;
ka panā e ia ngā iwi, rātou katoa,
ki ērā, tae noa ki ngā pito o te whenua;
ā, ko ēnei ngā mano tini o Ēparaima,
ko ēnei hoki ngā mano o Mānahi."
18 Ā, ko tāna kupu mō Hepurona:
"Kia koa, e Hepurona, i tōu putanga ki waho;
e Ihākara hoki, i ōu tēneti.
19 Mā rātou ngā iwi e karanga ki te maunga;
ki reira rātou patu ai i ngā patunga o te tika;
nō te mea ka ngongo rātou i te raneatanga o ngā moana,
i ngā taonga huna hoki o te onepū."
20 Ko tāna kupu mō Kara:
"Ka manaakitia te kaiwhakawhānui i a Kara!
Noho ana ia me he raiona kātua,
haea iho e ia te ringa, āe rā me te tumuaki.
21 Ā, tangohia ana e ia te wāhi tuatahi mōna;
nō te mea kei reira te wāhi a te kaiwhakahaere tikanga e tiakina ana;
ā, haere mai ana me ngā upoko o te iwi,
ā, oti ana i a ia, rātou tahi ko Īharaira,
te tikanga a Ihowā, me āna whakaritenga."
22 Ā, ko tāna kupu mō Rāna:
"Hei kūao raiona a Rāna,
ka mokowhiti mai ia i Pahana."
23 Ā, ko tāna kupu mō Napatari:
"E Napatari, e mākona nei i te manakohanga,
e kī ana hoki i te manaaki a Ihowā;
nohoia e koe te taha ki te hauāuru me te tonga."
24 Ā, ko tāna kupu mō Āhera:
"Ko ngā tamariki te manaaki mō Āhera;
kia arongia mai ia e ōna tuākana,
kia toua hoki tōna waewae ki te hinu.
25 Ko ōu tūtaki he rino, he parāhi;
ā, ka rite tōu kaha ki ōu rā."
26 "Kāhore he rite mō te Atua, e Iēhuruna,
e eke hōiho nei i ngā rangi ki te whakauru i a koe,
ki ngā kapua hoki, i runga anō i tōna korōria.
27 Ko te Atua ora tonu tōu nohoanga,
ā, kei raro ko ngā ringa o tua iho;
ā, i peia e ia te hoariri i tōu aroaro,
i mea hoki, ‘Whakangaromia!’
28 Nā, ka noho hūmārie a Īharaira,
me te mātāpuna o Hākopa ko ia anake,
ki te whenua wīti, wāina;
āe rā, ka māturuturu iho te tōmairangi o ōna rangi.
29 Ka hari koe, e Īharaira! Ko wai hei rite mōu,
mō te iwi i whakaorangia nei e Ihowā,
te pukupuku hei whakapuru mōu,
ko te hoari hoki e whai korōria ai koe!
Ā, ka tuku mai ōu hoariri i a rātou ki a koe;
ā, ka takatakahi koe i ō rātou wāhi teitei."