1 Nā, he roa te pakanga i waenganui o te whare o Haora me te whare o Rāwiri; ā, ko Rāwiri i kaha haere, ko te whare ia o Haora i ngoikore haere.
2 Ā, i whānau ētahi tama mā Rāwiri ki Heperona: ko Amanono tāna mātāmua, nā Ahinoama Ietereeri; 3 ko Kireapa anō tāna tuarua, nā Apikaira wahine a Nāpara, Karameri; ko Apohārama te tuatoru, he tama nā Maaka tamāhine a Tāramai kīngi o Kehuru; 4 nā, ko Aronia te tuawhā, he tama nā Hākiti; ā, ko Hepatia te tuarima, he tama nā Apitara; 5 ko Itireama te tuaono, nā Ekera wahine a Rāwiri. I whānau ēnei ki a Rāwiri ki Heperona.
6 Ā, i te mea e whawhai ana te whare o Haora ki te whare o Rāwiri, nā, ka mea a Āpanēre i a ia anō kia kaha i roto i te whare o Haora. 7 Nā, he wahine iti tā Haora i mua; ko Rihipa te ingoa, he tamāhine nā Aia, nā, ka mea a Ihipohete ki a Āpanēre, "He aha koe i haere ai ki roto, ki te wahine a tōku pāpā?"
8 Kātahi ka mura rawa te riri o Āpanēre i ngā kupu a Ihipohete, ka mea, "He upoko kurī koia ahau nō Hūrā? E atawhai nei ahau i tēnei rā i te whare o Haora, o tōu pāpā, i ōna tēina, i ōna whanaunga, kīhai hoki i tuku i a koe ki te ringa o Rāwiri, heoi e whakahē nei koe i ahau ināianei mō tēnei wahine. 9 Kia meatia tēnei e te Atua ki a Āpanēre, me ētahi atu mea anō, ki te kāhore ahau e mea i tēnā ki a Rāwiri, pērā i tā Ihowā i oati ai ki a ia; 10 hei whakawhiti atu i te kīngitanga i te whare o Haora, hei whakapūmau hoki i te torōna o Rāwiri i roto i a Īharaira, i roto i a Hūrā, mai i Rāna ā Peerehepa atu ana." 11 Ā, kīhai i taea e ia te whakahoki kupu ki a Āpanēre, i wehi hoki ia i a ia.
12 Nā, ka unga karere a Āpanēre ki a Rāwiri, he mea nāna ake, hei kī atu, "Nō wai te whenua? Hei mea hoki: Whakaritea tāu kawenata ki ahau, nanā, ko tōku ringa hoki ki a koe hei mea i a Īharaira katoa kia anga ki a koe."
13 Nā, ka mea tērā, "E pai ana; me whakarite kawenata ahau ki a koe; kotahi anō ia tāku mea e tono ai ahau i a koe, arā e kore koe e kite i tōku mata, ki te kāhore e kawea mai e koe a Mikara tamāhine a Haora, ina haere mai koe kia kite i tōku mata." 14 I unga karere anō a Rāwiri ki a Ihipohete tama a Haora, hei mea, "Hōmai tāku wahine a Mikara i taumautia e ahau māku ki ngā kiri matamata kotahi rau o ngā Pirihitini."
15 Nā, ka unga tangata a Ihipohete ki te tango i a ia i tāna tahu i a Paratiere tama a Raihi. 16 I haere tahi anō tāna tahu i a ia, me te tangi haere i muri i a ia, ā tae noa ki Pahurimi. Nā, ka mea a Āpanēre ki a ia, "Haere, e hoki." Ā, hoki ana ia.
17 Nā, ka kōrero a Āpanēre ki ngā kaumātua o Īharaira, ka mea, "I rapu koutou i a Rāwiri i mua ake nei hei kīngi mō koutou. 18 Nā, tēnā rā, ko tā Ihowā kōrero hoki tēnei mō Rāwiri, i kī ia, ‘Mā te ringa o Rāwiri o tāku pononga e whakaora ai ahau i tāku iwi i a Īharaira i roto i te ringa o ngā Pirihitini, i roto hoki i te ringa o ō rātou hoariri katoa.’ "
19 Ā, i kōrero anō a Āpanēre ki ngā taringa o Pineamine; i haere anō a Āpanēre, ā, kōrerotia ana e ia ki ngā taringa o Rāwiri i Heperona ngā mea katoa e pai ana ki te titiro a Īharaira, ki te titiro anō a te whare katoa o Pineamine. 20 Heoi, ka haere a Āpanēre ki a Rāwiri ki Heperona, e rua tekau hoki tāngata ōna hoa. Ā, tukua ana e Rāwiri he hākari mā Āpanēre rātou ko ōna hoa. 21 Nā, ka mea a Āpanēre ki a Rāwiri, "Ka whakatika ahau, ka haere, ā, ka huihui mai i a Īharaira katoa ki tōku ariki, ki te kīngi; ā, mā rātou e whakarite kawenata ki a koe, ā, hei kīngi koe mō ngā mea katoa e hiahia ai tōu wairua." Nā, tukua atu ana a Āpanēre e Rāwiri, ā, haere mārie ana ia.
22 Nā, ko te haerenga mai o ngā tāngata a Rāwiri rātou ko Ioapa i te whai taua, he nui anō ngā taonga i kawea mai e rātou. Ko Āpanēre ia kāhore i a Rāwiri i Heperona; i tukua atu hoki ia, ā, haere mārie ana. 23 Ā, nō te taenga mai o Ioapa rātou ko tāna ope katoa, ka kōrerotia te kōrero ki a Ioapa, "I haere mai a Āpanēre tama a Nere ki te kīngi; ā, tukua atu ana ia e ia, ā, haere mārie ana ia."
24 Nā, ka haere a Ioapa ki te kīngi, ā, ka mea, "He mahi aha tēnei āu? Nanā, i haere mai a Āpanēre ki a koe; he aha ia i tukua atu ai e koe, ā, kua haere noa atu ia? 25 E mōhio ana koe ki a Āpanēre tama a Nere; i haere mai ia ki te tinihanga i a koe, kia mōhio ai ia ki tōu haerenga atu, ki tōu haerenga mai, kia mōhio ai hoki ki ngā mea katoa e mea ai koe."
26 Nā, ka puta a Ioapa ki waho i te aroaro o Rāwiri, ā, unga tāngata ana ki te whai i a Āpanēre, ā, whakahokia mai ana ia e rātou i te puna i Hiraha; ko Rāwiri ia kīhai i mōhio. 27 Ā, i te hokinga mai o Āpanēre ki Heperona, i a ia anō i te kūwaha, ka kawea ia e Ioapa ki tahaki; i mea kia āta kōrero ki a ia. Nā, patua ana ia i reira i te kōpū, mate rawa, mō ngā toto hoki o Atahere, o tōna teina.
28 Ā, nō te rongonga o Rāwiri i muri iho, ka mea, "Kāhore he hara ōku, o tōku kīngitanga, i ngā toto o Āpanēre tama a Nere i te aroaro o Ihowā ā ake ake. 29 Waiho kia tau iho ki runga ki te mātenga o Ioapa, ki runga hoki i te whare katoa o tōna pāpā. Kaua hoki e kore i roto i te whare o Ioapa, tētahi i te mate rere, i te repera, i te whakawhirinaki ki te tokotoko, i te hinga i te hoari, i te kore taro rānei."
30 Heoi, patua iho a Āpanēre e Ioapa rāua ko Āpihai, ko tōna teina, hei utu mō tō rāua teina, mō Atahere, i whakamatea nei e ia ki Kipeono i te tatauranga.
31 Nā, ka mea a Rāwiri ki a Ioapa rātou ko tōna nuinga katoa, "Haea ō koutou kākahu, whītikiria hoki he kākahu taratara ki a koutou, ka tangi ai ki a Āpanēre." I haere anō a Kīngi Rāwiri i muri i te amo. 32 Nā, ka tanumia a Āpanēre ki Heperona, ā, ka puaki te reo o te kīngi, tangi ana i te urupā o Āpanēre; i tangi anō te iwi katoa.
33 Nā, ka waiata apakura te kīngi ki a Āpanēre, ka mea,
"Kia rite koia ki te matenga o te wairangi, te mate o Āpanēre?
34 Kīhai ōu ringa i herea,
kīhai ōu waewae i paiherea ki te rāhiri.
Rite tonu tōu hinganga ki te hinganga o te tangata
i te aroaro o ngā tamariki o te kino."
I tangi anō te iwi katoa ki a ia. 35 Nā, ka haere mai te iwi katoa ki te mea i a Rāwiri kia kai i te mea e awatea ana anō. Nā, ka oati a Rāwiri, ka mea, "Kia meatia mai tēnei e te Atua ki ahau, me ētahi atu mea anō, ki te pā ahau ki te taro, ki tētahi atu mea rānei, i te mea kāhore anō i tō noa te rā."
36 Nā, ka mōhio te iwi katoa, ā, pai tonu ki tā rātou titiro; pērā tonu me ngā mea katoa i meatia e te kīngi, he pai kau ki te titiro a te iwi katoa. 37 Nā, ka mātau te iwi katoa rātou ko Īharaira katoa i taua rā ehara i te kīngi nāna i mea kia whakamatea a Āpanēre tama a Nere.
38 I mea hoki te kīngi ki āna tāngata, "Kāhore ianei koutou i mātau, he rangatira, he tangata nui, kua hinga nei ināianei i roto i a Īharaira? 39 Ko ahau hoki, ahakoa i whakawahia hei kīngi, iwikore ana i tēnei rā; he mārō rawa mōku ēnei tāngata, ngā tama a Teruia. Kia rite ki tāna kino tā Ihowā utu ki te kaimahi o te kino."
1 Prolongou-se por muito tempo a guerra entre a casa de Saul e a de Davi. Mas, à medida que o poder de Davi ia-se fortificando, a casa de Saul ia-se enfraquecendo.
2 Nasceram filhos a Davi em Hebron. Seu primogênito foi Amnon, de Aquinoam de Jezrael;
3 Queleab, o segundo, de Abigail, viúva de Nabal, o carmelita; Absalão, o terceiro, filho de Maaca, filha de Tolmai, rei de Gessur;
4 o quarto, Adonias, filho de Hagit; Safatias, o quinto, filho de Abital,
5 e o sexto Jetraam, filho de Egla, mulher de Davi. Esses foram os filhos que nasceram a Davi em Hebron.
6 Enquanto durou a guerra entre a casa de Saul e a de Davi, Abner teve autoridade na casa de Saul.
7 Ora, Saul tinha uma concubina chamada Resfa, filha de Aias. Isbaal disse a Abner: "Por que te aproximaste da concubina de meu pai?".
8 Abner indignou-se com estas palavras de Isbaal e disse: "Sou porventura uma cabeça de cão a serviço de Judá? Enquanto neste momento trabalho pela casa de Saul, teu pai, pelos seus irmãos e seus amigos, não os deixando cair nas mãos de Davi, vens tu acusar-me de pecado com esta mulher?
9 Deus me trate com o maior rigor se eu não procurar para Davi tudo o que o Senhor lhe prometeu,
10 a saber: tirar a realeza da casa de Saul e firmar o trono de Davi sobre Israel e sobre Judá, desde Dã até Bersabeia!".
11 Isbaal não soube o que responder a Abner, porque o temia.
12 Abner enviou então mensageiros a Davi, para perguntar-lhe: "De quem é a terra? Faze aliança comigo e eu te darei mão forte para reunir em torno de ti todo o Israel".
13 Davi respondeu: "Está bem! Farei aliança contigo, mas com uma condição: Não te apresentarás diante de mim sem trazer contigo Micol, filha de Saul, quando vieres ver-me".
14 Davi enviou mensageiros a Isbaal, filho de Saul, para dizer-lhe: "Devolve a minha mulher Micol, que desposei a preço de cem prepúcios de filisteus".
15 Isbaal ordenou que a tirassem de seu marido, Faltiel, filho de Lais,
16 que a acompanhou chorando até Baurim. Ali, Abner disse-lhe: "Volta para a tua casa!". E ele voltou.
17 Abner pôs-se em contato com os anciãos de Israel e disse-lhes: "Já há tempo que desejais ter Davi como vosso rei.
18 Fazei-o, pois, agora, porque o Senhor disse de Davi: ‘Por meio de Davi, meu servo, livrarei o meu povo de Israel da mão dos filisteus e de todos os seus inimigos’."
19 Abner, que havia dito a mesma coisa aos benjaminitas, foi a Hebron para informar Davi de tudo o que fora aceito por Israel e por toda a casa de Benjamim.
20 E apresentou-se a Davi, em Hebron, acompanhado de vinte homens. Davi deu um banquete a Abner e seus companheiros.
21 Disse então Abner a Davi: "Irei para reunir ao redor de meu senhor, o rei, todos os israelitas, para que façam aliança contigo e reinarás sobre toda a terra que quiseres". Davi despediu-se de Abner, e ele partiu tranquilamente.
22 Entretanto, os homens de Davi voltavam com Joab de uma expedição, trazendo uma grande presa. (Abner não estava mais com Davi em Hebron, porque Davi o tinha despedido e ele partira em paz.)
23 E, voltando Joab com toda a sua tropa, disseram-lhe que Abner, filho de Ner, viera ter com o rei e este o deixara ir em paz.
24 Joab foi ter com o rei e disse-lhe: "Que fizeste? Abner, filho de Ner, veio a ti; por que o deixaste partir?
25 Tu o conheces; (bem sabes que) é para enganar-te, para espiar tuas idas e vindas e sondar tudo o que fazes".
26 Deixando Davi, Joab mandou emissários atrás de Abner, que o fizeram voltar do poço de Sira, sem que Davi o soubesse.
27 Quando Abner chegou a Hebron, Joab tomou-o à parte, para dentro da porta, como para falar-lhe em particular e lá feriu-o mortalmente no ventre, vingando o sangue de seu irmão Asael.
28 Quando Davi soube do acontecido, exclamou: "Sou inocente, eu e o meu reino, diante do Senhor, do sangue de Abner, filho de Ner!
29 Que ele caia sobre a cabeça de Joab e de toda a sua família! Não faltem jamais em sua casa homens atacados de sarna ou lepra, que trabalhem no fuso, caiam pela espada, definhem de fome!".
30 Joab e seu irmão AbJessé tinham assassinado Abner por ter este matado seu irmão Asael depois da batalha de Gabaon.
31 Davi disse a Joab e a toda a sua tropa: "Rasgai vossas vestes, cobri-vos de sacos e pranteai Abner!". E o rei seguiu atrás do féretro.
32 Sepultaram Abner em Hebron. O rei pôs-se a chorar em alta voz sobre seu túmulo e todo o povo chorou.
33 E Davi cantou a seguinte lamentação, chorando Abner: "Devia Abner morrer como morrem os insensatos?!
34 Tuas mãos não estavam algemadas, nem acorrentados os teus pés. Caíste como se cai diante de celerados".
35 E o povo chorou sobre ele. Depois, como todo mundo viesse a Davi insistindo em que ele tomasse algum alimento antes de acabar o dia, ele fez este juramento: "Que o Senhor me trate com todo o seu rigor, se eu comer pão ou qualquer outra coisa, antes do pôr do sol".
36 Todo o povo o soube e o aprovou, como aliás lhe parecia sempre bom tudo o que o rei fazia.
37 Todo o exército e todo o Israel reconheceu naquele dia que o rei não tivera parte alguma na morte de Abner, filho de Ner.
38 O rei disse aos seus servos: "Não sabeis que um chefe, um grande chefe caiu hoje em Israel?
39 Quanto a mim, sou ainda fraco, embora tenha recebido a unção real. Esses homens, filhos de Sárvia, são mais fortes do que eu. Que o Senhor retribua àqueles que fizeram o mal segundo os seus próprios atos!".