1 Nā, i a Īhaka kua koroheketia, kua atarua hoki ngā kanohi, i kore ai ia e kite, ka karangatia e ia a Ēhau, tāna tama mātāmua, ka mea ki a ia, "E tāku tama!"
Ā, ka mea ia ki a ia, "Tēnei ahau."
2 Nā, ka mea ia, "Nanā, kua koroheke ahau, kāhore hoki ahau e mōhio ki te rā e mate ai ahau. 3 Nā reira mauria e koe āu rākau tāu papa pere me tāu kōpere, ka haere ki te koraha ki te hopu kai māku. 4 Ka taka ai i tētahi kai reka māku, hei tāku i pai ai, ka mau mai ai ki ahau kia kai ahau; kia manaaki ai tōku wairua i a koe i mua o tōku matenga."
5 Ā, i rongo a Ripeka i te kōrerotanga Īhaka ki a Ēhau, ki tāna tama. Nā, ko te haerenga o Ēhau ki te koraha ki te hopu kai hei maunga mai māna. 6 Nā, ka kōrero a Ripeka ki a Hākopa, ki tāna tama, ka mea, "Nanā, kua rongo ahau i tōu pāpā e kōrero ana ki a Ēhau, ki tōu tuakana, e mea ana, 7 ‘Mauria mai tētahi kai māku, ka taka ai i tētahi kai reka māku, kia kai ahau, kia manaaki ai ahau i a koe i te aroaro o Ihowā, keiwhā mate ahau.’ 8 Nā, whakarongo ki tōku reo, e tāku tama, kia rite ki tāku e whakahau nei ki a koe. 9 Haere ināianei ki te kāhui, ka mau mai ki ahau i reira kia rua ngā kūao papai o ngā koati; ā, māku ēnā e taka hei kai reka mā tōu pāpā, hei pērā me tāna e pai ai. 10 Ā, māu e kawe ki tōu pāpā, kia kai ia, kia manaaki ai ia i a koe keiwhā mate ia."
11 Nā, ka mea a Hākopa ki a Ripeka, ki tōna whaea, "Nā, ko Ēhau, ko tōku tuakana, he tangata pūhuruhuru, ko ahau ia he kiri maheni. 12 Tērā pea tōku pāpā e whāwhā i ahau, ā, ki tāna ka rite ahau ki te tangata tinihanga; ā, he kanga te mea e riro mai i ahau, kāhore he manaaki."
13 Nā, ko te meatanga a tōna whaea ki a ia, "Hei runga i ahau tōu kanga, e tāku tama; whakarongo mai ia ki tōku reo, haere, tīkina aua mea ki ahau."
14 Nā, ka haere ia, ka tīkina, ka mauria mai ki tōna whaea, ā, ka takā e tōna whaea he kai reka, he pērā me tā tōna pāpā i pai ai. 15 Nā, ka tīkina e Ripeka ngā kākahu papai o Ēhau, o tāna tama ō mua, i a ia hoki aua mea i roto i te whare; ā, whakakākahuria ana e ia ki a Hākopa, ki tāna tama ō muri. 16 Ā, ka whakapiritia e ia ngā hiako o ngā kūao koati ki ōna ringa, ki te wāhi māeneene hoki o tōna kakī. 17 Nā, ka hoatu e ia te kai reka me te taro i hangā e ia ki te ringa o Hākopa, o tāna tama.
18 Nā, ka tae ia ki tōna pāpā, ka mea, "E tōku matua!"
Ā, ka mea ia, "Tēnei ahau; ko wai koe, e tāku tama?"
19 Nā, ka mea a Hākopa ki tōna pāpā, "Ko Ēhau ahau, ko tāu mātāmua; kua oti i ahau tāu i kī mai ai ki ahau. Nā, maranga ake, e noho ki te kai i te kai i hopukia nei e ahau, kia manaaki ai tōu wairua i ahau."
20 Ā, ka mea a Īhaka ki tāna tama, "Nā te aha i hohoro ai te kitea e koe, e tāku tama?"
Ka mea ia, "Nā Ihowā hoki, nā tōu Atua, i hōmai kia hohoro."
21 Ā, ka mea a Īhaka ki a Hākopa, "Nuku mai nei nā, kia whāwhā ahau ki a koe, e tāku tama, ko tāku tama tonu rānei koe, ko Ēhau, kāhore rānei."
22 Nā, ka neke atu a Hākopa ki a Īhaka, ki tōna pāpā, ā, ka whāwhā tērā i a ia, ka mea, "Ko te reo, nō Hākopa te reo, ko ngā ringa ia, nō Ēhau ngā ringaringa." 23 Ā, kīhai ia i mōhio ki a ia, nō te mea he huruhuru ōna ringa, i rite ki ngā ringa o Ēhau, o tōna tuakana; nā, ka manaaki ia i a ia. 24 Ā, ka mea, "Ko tāku tama pū rānei koe, ko Ēhau?"
Ā, ka mea ia, "Ko ahau tēnei."
25 Nā, ka mea ia, "Kawea mai kia tata ki ahau, kia kai ahau i te kai i hopukia e tāku tama, kia manaaki ai tōku wairua i a koe."
Nā, kawea atu ana e ia ki a ia, ā, ka kai ia. I mauria atu anō e ia he wāina ki a ia, ā, inu ana ia. 26 Kātahi ka mea a Īhaka, tōna pāpā, ki a ia, "Nuku mai nei, ka kihi i ahau, e tāku tama."
27 Nā, ka neke atu ia, ā, ka kihi ia i a ia; ā, ka hongi ia i te haunga o ōna kākahu, ka manaaki i a ia, ka mea,
"Titiro hoki, rite tahi te haunga o tāku tama
ki te haunga o te pārae i manaakitia e Ihowā.
28 Kia hōmai anō e te Atua ki a koe te tōmairangi o te rangi,
me te mōmonatanga o te whenua,
kia nui anō hoki te wīti me te wāina!
29 Kia mahi ngā iwi ki a koe,
kia piko iho hoki ngā tauiwi ki a koe.
Kia waiho koe hei rangatira mō ōu tēina,
ā, kia piko iho ki a koe ngā tama a tōu whaea.
Kia kangā te tangata e kanga ana i a koe,
ā, kia manaakitia te tangata e manaaki ana i a koe."
30 Ā, mutu ana te manaaki a Īhaka i a Hākopa, puta kau atu anō a Hākopa i te aroaro o Īhaka, o tōna pāpā, nā, ka tae mai a Ēhau, tōna tuakana, i tāna hopu kīrehe mohoao. 31 Kua oti anō hoki i a ia tētahi kai reka te taka, ā, kawea ana ki tōna pāpā, nā, ka mea ki tōna pāpā, "Kia ara ake tōku pāpā ki te kai i te mea i hopukia mai e tāna tama, kia manaaki ai tōu wairua i ahau."
32 Nā, ka mea a Īhaka, tōna pāpā, ki a ia, "Ko wai koe?"
Ā, ka mea ia, "Ko tāu tama ahau, ko Ēhau, ko tāu mātāmua."
33 Nā, tino wiri rawa ana a Īhaka, ā, ka mea, "Ha, ko wai rā tēnei i hopukia nei e ia he kai, ā, kawea ana mai ki ahau, ā, kainga katoatia ana e ahau i te mea kāhore anō koe i tae mai, ā, manaakitia ana ia e ahau? Āe rā, ka manaakitia anō ia."
34 Ā, i te rongonga o Ēhau i ngā kupu a tōna pāpā, ka tangi ia, he tangi nui, he tangi tīwerawera, ā, ka mea ki tōna pāpā, "Manaakitia ahau, āe rā, ahau anō hoki, e tōku pāpā."
35 Ā, ka mea ia, "I haere tinihanga mai tōu teina, ā, riro ana tōu manaaki i a ia."
36 Nā, ka mea ia, "Ka tika ha te tapanga i a ia ko Hākopa? Kua rua nei hoki ōku māmingatanga e ia. Ko tōku mātāmuatanga kua riro i a ia; ā, ināianei kua riro tōku manaaki i a ia." Ka mea anō ia, "Kāhore rānei i mahue atu ki a koe tētahi manaaki mōku?"
37 Nā, ka whakahoki a Īhaka, ka mea ki a Ēhau, "Nā, kua waiho ia e ahau hei rangatira mōu, kua hoatu hoki ōna tuākana katoa ki a ia hei apa; kua whakaūkia hoki ia e ahau ki te wīti, ki te wāina. Ā, he aha rā māu hei meatanga māku, e tāku tama?"
38 Nā, ka mea a Ēhau ki tōna pāpā, "Kotahi tonu ia tāu manaaki, e tōku pāpā? Manaakitia ahau, āe rā, ahau anō hoki, e tōku pāpā." Nā, nui atu te reo o Ēhau ki te tangi.
39 Nā, ka whakahoki a Īhaka, tōna pāpā, ka mea ki a ia:
"Nā, nō te mōmonatanga o te whenua te nohoanga mōu,
nō te tōmairangi hoki o te rangi i runga.
40 Mā tāu hoari hoki e ora ai koe,
me mahi anō koe ki tōu teina;
ā, tēnei ake, kei tōu kakenga hei rangatira,
nā, ka wāhia atu e koe tāna ioka i tōu kakī."
41 Nā, ka mauāhara a Ēhau ki a Hākopa mō te manaaki i manaakitia ai ia e tōna pāpā, ā, ka mea a Ēhau i roto i tōna ngākau, "E tata ana ngā rā e uhungatia ai tōku pāpā; ko reira ahau patu ai i tōku teina, i a Hākopa."
42 Nā, ka kōrerotia ki a Ripeka ngā kupu a Ēhau, a tāna tama ō mua. Ā, ka tono tangata ia ki te karanga i a Hākopa, i tāna tama ō muri, ka mea ki a ia, "Nā, tēnei tōu tuakana, a Ēhau, mō te wāhi ki a koe, te whakamārie nei i a ia, te mea nei ki te patu i a koe. 43 Nō konei, e tāku tama, whakarongo ki tōku reo; whakatika, e rere ki a Rāpana, ki tōku tungāne, ki Harana, 44 hei a ia koe noho ai mō ētahi rangi, kia tahuri atu rā anō te āritarita o tōu tuakana – 45 kia tahuri kē atu rā anō i a koe te riri a tōu tuakana, kia wareware hoki i a ia tāu i mea ai ki a ia. Kātahi ahau ka tono tangata ki te tiki atu i a koe i reira. He aha kia tangohia atu ai kōrua tokorua i ahau i te rangi kotahi?"
46 Nā, ka mea a Ripeka ki a Īhaka, "Kei te hōhā ahau ki te ora i ngā tamāhine a Hete. Ki te tango a Hākopa i tētahi wahine māna i roto i ngā tamāhine a Hete, i tētahi e pēnei ana me ēnei tamāhine o te whenua nei, hei aha ake mōku te ora?"
1 Y ACONTECIÓ que cuando hubo Isaac envejecido, 27.1 cp. 48.10. 1 S. 3.2.y sus ojos se ofuscaron quedando sin vista, llamó á Esaú, su hijo el mayor, y díjole: Mi hijo. Y él respondió: Heme aquí.
2 Y él dijo: He aquí ya soy viejo, no sé el día de mi muerte:
3 27.3 cp. 25.27,28. Toma, pues, ahora tus armas, tu aljaba y tu arco, y sal al campo, y cógeme caza;
4 Y hazme un guisado, como yo gusto, y tráeme lo, y comeré; 27.4 ver. 10,25. cp. 48.9,15 y 49.28. Dt. 33.1.para que te bendiga mi alma antes que muera.
5 Y Rebeca estaba oyendo, cuando hablaba Isaac á Esaú su hijo: y fuése Esaú al campo para coger la caza que había de traer.
6 Entonces Rebeca habló á Jacob su hijo, diciendo: He aquí yo he oído á tu padre que hablaba con Esaú tu hermano, diciendo:
7 Tráeme caza, y hazme un guisado, para que coma, y te bendiga delante de Jehová antes que yo muera.
8 Ahora pues, hijo 27.8 ver. 13mío, obedece á mi voz en lo que te mando;
9 Ve ahora al ganado, y tráeme de allí dos buenos cabritos de las cabras, y haré de ellos viandas para tu padre, 27.9 ver. 4como él gusta;
10 Y tú las llevarás á tu padre, y comerá, para que te bendiga antes de su muerte.
11 Y Jacob dijo á Rebeca su madre: He aquí, 27.11 cp. 25.25.Esaú mi hermano es hombre velloso, y yo lampiño:
12 Quizá 27.12 ver. 22me tentará mi padre, y me tendrá por burlador, y traeré sobre mí 27.12 Dt. 27.18.maldición y no bendición.
13 Y su madre respondió: Hijo mío, 27.13 1 S. 25.24. 2 S. 14.9. Mt. 27.25.sobre mí tu maldición: solamente obedece á mi voz, y ve y tráemelos.
14 Entonces él fué, y tomó, y trájolos á su madre: y su madre hizo guisados, como su padre gustaba.
15 Y tomó Rebeca 27.15 ver. 27los vestidos de Esaú su hijo mayor, los preciosos, que ella tenía en casa, y vistió á Jacob su hijo menor:
16 E hízole vestir sobre sus manos y sobre la cerviz donde no tenía vello, las pieles de los cabritos de las cabras;
17 Y entregó los guisados y el pan que había aderezado, en mano de Jacob su hijo.
18 Y él fué á su padre, y dijo: Padre mío: y él respondió: Heme aquí, ¿quién eres, hijo mío?
19 Y Jacob dijo á su padre: Yo soy Esaú tu primogénito; he hecho como me dijiste: levántate ahora, y siéntate, y come de mi caza, para que me bendiga tu alma.
20 Entonces Isaac dijo á su hijo: ¿Cómo es que la hallaste tan presto, hijo mío? Y él respondió: Porque Jehová tu Dios hizo que se encontrase delante de mí.
21 E Isaac dijo á Jacob: Acércate ahora, 27.21 ver. 12y te palparé, hijo mío, por si eres mi hijo Esaú ó no.
22 Y llegóse Jacob á su padre Isaac; y él le palpó, y dijo: La voz es la voz de Jacob, mas las manos, las manos de Esaú.
23 Y no le conoció, 27.23 ver. 16porque sus manos eran vellosas como las manos de Esaú: y le bendijo.
24 Y dijo: ¿Eres tú mi hijo Esaú? Y él respondió: Yo soy.
25 Y dijo: Acércamela, y comeré de la caza de mi hijo, para que te bendiga mi alma; y él se la acercó, y comió: trájole también vino, y bebió.
26 Y díjole Isaac su padre: Acércate ahora, y bésame, hijo mío.
27 Y él se llegó, y le besó; y olió Isaac el olor de sus vestidos, y le bendijo, y dijo:
Mira, 27.27 Os. 14.6,7.el olor de mi hijo
Como el olor del campo que Jehová ha bendecido:
28 27.28 He. 11.20. Dios, pues, te dé del 27.28 cp. 49.25. Dt. 33.13. 2 S. 1.21. Zac. 8.12.rocío del cielo,
Y de las grosuras de la tierra,
27.28 Dt. 7.13 y 33.28. Jl. 2.19. Y abundancia de trigo y de mosto.
29 Sírvante pueblos,
Y naciones se inclinen á ti:
Sé señor de tus hermanos,
27.29 cp. 49.8. 2 S. 8.14. E inclínense á ti los hijos de tu madre:
27.29 cp. 12.3. Nm. 24.9. Malditos los que te maldijeren,
Y benditos los que te bendijeren.
30 Y aconteció, luego que hubo Isaac acabado de bendecir á Jacob, y apenas había salido Jacob de delante de Isaac su padre, que Esaú su hermano vino de su caza.
31 E hizo él también guisados, y trajo á su padre, y díjole: Levántese mi padre, y coma de la caza de su hijo, para que me bendiga tu alma.
32 Entonces Isaac su padre le dijo: ¿Quién eres tú? Y él dijo: Yo soy tu hijo, tu primogénito, Esaú.
33 Y Estremecióse Isaac con grande estremecimiento, y dijo: ¿Quién es el que vino aquí, que cogió caza, y me trajo, y comí de todo antes que vinieses? Yo le bendije, y será bendito.
34 Como Esaú oyó las palabras de su padre, 27.34 He. 12.17.clamó con una muy grande y muy amarga exclamación, y le dijo: Bendíceme también á mí, padre mío.
35 Y él dijo: Vino tu hermano con engaño, y tomó tu bendición.
36 Y él respondió: 27.36 cp. 25.26.Bien llamaron su nombre 27.36 Heb. Suplantador.Jacob, que ya me ha engañado dos veces; 27.36 cp. 25.33.alzóse con mi primogenitura, y he aquí ahora ha tomado mi bendición. Y dijo: ¿No has guardado bendición para mí?
37 Isaac respondió y dijo á Esaú: 27.37 ver. 29 Cumplióse 2 S. 8.14.He aquí yo le he puesto por señor tuyo, y le he dado por siervos á todos sus hermanos: 27.37 ver. 28de trigo y de vino le he provisto: ¿qué, pues, te haré á ti ahora, hijo mío?
38 Y Esaú respondió á su padre: ¿No tienes más que una sola bendición, padre mío? bendíceme también á mí, padre mío. 27.38 He. 12.17.Y alzó Esaú su voz, y lloró.
39 Entonces Isaac su padre habló y díjole:
27.39 ver. 28 . cp. 36.6,7.He aquí será tu habitación en grosuras de la tierra,
Y del rocío de los cielos de arriba;
40 Y por tu espada vivirás, 27.40 cp. 25.23. 2 S. 8.14. Abd. 18,19,20.y á tu hermano servirás:
27.40 2 R. 8.20. Y sucederá cuando te enseñorees,
Que descargarás su yugo de tu cerviz.
41 27.41 cp. 37.4,8. Y aborreció Esaú á Jacob por la bendición con que le había bendecido, y dijo en su corazón: 27.41 cp. 50.3,4,10.Llegarán los días del luto de mi padre, y 27.41 Am. 1.11. Abd. 10.yo mataré á Jacob mi hermano.
42 Y fueron dichas á Rebeca las palabras de Esaú su hijo mayor: y ella envió y llamó á Jacob su hijo menor, y díjole: He aquí, Esaú tu hermano se consuela acerca de ti con la idea de matarte.
43 Ahora pues, hijo mío, obedece á mi voz; levántate, y húyete á Labán mi hermano, á Harán;
44 Y mora con él algunos días, hasta que el enojo de tu hermano 27.44 Heb. se vuelva.se mitigue;
45 Hasta que se aplaque la ira de tu hermano contra ti, y se olvide de lo que le has hecho: yo enviaré entonces, y te traeré de allá: ¿por qué seré privada de vosotros ambos en un día?
46 Y dijo Rebeca á Isaac: 27.46 cp. 26.35 y 28.8.Fastidio tengo de mi vida, á causa de las hijas de Heth. 27.46 cp. 24.3.Si Jacob toma mujer de las hijas de Heth, como éstas, de las hijas de esta tierra, ¿para qué quiero la vida?