1 Nā, haere ana a Hākopa i tōna huarahi, ā, ka tūtaki ki a ia ngā anahera a te Atua. 2 Ā, ka mea a Hākopa i tōna kitenga i a rātou, "Ko te ope tēnei a te Atua!" Nā, huaina iho e ia te ingoa o tēnā wāhi ko Mahanaima.
3 Nā, ka tono tāngata atu a Hākopa ki mua i a ia ki a Ēhau, ki tōna tuakana, ki te whenua o Heira, ki te whenua o Ēroma. 4 Ka ako hoki ia ki a rātou, ka mea, "Kia pēnei he kōrero atu mā koutou ki tōku ariki, ki a Ēhau: ‘E pēnei ana te kupu a tāu pononga, a Hākopa, i a Rāpana ahau e noho ana ā tae mai ki tēnei wā; 5 he kau anō āku, he kāihe, he hipi, he pononga tāne, he pononga wāhine. Ā, kua tono tāngata nei ahau ki te kōrero ki tōku ariki, kia manakohia ai ahau e koe.’ "
6 Nā, ka hoki mai ngā karere ki a Hākopa, ka mea, "I tae atu mātou ki tōu tuakana, ki a Ēhau, ā, tēnei anō ia te haere mai nei ki te whakatau i a koe, rātou tahi ko ngā tāngata e whā rau."
7 Nā, he nui te wehi o Hākopa, ka mānukanuka; nā, ka wehea e ia ōna tāngata, me ngā hipi, me ngā kau, me ngā kāmera, kia rua ngā rōpū; 8 i mea hoki ia, "Ki te tae mai a Ēhau ki te rōpū tuatahi, ā, ka patua e ia, nā, ka mawhiti te rōpū i mahue."
9 Nā, ka mea a Hākopa, "E te Atua o tōku pāpā, o Āperahama, e te Atua o tōku pāpā, o Īhaka, e Ihowā, nāu nei te kupu ki ahau, ‘Hoki atu ki tōu whenua, ki ōu whanaunga hoki, ā, ka pai tāku mahi ki a koe.’ 10 He iti rawa ahau, he nui āu arohatanga katoa, me te pono katoa hoki i whakaputaina mai e koe ki tāu pononga; i whiti mai hoki ahau me tōku tokotoko i tēnei Horano; ā, ka rua nei ōku rōpū. 11 Tēnā rā, whakaorangia ahau i te ringa o tōku tuakana, i te ringa o Ēhau; e wehi ana hoki ahau i a ia, kei haere mai ia ki te patu i ahau, i te whaea rātou tahi ko ngā tamariki. 12 I mea mai nei hoki koe, ‘Inā, ka pai tāku mahi ki a koe, ā, ka meinga e ahau ōu uri kia rite ki te onepū o te moana, e kore nei e taea te tatau i te tini.’ "
13 Ā, i moe ia ki reira i taua pō; ā, i tangohia e ia i roto i ngā mea i pono ki tōna ringa he hākari mā Ēhau, mā tōna tuakana: 14 e rua rau ngā koati uha, e rua tekau hoki ngā koati toa, e rua rau ngā hipi uha, e rua tekau ngā hipi toa, 15 e toru tekau ngā kāmera whai waiū, me ā rātou kūao, e whā tekau ngā kau, kotahi tekau hoki ngā pūru, e rua tekau ngā kāihe uha, me ngā kūao hoki kotahi tekau. 16 Ā, ka hoatu e ia ki ngā ringa o āna pononga tēnei kāhui, tēnei kāhui, motumotu rawa; ka mea ia ki āna pononga, "Haere i mua i ahau, kia whai takiwā tētahi kāhui, tētahi kāhui."
17 I ako anō ia i te tuatahi, i mea: "E tūtaki a Ēhau, tōku tuakana, i a koe, e mea, ‘Nā wai koe? Ā, e haere ana koe ki hea? Ā, nā wai ēnei mea i tōu aroaro?’ 18 Nā, ka mea atu koe, ‘Nā tāu pononga, nā Hākopa; i hōmai e ia hei hākari mā tōku ariki, mā Ēhau, ā, tēnei anō hoki ia kei muri i a mātou.’ "
19 He pērā anō tāna ako ki te tuarua, ki te tuatoru hoki, ki ngā tāngata katoa anō hoki i haere i muri i ngā kāhui, i mea ia: "Ko te tikanga tēnei mō ngā kupu e kōrero ai koutou ki a Ēhau, ina tūtaki ki a ia, 20 ā, me kī atu e koutou, ‘Nā, tēnei anō hoki tāu pononga, a Hākopa, kei muri i a mātou.’ " I mea hoki ia, "Me whakamārie ia e ahau ki te hākari e haere ana i mua i ahau, ā muri iho ka kite ahau i tōna kanohi; tērā pea ia e manako ki ahau." 21 Nā, ka haere atu te hākari i mua i a ia; ā, ko ia i moe i taua pō i te puni.
22 Ā, i whakatika ia i taua pō, i tango hoki i āna wāhine tokorua, me āna wāhine pononga tokorua, me āna tamariki tekau mā tahi, ā, ka whiti i te whitinga i Iapoko. 23 Ā, i tango ia i a rātou, i mea hoki kia whiti i te awa, ā, i tukua atu e ia kia whiti ngā mea i a ia. 24 Ā, i mahue iho a Hākopa ko ia anake; ā, nōnoke ana rāua ko tētahi tangata, ā, tākiri noa te ata. 25 Ā, nō te kitenga o tērā kīhai ia i taea e ia, ka pā ia ki te ateatenga o tōna hūhā; ā, ka takoki te ateatenga o te hūhā o Hākopa i a rāua e nōnoke ana. 26 Nā, ka mea ia, "Tukua ahau, kua tākiri hoki te ata."
Ā, ka mea ia, "E kore koe e tukua e ahau, kia manaakitia rā anō ahau e koe."
27 Ā, ka mea ia, "Ko wai tōu ingoa?"
Ā, ka mea ia, "Ko Hākopa."
28 Ā, ka mea ia, "Heoi anō kīanga ko Hākopa tōu ingoa, engari ko Īharaira. Nō te mea kua tohe koe ki te Atua, ki te tangata hoki, ā, i a koe anō te mutunga."
29 Nā, ka ui a Hākopa, ka mea, "Tēnā koa, kōrerotia mai tōu ingoa."
Anō rā ko ia, "He aha tōku ingoa i uia ai e koe?" Ā, ka manaaki ia i a ia i reira.
30 Nā, huaina ana e Hākopa te ingoa o taua wāhi ko Peniere, i mea hoki ia, "Mōku i titiro ki te Atua, he kanohi, he kanohi, ā, kei te ora nei ahau."
31 Ā, i tara mai te rā ki a ia i a ia ka whiti i Penuere, kei te totitoti anō tōna hūhā. 32 Koia ngā tama a Īharaira tē kai ai i te uaua i memenge, arā i tērā i te ateatenga o te hūhā, ā tae noa ki tēnei rā. Nō te mea hoki i pā ia ki te ateatenga o te hūhā o Hākopa, ki te uaua i memenge.
1 Y JACOB se fué su camino, y saliéronle al encuentro ángeles de Dios.
2 Y dijo Jacob cuando los vió: 32.2 Jos. 5.14. Lc. 2.13.El campo 32.2 ó, ejército.de Dios es este: y llamó el nombre de aquel lugar 32.2 Heb. Los dos campos, ó ejércitos. Jos. 21.38. 2 S. 17.24,27. 1 R. 2.8.Mahanaim.
3 Y envió Jacob mensajeros delante de sí á Esaú su hermano, á la tierra de Seir, 32.3 cp. 36.6,7,8. Dt. 2.5. Jos. 24.4.campo de Edom.
4 Y mandóles diciendo: Así diréis á mí señor Esaú: Así dice tu siervo Jacob: Con Labán he morado, y detenídome hasta ahora;
5 Y tengo vacas, y asnos, y ovejas, y siervos y siervas; y envío á decirlo á mi señor, 32.5 cp. 33.8,15.por hallar gracia en tus ojos.
6 Y los mensajeros volvieron á Jacob, diciendo: Vinimos á tu hermano Esaú, 32.6 cp. 33.1.y él también viene á recibirte, y cuatrocientos hombres con él.
7 Entonces Jacob tuvo gran temor, y 32.7 cp. 35.3.angustióse; y partió el pueblo que tenía consigo, y las ovejas y las vacas y los camellos, en dos cuadrillas;
8 Y dijo: Si viniere Esaú á la una cuadrilla y la hiriere, la otra cuadrilla escapará.
9 32.9 Sal. 50.15. Y dijo Jacob: 32.9 cp. 28.13 y 31.42,53.Dios de mi padre Abraham, y Dios de mi padre Isaac, Jehová, 32.9 cp. 31.3,13.que me dijiste: Vuélvete á tu tierra y á tu parentela, y yo te haré bien;
10 Menor soy que todas las misericordias, y que toda la verdad que has usado para con tu siervo; que con mi bordón pasé este Jordán, y ahora estoy sobre dos cuadrillas.
11 Líbrame ahora de la mano de mi hermano, de la mano de Esaú, porque le 32.11 Pr. 18.19.temo; no venga quizá, y me hiera la madre con los hijos.
12 32.12 cp. 28.13,14,15. Y tú has dicho: Yo te haré bien, y pondré tu simiente como la arena del mar, que no se puede contar por la multitud.
13 Y durmió allí aquella noche, y tomó de lo que le vino á la mano 32.13 cp. 43.11. Pr. 18.16 y 21.14.un presente para su hermano Esaú:
14 Doscientas cabras y veinte machos de cabrío, doscientas ovejas y veinte carneros,
15 Treinta camellas paridas, con sus hijos, cuarenta vacas y diez novillos, veinte asnas y diez borricos.
16 Y entrególo en mano de sus siervos, cada manada de por sí; y dijo á sus siervos: Pasad delante de mí, y poned espacio entre manada y manada.
17 Y mandó al primero, diciendo: Si Esaú mi hermano te encontrare, y te preguntare, diciendo: ¿De quién eres? ¿y adónde vas? ¿y para quién es esto que llevas delante de ti?
18 Entonces dirás: Presente es de tu siervo Jacob, que envía á mi señor Esaú; y he aquí también él viene tras nosotros.
19 Y mandó también al segundo, y al tercero, y á todos los que iban tras aquellas manadas, diciendo: Conforme á esto hablaréis á Esaú, cuando le hallareis.
20 Y diréis también: He aquí tu siervo Jacob viene tras nosotros. Porque dijo: Apaciguaré su ira con el presente que va delante de mí, y después veré su rostro: quizá 32.20 Heb. recibirá mis faces. Job 42.8,9.le seré acepto.
21 Y pasó el presente delante de él; y él durmió aquella noche en el campamento.
22 Y levantóse aquella noche, y tomó sus dos mujeres, y sus dos siervas, y sus once hijos, 32.22 Dt. 2.37 y 3.16. Jos. 12.2.y pasó el vado de Jaboc.
23 Tomólos pues, y pasólos el arroyo, é hizo pasar lo que tenía.
24 Y quedóse Jacob solo, 32.24 Os. 12.3,4.y luchó con él un varón hasta que rayaba el alba.
25 Y como vió que no podía con él, tocó en el sitio del encaje de su muslo, y descoyuntóse el muslo de Jacob mientras con él luchaba.
26 Y dijo: Déjame, que raya el alba. Y él dijo: 32.26 Os. 12.5. Lc. 18.1.No te dejaré, si no me bendices.
27 Y él le dijo: ¿Cuál es tu nombre? Y él respondió: Jacob.
28 Y él dijo: 32.28 cp. 35.10. 2 R. 17.34.No se dirá más tu nombre Jacob, sino 32.28 Heb. Príncipe de Dios.Israel: porque has peleado 32.28 Os. 12.4,5.con Dios y 32.28 cp. 33.4.con los hombres, y has vencido.
29 Entonces Jacob le preguntó, y dijo: Declárame ahora tu nombre. Y él respondió: 32.29 Jue. 13.18.¿Por qué preguntas por mi nombre? Y bendíjolo allí.
30 Y llamó Jacob el nombre de aquel lugar, 32.30 Heb. Cara de Dios.Peniel: 32.30 cp. 16.13. Ex. 24.11. Dt. 5.24. Jue. 6.22 y 13.22. Is. 6.5.porque vi á Dios cara á cara, y fué librada mi alma.
31 Y salióle el sol pasado que hubo á Peniel; y cojeaba de su anca.
32 Por esto no comen los hijos de Israel, hasta hoy día, del tendón que se contrajo, el cual está en el encaje del muslo: porque tocó á Jacob este sitio de su muslo en el tendón que se contrajo.