1 I ɔwi ame ne, Amnon wɔ nɖe David ɔbibirɛrɛĩ ɔtsɛ Tamar wɔ nɖe Absalom ɔnyiiko fiɛ ɔre situri iɖɔɛ. Absalom ɔ̃ wũ David ɔbibirɛrɛĩ ɔɖe.
2 Amnon to ɔɖɔɛ ɔ̃ ɔse ɔbibirɔ̃gomi Tamar kaɖu gɔ iɖaa wũ isɛ iabo sɔ ɔpia so ɔnyɛ ala ɔ̃ ɔnyiiko iti. Ɔbitɛ kagbɔɔ ɔɖe, ne ɔso ibara lɛ iibawo ne ame ɔba sɔ ɔ̃abara wũ ira.
3 Kiniɔ ne Amnon ɔwe adzunitãdze ɔwɛ̃ wɔ marɔ Yonadab wɔ nɖe Simea ɔbibirɛrɛĩ, David ɔɖeatɔ̃ ɔbi fiɛ ɔbua ɔbe anɔ i iti ame. 4 Ɔkarɛ Amnon sɔ, "Be ɔso fiɛ fɔ igara ɔbibirɛrɛĩ ne, kaya biara anyɔ nnya nnya ngbɔ? Aibaɣere me?"
Amnon ɔtã wũ mmuai sɔ, "Loto loɖɔɛ Tamar, wũ ɔse ɔbi Absalom ɔnyiiko."
5 Ne Yonadab ɔɣere wũ sɔ, "Kɛlɛ aarɛ i karɛkɔ̃ iso si apia so ɔnyɛ. Si fɔ ɔse ɔba ɔya-ɔ ne, ɣere wũ sɔ, 'Loabie sɔ wũ ɔnyiiko Tamar si ɔba ɔ̃abie irere ɔtã me loɖe. Tã ɔba ɔ̃awa aɖera i wũ anɔ si lonyɔ wũ si ɔ̃apia me aɖera.' "
6 Ne ɔso Amnon ɔpia so ɔnyɛ ɔsɛ ɔ̃arɛ, ne gɔ igara ɔba ɔya wũ ne, Amnon ɔɣere wũ sɔ, "Loabie sɔ wũ ɔnyiiko Tamar si ɔba ɔ̃afɛ̃ boɖoboɖo igbãɔ i wũ anɔ si ɔ̃apia me aɖera."
7 David ɔsese Tamar kanya i igaraiyo sɔ, "Kɛlɛ fɔ ɔnyiirɛrɛĩ Amnon iyo si asɛ aawa araɖea atã wũ." 8 Ne ɔso Tamar ɔkɛlɛ ɔ̃ ɔnyiirɛrɛĩ Amnon wɔ nrɛ i iyo. Ɔka ɔraũ, ɔkpɔkɔtɔ fiɛ ɔfɛ̃ boɖoboɖo i Amnon katɔ̃. 9 Ne ka ɔsu ɔpia i irɔi ame ɔtã wũ ne, ɣɛɛ ɔsɛ̃ sɔ ɔ̃ito ɔɖe.
Amnon ɔɣɛ sɔ, "Ɔbiara si ɔbɔrɛ i ngbe." Ne ɔso ɔbiara ɔbɔrɛ ɔnyua wũ. 10 Ne Amnon ɔɣere Tamar sɔ, "Su aɖera bɔ me i irɛyo si aba aapia me." Ne Tamar ɔsu boɖoboɖo wɔ ɔfɛ̃ ɔbɔ ɔ̃ ɔnyiirɛrɛĩ Amnon i irɛyo ne. 11 Ɣɛɛ gɔ ɔsu ɔkɛlɛgu wũ si ɔɖe ne, ɔmɔɛ̃ wũ i karɔtɔ̃ ɔɣere wũ sɔ, "Ba lorɛgu-ɔ, wũ ɔnyiiko."
12 Ɣɛɛ Tamar ɔɣere Amnon sɔ, "Daaɣiɛ me sɔ lorɛgu-ɔ, matsiri nɛ igbã kɔkɔɔkɔ i Israel! Daabara ɔtile ira nɛgbe. 13 Mme ne, lɛ loawe ku kunuarɛ? Fiɛ fɔ ne, maanyɔ-ɔ lɛ tilese wɔ loikpa anɔ i Israel. Lotã-ɔ iti ɖegu igara ika ne ɔ̃ibasɛ̃ sɔ ɔ̃ito ɔsu me ɔtã loyiri-ɔ." 14 Ɣɛɛ ɔsɛ̃ ɔ̃ikã ɔ̃ ɔnyiiko atsue, ne gɔ ɔwe ɔle ɔɖo wũ ɔso ne, ɔrɛgu wũ i soɔle ame.
15 Ne Amnon ɔtsiri ɔ̃ ɔnyiiko ku itsiri nɛ mba ɔle. Ka ɔtsiri wũ kɔraa ɔɖo kumɛgɔ ɔɖɔɛ wũ. Ne Amnon ɔɣere Tamar sɔ, "Ta, si abɔrɛ me iyo!"
16 Ne Tamar ɔɣere wũ sɔ, "Ooɣo! Wũ isa iɖi i fɔ iyo aanyanyarĩ iɖo nnɛ ɔɔbara me koko."
Ɣɛɛ ɔsɛ̃ ɔ̃ikã wũ atsue. 17 Amnon ɔkpere ɔ̃ mɔmɔ ɔɖabo ɔɣere wũ sɔ, "Sa ɔrɔ̃go wɔgbe ɖi me i iyo si asɛ̃ kukui." 18 Ne ɔso ɔ̃ ɔɖabo ɔkpadzɛ̃ ɔrɔ̃go ɔɖi i iyo ɔsɛ̃ kukui. Ɔbitɛ ɔpia awu tagbaraa wa makɛrɛ ku ara wa lofɔ kuɣa alasɔ ngbɔ i igara mabibitɛ kugbɔɔ ɔla maɔpia ne. 19 Tamar ɔbara ndɔ̃ ɔfere so iti ame fiɛ ɔkɛkɛ awu tagbaraa kɛrɛa wa lofɔ kuɣa wa ɔpia. Ɔsore nrɔɔ̃ i iti fiɛ ɔrui, ɔto ɔbiɛ kaku teteree gɔ ɔsɛ.
20 Ne ɔ̃ ɔnyiirɛrɛĩ Absalom ɔkarɛ wũ sɔ, "Fɔ ɔnyiirɛrɛĩ Amnon ɔrɛgu-ɔ? Lo kaku, wũ ɔnyiiko, fɔ ɔnyiirɛrɛĩ ɔɖe. Daatã iɖaa-ɔ." Ne ɔso Tamar ka ɔwe i ɔ̃ ɔnyiirɛrɛĩ Absalom iyo ɔsɛ sikuɛdze ku isoma ame.
21 Gɔ Igara David ɔnɔ itɔ̃me nɛgbe ne, ikpɛ̃ wũ sikpã gbaã. 22 Absalom iiɣere Amnon kuira, isɛɛ oo ilalaa oo, ɣɛɛ ɔtsiri wũ alasɔ ɔpia ɔ̃ ɔnyiiko Tamar kunuarɛ.
23 Akɔ anyɔ kama gɔ mma nto makparɛ̃ Absalom masɛrɛ siwɛrɛ̃ ɔwe i Baal Xazor i Efrayim kume iso ne, Absalom ɔkpere igara mabibirɛrɛĩ ɔɖuɖu sɔ maba i mmɔ. 24 Absalom ɔsɛ ɔ̃aɣere igara David kɔrɛ sɔ, "Mma nto makparɛ̃ fɔ ɔɖabo masɛrɛ siwɛrɛ̃ ɔɔba. Lotã-ɔ iti ne, mi gu fɔ maakpakpa si miba miabua me."
25 Ne ɔ̃ ɔse ɔɣɛ sɔ, "Ooɣo, wũ ɔbi bo ɔɖuɖu iibakɛlɛ, boto boakpese ato botã-ɔ." Atoasɔ Absalom ɔɣiɛ wũ ne, ɔsɛ̃, ɣɛɛ ɔtã wũ ɔ̃ kusɛkusɛ.
26 Ne Absalom ɔɣere ɔ̃ ɔse sɔ, "Si fɔ aito aba ne, iyɔ tã wũ ɔɖeatɔ̃ Amnon si ɔba bokɛlɛ."
Ne igara ɔkarɛ wũ sɔ, "Be ɔso si ɔsɛgu mi?" 27 Ɣɛɛ Absalom ɔɣiɛ wũ ne ɔso ɔnɔ karɔ̃ Amnon gu igara mabibirɛrɛĩ tsɔra ɔsɛgu wũ.
28 Ne Absalom ɔɣere ɔ̃ maɖabo sɔ, "Mikã atsue! Si Amnon ɔɔnɛ ndã fiɛ ka ɔto ɔrɛ̃ fiɛ loɣere mi sɔ, 'Miwuĩ Amnon ira ne,' si miɖoe wũ. Midaanigã, mme nto lopia mi. Miwe ɔle si miwe kagbegbe." 29 Ne ɔso Absalom maturi ɔbara Amnon nnɛ Absalom ɔɣere ma sɔ mabara. Ne igara mabi ɔɖuɖu ɔta masɛ i ma mafirimu iso matere ne.
30 Gɔ masɛ i ɔri ne, ipɛ i David i kutsue sɔ, "Absalom ɔɔɖoe igara mabibirɛrɛĩ ɔɖuɖu, kuwɛ̃ iikuti." 31 Igara ɔta ɔya ɔkɛkɛ ɔ̃ awu, ɔkɛlɛ ɔrɛ i karɔ̃ kunu, ɔ̃ maɖabo ma nɣɛ i ɔ̃ kɔrɛ ɔɖuɖu ɔkɛkɛ ma awu.
32 Ɣɛɛ Yonadab, Simea wɔ nɖe David ɔnyiibirɛrɛ̃ ɔbi ɔɣɛ sɔ, "Sate si ɔdaafɔ ɔɖe sɔ maɖoe igara mabibirɛrɛĩ ɔɖuɖu, Amnon kere lokpi. Nnɛgbe loɔɖe Absalom adzuni ita i iyi nɛ i Amnon ɔrɛgu ɔ̃ ɔnyiko Tamar ne. 33 Wũ ɔkɔse igara si ɔdaafɔ ɔɖe sɔ igara mabibirɛrɛĩ ɔɖuɖu ɔkpi. Amnon ɔnɔwɛ̃ kere lokpi."
34 Ɔwi wɔmɔ ame ne, Absalom ɔɔtere.
Ɔrɛrɛ̃ wɔ nɣɛ i kadzuɛkɔ̃ iso ɔnyɔ ne ɔnya sɔ maturi gbodzoo to maso kabemi maba i ɔri iso i ɔ̃ kuɣɛ̃iyokabokɔ̃ isɛ. Ne dzuɛ̃se ɔsɛ ɔ̃aɣere igara sɔ, "Lonya maturi i Xoronaim isɛ i kabemi iso."
35 Ne Yonadab ɔɣere igara sɔ, "Loiɣere-ɔ? Nyɔ igara mabibirɛrɛĩ ɔɔba i ngbe; iba lɛ kumɛgɔ i fɔ ɔɖabo ɔɣɛ."
36 Si ɔ̃aɣɛ ɔro ne, igara mabibirɛrɛĩ ɔɔba maabo, mato mabiɛ teteree. Igara ana, gu ɔ̃ maɖabo ɔɖuɖu ɔbiɛ boroboroboro.
37 Absalom ɔtere ɔkɛlɛ Talmai, Amixud ɔbibirɛrɛĩ wɔ nɖe Gesur igara kɔrɛ. Ɣɛɛ David ɔbiɛ ɔ̃ ɔbibirɛrɛĩ Amnon ayi gbodzoo.
38 Gɔ Absalom ɔtere ɔkɛlɛ Gesur ne, ɔwe i mmɔ akɔ atɛ.
39 Gɔ i David ɔɔbiɛ Amnon ɔro fiɛ iɔlɛ wũ ne, ɔtsɛ Absalom inyigi.