1 Il settimo anno, il decimo giorno del quinto mese, alcuni anziani d’Israele vennero a consultare l’Eterno e si misero a sedere davanti a me. 2 La parola dell’Eterno mi fu rivolta in questi termini: 3 "Figlio d’uomo, parla agli anziani d’Israele, e di’ loro: Così parla il Signore, l’Eterno: ‘Siete venuti per consultarmi? Com’è vero che io vivo, io non mi lascerò consultare da voi!’, dice il Signore, l’Eterno. 4 ‘Giudicali tu, figlio d’uomo! giudicali tu! Fa’ loro conoscere le abominazioni dei loro padri’; di’ loro: 5 Così parla il Signore, l’Eterno: ‘Il giorno che io scelsi Israele e alzai la mano per fare un giuramento alla discendenza della casa di Giacobbe, e mi feci loro conoscere nel paese d’Egitto, e alzai la mano per loro, dicendo: Io sono l’Eterno, il vostro Dio, 6 quel giorno alzai la mano, giurando che li avrei fatti uscire dal paese d’Egitto per introdurli in un paese che io avevo cercato per loro, paese dove scorrono il latte e il miele, il più splendido di tutti i paesi. 7 Dissi loro: Gettate via, ognuno di voi, le abominazioni che attirano i vostri sguardi e non vi contaminate con gli idoli d’Egitto; io sono l’Eterno, il vostro Dio! 8 Ma essi si ribellarono contro di me e non mi vollero dare ascolto; nessuno di essi gettò via le abominazioni che attiravano lo sguardo, né abbandonarono gli idoli d’Egitto; allora parlai di voler riversare su di loro il mio furore e sfogare su di loro la mia ira in mezzo al paese d’Egitto. 9 Tuttavia, io agii per amore del mio nome, perché non fosse profanato agli occhi delle nazioni in mezzo alle quali essi si trovavano, alla presenza delle quali io mi ero fatto loro conoscere, allo scopo di farli uscire dal paese d’Egitto. 10 Li feci uscire dal paese d’Egitto e li condussi nel deserto. 11 Diedi loro le mie leggi e feci loro conoscere le mie prescrizioni, per le quali l’uomo che le metterà in pratica vivrà. 12 Diedi loro anche i miei sabati perché servissero di segno fra me e loro, perché conoscessero che io sono l’Eterno che li santifico. 13 Ma la casa d’Israele si ribellò contro di me nel deserto; non camminarono secondo le mie leggi e rifiutarono le mie prescrizioni, per le quali l’uomo che le metterà in pratica vivrà, e profanarono gravemente i miei sabati; perciò io parlai di riversare su di loro il mio furore nel deserto, per consumarli. 14 Tuttavia io agii per amore del mio nome, perché non fosse profanato agli occhi delle nazioni, alla presenza delle quali io li avevo fatti uscire dall’Egitto. 15 Alzai perfino la mano nel deserto, giurando loro che non li avrei fatti entrare nel paese che avevo dato loro, paese dove scorrono il latte e il miele, il più splendido di tutti i paesi, 16 perché avevano rigettato le mie prescrizioni, non avevano camminato secondo le mie leggi e avevano profanato i miei sabati, poiché il loro cuore andava dietro ai loro idoli. 17 Ma il mio occhio li risparmiò dalla distruzione e io non li sterminai del tutto nel deserto. 18 Dissi ai loro figli nel deserto: Non camminate secondo i precetti dei vostri padri, non osservate le loro prescrizioni e non vi contaminate mediante i loro idoli! 19 Io sono l’Eterno, il vostro Dio; camminate secondo le mie leggi, osservate le mie prescrizioni e mettetele in pratica; 20 santificate i miei sabati e siano essi un segno fra me e voi, dal quale si conosca che io sono l’Eterno, il vostro Dio. 21 Ma i figli si ribellarono contro di me; non camminarono secondo le mie leggi e non osservarono le mie prescrizioni per metterle in pratica: le leggi per le quali l’uomo che le mette in pratica vivrà. Profanarono i miei sabati, perciò parlai di riversare su di loro il mio furore e di sfogare su loro la mia ira nel deserto. 22 Tuttavia io ritirai la mia mano e agii per amore del mio nome, perché non fosse profanato agli occhi delle nazioni, alla presenza delle quali li avevo fatti uscire dall’Egitto. 23 Ma alzai pure la mano nel deserto, giurando loro che li avrei dispersi fra le nazioni e li avrei disseminati per tutti i paesi, 24 perché non mettevano in pratica le mie prescrizioni, rifiutavano le mie leggi, profanavano i miei sabati, e i loro occhi andavano dietro agli idoli dei loro padri. 25 Diedi loro perfino delle leggi non buone e delle prescrizioni per le quali non potevano vivere; 26 li contaminai con i loro doni, quando facevano passare per il fuoco ogni primogenito, per ridurli alla desolazione affinché conoscessero che io sono l’Eterno’. 27 Perciò, figlio d’uomo, parla alla casa d’Israele e di’ loro: Così parla il Signore, l’Eterno: ‘I vostri padri mi hanno ancora oltraggiato in questo, comportandosi perfidamente verso di me: 28 dopo che li ebbi introdotti nel paese che avevo giurato di dare loro, volsero i loro sguardi verso ogni alto colle e verso ogni albero verdeggiante, e là offrirono i loro sacrifici, presentarono le loro offerte provocanti, misero i loro profumi di odore soave, e sparsero le loro libazioni. 29 Io dissi loro: Che cos’è l’alto luogo dove andate? tuttavia, si è continuato a chiamarlo alto luogo fino al giorno d’oggi’. 30 Perciò, di’ alla casa d’Israele: Così parla il Signore, l’Eterno: ‘Quando vi contaminate seguendo le vie dei vostri padri, vi prostituite ai loro idoli abominevoli 31 e quando, offrendo i vostri doni e facendo passare per il fuoco i vostri figli, vi contaminate fino a oggi con tutti i vostri idoli, dovrei forse lasciarmi consultare da voi, casa d’Israele? Com’è vero che io vivo’, dice il Signore, l’Eterno, ‘io non mi lascerò consultare da voi! 32 Non avverrà affatto quello che vi passa per la mente quando dite: Noi saremo come le nazioni, come le famiglie degli altri paesi, e renderemo un culto al legno e alla pietra! 33 Com’è vero che io vivo’, dice il Signore, l’Eterno, ‘con mano forte, con braccio steso, con furore scatenato, io regnerò su di voi! 34 Vi condurrò fuori tra i popoli e vi raccoglierò dai paesi dove sarete stati dispersi, con mano forte, con braccio steso e con furore scatenato, 35 e vi condurrò nel deserto dei popoli e là verrò in giudizio con voi a faccia a faccia; 36 come venni in giudizio con i vostri padri nel deserto del paese d’Egitto, così verrò in giudizio con voi’, dice il Signore, l’Eterno. 37 ‘Vi farò passare sotto la verga e vi rimetterò nei vincoli del patto; 38 separerò da voi i ribelli e quelli che mi sono infedeli; io li condurrò fuori dal paese dove sono stranieri, ma non entreranno nel paese d’Israele, e voi conoscerete che io sono l’Eterno’. 39 A voi dunque, casa d’Israele, così parla il Signore, l’Eterno: ‘Andate, servite ognuno i vostri idoli, poiché non mi volete ascoltare! Ma il mio santo nome non lo profanerete più con i vostri doni e con i vostri idoli! 40 Poiché sul mio monte santo e sull’alto monte d’Israele’, dice il Signore, l’Eterno, ‘là tutti quelli della casa d’Israele, tutti quanti saranno nel paese, mi serviranno; là io mi compiacerò di loro, là io chiederò le vostre offerte e le primizie dei vostri doni in tutto quello che mi consacrerete. 41 Io mi compiacerò di voi come di un profumo di odore soave, quando vi avrò condotti fuori tra i popoli e vi avrò radunati dai paesi dove sarete stati dispersi; io sarò santificato in voi in presenza delle nazioni; 42 voi conoscerete che io sono l’Eterno, quando vi avrò condotti nella terra d’Israele, paese che giurai di dare ai vostri padri. 43 Là vi ricorderete della vostra condotta e di tutte le azioni con le quali vi siete contaminati e sarete disgustati di voi stessi, per tutte le malvagità che avete commesso; 44 conoscerete che io sono l’Eterno, quando avrò agito con voi per amore del mio nome, e non secondo la vostra condotta malvagia, né secondo le vostre azioni corrotte, o casa d’Israele!’, dice il Signore, l’Eterno".
1 Nā, i te whitu o ngā tau, i te rima o ngā marama, i te tekau o ngā rā o te marama, ka haere mai ētahi o ngā kaumātua o Īharaira ki te rapu tikanga i a Ihowā, ā, noho ana i tōku aroaro.
2 Nā, ka puta mai te kupu a Ihowā ki ahau, i mea: 3 "E te tama a te tangata, kōrero ki ngā kaumātua o Īharaira; mea atu ki a rātou: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā: I haere mai rānei koutou ki te rapu tikanga i ahau? E ora ana ahau, e kore ahau e pai kia rapua e koutou he tikanga i ahau, e ai tā te Ariki, tā Ihowā.
4 "E whakawā rānei koe i a rātou, e te tama a te tangata, e whakawā rānei koe? Meinga kia mōhio rātou ki ngā mea whakarihariha a ō rātou mātua, 5 mea atu hoki ki a rātou: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā: I te rā i whiriwhiria ai e ahau a Īharaira, i tōku ringa i ara rā ki ngā uri o te whare o Hākopa – i mōhiotia ai ahau e rātou i te whenua o Īhipa – i tōku ringa i ara atu rā ki a rātou, i ahau i mea rā, ‘Ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua.’ 6 I taua rā anō i ara ai tōku ringa ki a rātou ki te tango mai i a rātou i te whenua o Īhipa ki te whenua i tirohia e ahau mō rātou, e rerengia ana e te waiū, e te honi, ki te wāhi ātaahua rawa o ngā whenua katoa. 7 I mea ahau ki a rātou, ‘Makā e tērā, e tērā, ngā mea whakarihariha o ōna kanohi; kaua hoki koutou e whakapokea ki ngā whakapakoko o Īhipa; ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua.’
8 "Otiia, kei te whakakeke rātou ki ahau, kīhai hoki i pai ki te whakarongo ki ahau, kīhai i makā atu e rātou ngā mea whakarihariha o ngā kanohi o tērā, o tērā, kīhai i whakarērea e rātou ngā whakapakoko o Īhipa. Kātahi ahau ka mea, Ka ringihia e ahau tōku weriweri ki a rātou, ka whakapaua e ahau tōku riri ki a rātou i waenganui o te whenua o Īhipa. 9 Otiia, mahi ana ahau mō tōku ingoa kei poke i te tirohanga a ngā iwi i noho tahi rātou, i meinga nei e ahau kia mōhio ki ahau, i ā rātou rā i kite i tō rātou whakaputanga mai i te whenua o Īhipa. 10 Heoi, whakaputaina ana rātou e ahau i te whenua o Īhipa, kawea ana ki te koraha. 11 I hoatu anō e ahau āku tikanga ki a rātou, i whakakitea atu anō ki a rātou āku whakaritenga e ora ai te tangata ki te mahia e ia. 12 I hoatu anō e ahau āku hāpati ki a rātou hei tohu ki ahau, ki a rātou, kia mōhio ai rātou ko Ihowā ahau, ko tō rātou kaiwhakatapu.
13 "Otiia, i whakakeke te whare o Īharaira ki ahau i te koraha; kīhai rātou i haere i runga i āku tikanga, paopao ana rātou ki āku whakaritenga e ora ai te tangata ki te mahia e ia; whakapokea rawatia ana e rātou āku hāpati. Kātahi ahau ka mea kia ringihia tōku weriweri ki a rātou i te koraha, kia mōtī rā anō rātou. 14 Otiia mahi ana ahau mō tōku ingoa, kei poke i te tirohanga a ngā iwi i kite nei i tāku tangohanga mai i a rātou. 15 I ara anō hoki tōku ringa ki a rātou i te koraha kia kaua rātou e kawea ki te whenua e rerengia ana e te waiū, e te honi, ki tāku i hoatu ai, he wāhi ātaahua rawa i ngā whenua katoa; 16 mō rātou i paopao ki āku whakaritenga, ā, kīhai i haere i runga i āku tikanga; ko āku hāpati hoki whakapokea iho e rātou. He whai nō ō rātou ngākau i ā rātou whakapakoko. 17 Heoi, i tohungia rātou e tōku kanohi, kīhai i whakangaromia, kīhai anō ahau i whakamōtī i a rātou i te koraha. 18 Ā, i mea ahau ki ā rātou tamariki i te koraha, Kaua e haere i runga i ngā tikanga a ō koutou mātua, kaua anō e puritia ā rātou whakaritenga, kei poke hoki koutou i ā rātou whakapakoko. 19 Ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua; haere i runga i āku tikanga, puritia āku whakaritenga, mahia; 20 whakatapua hoki āku hāpati; ā, ka waiho ērā hei tohu ki ahau, ki a koutou, kia mōhio ai koutou ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua.
21 "Otiia kei te whakakeke ngā tamariki ki ahau: Kīhai i haere i runga i āku tikanga, kīhai hoki i pupuri i āku whakaritenga hei mahi mā rātou; ki te mahia hoki ēnā e te tangata, ka ai hei oranga mōna; ko āku hāpati hoki, whakapokea iho e rātou. Nā, ko tāku kīanga ake, kia ringihia tōku weriweri ki a rātou, kia whakapaua tōku riri ki a rātou i te koraha. 22 Engari, ia i whakahokia iho e ahau tōku ringa, ā, mahi ana mō tōku ingoa, kei poke i te tirohanga mai a ngā iwi i kite nei i tāku whakaputanga i a rātou. 23 I ara anō tōku ringa ki a rātou i te koraha, mō rātou kia whakamararatia ki roto ki ngā tauiwi, kia tītaria atu ki ngā whenua; 24 mō rātou kīhai i mahi i āku whakaritenga; mō rātou anō i paopao ki āku tikanga, nā, whakapokea iho e rātou āku hāpati, anga tonu ana ō rātou kanohi ki ngā whakapakoko a ō rātou mātua. 25 Nā, hoatu ana e ahau ki a rātou he tikanga kāhore i pai, he whakaritenga e kore ai rātou e ora. 26 I whakapokea anō rātou e ahau ki ā rātou mea hōmai noa, mō tā rātou meatanga i ngā tamariki katoa e oroko puta mai ana i te kōpū kia tika i roto i te ahi, he mea e meinga ai rātou e ahau kia noho kau noa iho, kia mōhio ai rātou ko Ihowā ahau.
27 "Mō reira kōrero ki te whare o Īharaira, e te tama a te tangata, mea atu ki a rātou: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā: Tēnei anō tētahi kohukohu a ō koutou mātua ki ahau, i a rātou i mahi nei i te hē ki ahau. 28 Ka oti rātou te kawe e ahau ki te whenua i ara ai tōku ringa kia hoatu a reira ki a rātou, nā, ka kite rātou i tēnā pukepuke tiketike, i tēnā, i tēnā rākau pūruru, i tēnā, nā, patua ana e rātou ki reira ā rātou patunga tapu, tāpaea ana e rātou ki reira te mea whakapātaritari, tā rātou whakahere. Mahia ana e rātou tā rātou whakakakara reka ki reira, ringihia ana e rātou ki reira ā rātou ringihanga. 29 Kātahi ahau ka mea ki a rātou: He aha te pukepuke tiketike e hāereere atu nā koutou?" (Heoi, huaina ana te ingoa o reira ko Pāma ā mohoa noa nei.)
30 "Mō reira mea atu ki te whare o Īharaira: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā: Ka whakapoke rānei koutou i a koutou, ka pērā me ō koutou mātua? Ka whai rānei koutou i ā rātou mea whakarihariha moepuku ai? 31 I te mea hoki ka tāpaea e koutou ā koutou mea hoatu noa, ā, ka meinga ā koutou tamariki kia tika nā roto i te ahi, e whakapoke ana rānei koutou i a koutou anō ki ā koutou whakapakoko katoa ā mohoa noa nei? Ā, me rapu tikanga mai rānei i ahau mā koutou, e te whare o Īharaira? E ora ana ahau, e ai tā te Ariki, tā Ihowā, e kore ahau e pai kia uia e koutou."
32 "Nā, ko te mea i puta ake ki ō koutou wairua e kore rawa e taea, tā koutou e kī rā, ‘Ka rite tātou ki ngā tauiwi, ki ngā hapū o ngā whenua, ka mahi ki te rākau, ki te kōhatu.’ 33 E ora ana ahau, e ai tā te Ariki, tā Ihowā, inā, he ringa kaha tōku, he tākakau mārō, he weriweri kua oti te riringi atu, i ahau ka kāwana nei i a koutou. 34 Ka tangohia mai anō koutou e ahau i roto i ngā iwi, ka huihuia i ngā whenua i whakamararatia atu ai koutou, he meatanga nā te ringa kaha, nā te tākakau mārō, nā te weriweri kua oti te riringi atu. 35 Ā, ka kawea koutou e ahau ki te koraha o ngā iwi, ā, ki reira ahau whakawā ai i a koutou, he kanohi ki te kanohi. 36 Ka rite ki tāku whakawā i ō koutou mātua i te koraha o te whenua o Īhipa; ka pēnā anō tāku whakawā i a koutou, e ai tā te Ariki, tā Ihowā. 37 Ka meinga anō koutou e ahau kia tika i raro i te tokotoko, kia uru ki roto ki te here o te kawenata. 38 Ka tahia atu hoki e ahau i roto i a koutou te hunga whakakeke, te hunga hoki e tutū ana ki ahau. Ka tangohia mai rātou e ahau i te whenua e noho nei rātou, engari, e kore rātou e tae ki te oneone o Īharaira; ā, ka mōhio koutou ko Ihowā ahau.
39 "Nā, ko koutou, e te whare o Īharaira, ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā: Haere, e mahi ki tāna whakapakoko, ki tāna whakapakoko, i ngā wā e takoto ake nei, ki te kore koutou e rongo ki ahau; kaua ia tōku ingoa tapu e whakapokea i muri ki ā koutou mea hōmai noa, ki ā koutou whakapakoko.
40 "Hei tōku maunga tapu hoki, hei te maunga o te tairangatanga o Īharaira, e ai tā te Ariki, tā Ihowā, hei reira te whare katoa o Īharaira, rātou katoa i te whenua, mahi ai ki ahau. Ko te wāhi tērā e manako ai ahau ki a rātou, ko te wāhi anō tērā e mea ake ai ahau ki ā koutou whakahere māku, ki ngā mātāmua o ā koutou mea e tāpae mai ai, ki ā koutou mea tapu katoa. 41 Ka manako ahau ki a koutou, ānō he whakakakara reka, ina tangohia mai koutou e ahau i roto i ngā iwi, ina huihuia mai i ngā whenua i whakamararatia atu ai koutou; ā, ka ai koutou hei whakatapu mōku i te tirohanga a ngā iwi. 42 Nā, ka mōhio koutou ko Ihowā ahau, ina kawea koutou e ahau ki te oneone o Īharaira, ki te whenua i ara ai tōku ringa kia hoatu a reira ki ō koutou mātua. 43 Ka mahara anō koutou i reira ki ō koutou ara, ki ā koutou mahi katoa i poke ai koutou; ā, ka whakarihariha koutou ki a koutou, ki tā koutou ake titiro, mō ngā mea kikino katoa i mahia e koutou. 44 Ā, ka mōhio koutou ko Ihowā ahau, ina ngana ahau ki a koutou, he mea mō tōku ingoa, kāhore anō ia e rite ki ō koutou ara kino, ki ā koutou mahi hē rānei, e te whare o Īharaira, e ai tā te Ariki, tā Ihowā."
45 I puta mai anō te kupu a Ihowā ki ahau, i mea: 46 "E te tama a te tangata, anga atu tōu mata whaka te tonga, kia māturuturu atu anō tāu kupu whaka te tonga, poropititia he hē mō te ngahere o te pārae ki te tonga. 47 Mea atu hoki ki te ngahere i te tonga: Whakarongo ki te kupu a Ihowā; Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā: Ka whakaūngia e ahau he ahi i roto i a koe, ā, ka pau ngā rākau matomato katoa i roto i a koe, me ngā rākau maroke katoa; e kore te mura e tineia, ka mura tonu, ka wera anō ngā kanohi katoa i reira, i te tonga tae noa ki te raki. 48 Ā, ka kite ngā kikokiko katoa, nāku, nā Ihowā i whakaū; e kore e tineia."
49 Anō rā ko ahau, "Auē, e te Ariki, e Ihowā! E mea ana rātou ki ahau, ‘He teka ianei he kōrero whakatauki āna e kōrero nei?’ "