1 La parola dell’Eterno mi fu rivolta in questi termini: 2 "Tu, figlio d’uomo, pronuncia una lamentazione su Tiro 3 e di’ a Tiro che sta agli approdi del mare, che porta le mercanzie dei popoli a molte isole: Così parla il Signore, l’Eterno: ‘O Tiro, tu dici: Io sono di una perfetta bellezza. 4 Il tuo dominio è nel cuore dei mari; i tuoi costruttori ti hanno fatto di una bellezza perfetta; 5 hanno costruito di cipresso di Senir tutte le tue pareti; hanno preso dei cedri del Libano per fare l’alberatura delle tue navi; 6 hanno fatto i tuoi remi di quercia di Basan, hanno fatto i ponti del tuo naviglio di avorio incastonato in larice, portato dalle isole di Chittim. 7 Il lino fino d’Egitto lavorato a ricami, ti è servito per le tue vele e per le tue bandiere; la porpora e lo scarlatto delle isole di Elisa formano i tuoi padiglioni. 8 Gli abitanti di Sidone e di Arvad sono i tuoi rematori; i tuoi uomini esperti, o Tiro, sono in mezzo a te; sono essi i tuoi piloti. 9 Tu hai in mezzo a te gli anziani di Ghebel e i suoi uomini esperti, a riparare le tue falle; in te sono tutte le navi del mare con i loro marinai, per fare lo scambio delle tue mercanzie. 10 Persiani, Lidi, Libi servono nel tuo esercito; sono uomini di guerra, che sospendono in mezzo a te lo scudo e l’elmo; sono la tua magnificenza. 11 I figli di Arvad e il tuo esercito difendono tutto intorno le tue mura e degli uomini prodi stanno nelle tue torri; essi sospendono i loro scudi tutto intorno alle tue mura; essi rendono perfetta la tua bellezza. 12 Tarsis traffica con te con la sua abbondanza di ogni sorta di ricchezze; fornisce i tuoi mercati di argento, di ferro, di stagno e di piombo. 13 Iavan, Tubal e Mesec trafficano con te; danno esseri umani e utensili di bronzo in cambio delle tue mercanzie. 14 Quelli della casa di Togarma pagano le tue mercanzie con cavalli da tiro, con cavalli da corsa e con muli. 15 I figli di Dedan trafficano con te; il commercio di molte isole passa per le tue mani; ti pagano con denti di avorio e con ebano. 16 La Siria commercia con te, per la moltitudine dei tuoi prodotti; fornisce i tuoi scambi di carbonchi, di porpora, di stoffe ricamate, di bisso, di corallo, di rubini. 17 Anche Giuda e il paese d’Israele trafficano con te, ti danno in cambio grano di Minnit, pasticcerie, miele, olio e balsamo. 18 Damasco commercia con te, scambiando i tuoi numerosi prodotti con abbondanza di ogni sorta di beni, con vino di Chelbon e con lana candida. 19 Vedan e Iavan di Uzzal provvedono i tuoi mercati; ferro lavorato, cassia, canna aromatica sono fra i prodotti di scambio. 20 Dedan traffica con te in coperte da cavalcatura. 21 L’Arabia e tutti i prìncipi di Chedar fanno commercio con te, trafficando in agnelli, in montoni, in capri. 22 Anche i mercanti di Seba e di Raama trafficano con te; provvedono i tuoi mercati di tutti i migliori aromi, di ogni sorta di pietre preziose e d’oro. 23 Aran, Canné ed Eden, i mercanti di Seba, di Assiria, di Chilmad, trafficano con te; 24 trafficano con te oggetti di lusso, mantelli di porpora, ricami, casse di stoffe preziose legate con corde e fatte di cedro. 25 Le navi di Tarsis sono la tua flotta per il tuo commercio. Così ti sei riempita e ti sei grandemente arricchita nel cuore dei mari. 26 I tuoi rematori ti hanno portato nelle grandi acque; il vento d’oriente si infrange nel cuore dei mari. 27 Le tue ricchezze, i tuoi mercati, la tua mercanzia, i tuoi marinai, i tuoi piloti, i tuoi riparatori, i tuoi negozianti, tutta la tua gente di guerra che è in te e tutta la moltitudine che è in mezzo a te, cadranno nel cuore dei mari, il giorno della tua rovina. 28 Alle grida dei tuoi piloti, le spiagge tremeranno; 29 tutti quelli che maneggiano il remo, i marinai e tutti i piloti del mare scenderanno dalle loro navi, e rimarranno sulla terra ferma. 30 Faranno sentire la loro voce su di te; grideranno amaramente, si getteranno della polvere sul capo, si rotoleranno nella cenere. 31 A causa tua si raderanno il capo, si vestiranno di sacchi; per te piangeranno con amarezza d’animo, con cordoglio amaro; 32 nella loro angoscia, pronunceranno su di te una lamentazione e si lamenteranno così riguardo a te: Chi fu mai come Tiro, come questa città, ora muta in mezzo al mare? 33 Quando i tuoi prodotti uscivano dai mari, tu saziavi un grande numero di popoli; con l’abbondanza delle ricchezze e del tuo traffico, arricchivi i re della terra. 34 Quando sei stata infranta dai mari, nelle profondità delle acque, la tua mercanzia e tutta la moltitudine che era in mezzo a te sono cadute. 35 Tutti gli abitanti delle isole sono sbigottiti a causa tua; i loro re sono presi da orribile paura, il loro aspetto è sconvolto. 36 I mercanti fra i popoli fischiano su di te; sei diventata uno spavento e non esisterai mai più!’".
1 I puta mai anō te kupu a Ihowā ki ahau, i mea: 2 "Kia anga atu ākuanei tāu tangi, e te tama a te tangata, ki a Tāira; 3 mea atu hoki ki a Tāira: E koe e noho nei i te tapokoranga mai o te moana, ko koe nei te kaihokohoko a ngā iwi ki ngā motu maha: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā:
E Tāira, kua mea nā koe,
‘Ko ahau te mea ātaahua rawa.’
4 Kei waenga moana ōu rohe,
oti rawa koe te whakaataahua e ōu kaihanga.
5 Nō ngā kauri o Heniri
ngā papa katoa i hangā ai ōu kaipuke;
i tīkina anō he hīta i Repanōna
hei hanga rewa māu.
6 Nō ngā oki o Pahana ngā hoe i hangā māu,
ōu taumanu he mea hanga ki te rei,
he mea kua oti te whakanoho
ki te ake o ngā motu o Kitimi.
7 He rīnena pai, he mea whakairo nō Īhipa
te mea i wherahia e koe hei kōmaru mōu,
hei kara māu;
ko te hīpoki mōu, he purū,
he pāpura nō ngā motu o Eriha.
8 Ko āu kaihoe ko ngā tāngata o Hairona, o Arawara;
ko āu kaiurungi ko ngā tāngata whakaaro nui i roto i a koe, e Tāira.
9 I roto ngā kaumātua o Kepara i a koe,
me ngā tāngata whakaaro nui o reira hei kaimono māu.
I a koe ngā kaipuke katoa o te moana,
me ō rātou kaiwhakatere, hei hoko i ōu taonga.
10 "I roto i tōu ope ko Pahia, ko Ruru, ko Putu,
he hōia nāu.
Whakairihia ake ana e rātou te puapua me te pōtae i roto i a koe;
he mea whakahōnore koe nā rātou.
11 I runga i ōu taiepa ngā tāngata o Arawara
me tōu ope anō ā tawhio noa,
i roto i ōu pourewa ngā Kamarimi.
Whakairihia ana e rātou ā rātou whakangungu rākau ki ōu taiepa ā tawhio noa;
oti rawa koe te whakaataahua e rātou.
12 "He kaihokohoko a Tarahihi ki a koe, he nui hoki nō ōu taonga katoa; ko tā rātou i tuku ai i āu hokohokonga he hiriwa, he rino, he tine, he matā.
13 "Ko Iawana, ko Tūpara, ko Meheke, he kaihokohoko rātou nāu; ko tā rātou i tuku ai i ōu kāinga hoko, he tāngata, he oko parāhi.
14 "Ko ngā tāngata o te whare o Tokārama, ko tā rātou i tuku ai i āu hokohokonga he hōiho, he hōiho nō te whawhai, he muera.
15 "He kaihokohoko nāu ngā tāngata o Rerana; he maha ngā motu i hokohokona ai ngā taonga e koe. Kawea mai ana e rātou hei whakawhiti ki a koe, he haona rei, he eponi.
16 "He kaihokohoko nāu a Hīria, i te nui hoki o ngā mahi a ōu ringa; ko tā rātou i tuku ai mō āu taonga he emerara, he pāpura, he mea whakairo, he rīnena pai, he kaoa, he rupi.
17 "Ko Hūrā, ko te whenua o Īharaira ko rātou āu kaihokohoko. Ko tā rātou i tuku ai i ōu kāinga hoko he wīti nō Miniti, he panaka, he honi, he hinu, he pama.
18 "He kaihokohoko nāu a Ramahiku he nui nō ngā mahi a ōu ringa, he nui nō ngā taonga katoa; ko tā rātou, he wāina nō Herepono, he huruhuru hipi mā.
19 "I tuku taonga a Rāna, a Iawana, he miro huruhuru, i roto i āu hokohokonga. I āu taonga hokohoko ko te rino kua oti te mahi, ko te kahia, ko te kākaho kakara.
20 "Ko Rerana tāu kaihokohoko i ngā kākahu utu nui mō ngā hāriata.
21 "Ko Arāpia, ko ngā rangatira katoa o Kerara, i hokohokona ō rātou taonga e koe, ngā reme, ngā hipi toa, ngā koati. Ko ngā mea ēnā i hokohoko ai rātou ki a koe.
22 "Ko ngā kaihokohoko o Hēpā, o Rāma, he kaihokohoko anō rātou nāu; ko tā rātou i tuku ai i āu hokohokonga ko ngā mea pai rawa o ngā kīnaki reka katoa, ko ngā kōhatu utu nui katoa, ko te kōura.
23 "Ko Harana, ko Kane, ko Erene, ko ngā kaihokohoko o Hēpā, ko Ahuru, ko Kirimara, he kaihokohoko nāu. 24 Ko rātou hei hoko i ngā mea pai rawa ki a koe, i ngā kākahu purū, i te mea whakairo, i ngā pouaka kākahu pai, he mea paihere ki te aho, he hīta, i roto i ōu taonga hoko.
25 Ko ngā kaipuke o Tarahihi
ngā waka harihari i ōu taonga.
Ā, ka whakakīia koe, ka meinga kia nui rawa
tōu korōria i waenga moana.
26 I kawea koe e ōu kaihoe
ki ngā wai maha;
i pākarua koe e te hau marangai
ki waenga moana.
27 Ko ōu taonga, ko āu hokohokonga, ko āu whakawhitiwhitinga,
ko āu kaiwhakatere kaipuke, ko āu kaiurungi, ko āu kaimono,
me ngā kaiwhakawhitiwhiti i āu taonga,
me āu hōia katoa i roto i a koe,
i roto anō i tōu hui katoa i waenganui i a koe,
ka taka rātou ki waenga moana i te rā e hinga ai koe.
28 Ka ngateri a waho o te pā i te ngangau,
i te hāmama o āu kaiurungi.
29 Nā, ko ngā kaihāpai hoe katoa,
ko ngā kaiwhakatere, ko ngā kaiurungi katoa o te moana,
ka mahuta mai i runga i ō rātou kaipuke,
ka tū ki te tuawhenua,
30 ā, ka meinga e rātou tō rātou reo mōu kia rangona,
tīwerawera ana tā rātou tangi,
ka opehia anō e rātou he puehu ki ō rātou māhunga,
ka takaoriori ki te pungarehu.
31 Moremore rawa rātou i te whakaaro ki a koe,
he kākahu taratara te whītiki,
mamae rawa te ngākau,
tīwerawera te tangi e tangi ai rātou ki a koe.
32 I a rātou anō e tangi ana,
ka maranga tā rātou tangi apakura mōu,
ā, ka uhunga rātou ki a koe, ka mea,
‘Ko tēhea pā i rite ki Tāira,
ki tēnei i whakawahangūtia nei i waenga moana?
33 I te putanga atu o ōu taonga i ngā moana,
he maha ngā iwi i mākona i tāu;
i whai taonga ngā kīngi o te whenua i a koe,
i te nui hoki o ōu taonga, o ōu rawa.
34 I te wā i pakaru ai koe i ngā moana,
ki ngā wāhi hōhonu o te moana,
i taka ōu rawa,
me tōu hui katoa i waenganui i a koe.
35 Ko ngā tāngata katoa o ngā motu,
ketekete ana ki a koe,
nui atu te wehi o ō rātou kīngi,
ko ō rātou mata kōhukihuki ana.
36 Ka whakahī mai ki a koe ngā kaihokohoko i roto i ngā iwi;
ka ai koe hei whakawehi;
ā, kore tonu ake koe ake ake.’ "