Publicidade

Ezequiel 27

MRI2012
Lamentazione sulla rovina di Tiro

1 La parola dell’Eterno mi fu rivolta in questi termini: 2 "Tu, figlio d’uomo, pronuncia una lamentazione su Tiro 3 e dia Tiro che sta agli approdi del mare, che porta le mercanzie dei popoli a molte isole: Così parla il Signore, l’Eterno: O Tiro, tu dici: Io sono di una perfetta bellezza. 4 Il tuo dominio è nel cuore dei mari; i tuoi costruttori ti hanno fatto di una bellezza perfetta; 5 hanno costruito di cipresso di Senir tutte le tue pareti; hanno preso dei cedri del Libano per fare l’alberatura delle tue navi; 6 hanno fatto i tuoi remi di quercia di Basan, hanno fatto i ponti del tuo naviglio di avorio incastonato in larice, portato dalle isole di Chittim. 7 Il lino fino d’Egitto lavorato a ricami, ti è servito per le tue vele e per le tue bandiere; la porpora e lo scarlatto delle isole di Elisa formano i tuoi padiglioni. 8 Gli abitanti di Sidone e di Arvad sono i tuoi rematori; i tuoi uomini esperti, o Tiro, sono in mezzo a te; sono essi i tuoi piloti. 9 Tu hai in mezzo a te gli anziani di Ghebel e i suoi uomini esperti, a riparare le tue falle; in te sono tutte le navi del mare con i loro marinai, per fare lo scambio delle tue mercanzie. 10 Persiani, Lidi, Libi servono nel tuo esercito; sono uomini di guerra, che sospendono in mezzo a te lo scudo e l’elmo; sono la tua magnificenza. 11 I figli di Arvad e il tuo esercito difendono tutto intorno le tue mura e degli uomini prodi stanno nelle tue torri; essi sospendono i loro scudi tutto intorno alle tue mura; essi rendono perfetta la tua bellezza. 12 Tarsis traffica con te con la sua abbondanza di ogni sorta di ricchezze; fornisce i tuoi mercati di argento, di ferro, di stagno e di piombo. 13 Iavan, Tubal e Mesec trafficano con te; danno esseri umani e utensili di bronzo in cambio delle tue mercanzie. 14 Quelli della casa di Togarma pagano le tue mercanzie con cavalli da tiro, con cavalli da corsa e con muli. 15 I figli di Dedan trafficano con te; il commercio di molte isole passa per le tue mani; ti pagano con denti di avorio e con ebano. 16 La Siria commercia con te, per la moltitudine dei tuoi prodotti; fornisce i tuoi scambi di carbonchi, di porpora, di stoffe ricamate, di bisso, di corallo, di rubini. 17 Anche Giuda e il paese d’Israele trafficano con te, ti danno in cambio grano di Minnit, pasticcerie, miele, olio e balsamo. 18 Damasco commercia con te, scambiando i tuoi numerosi prodotti con abbondanza di ogni sorta di beni, con vino di Chelbon e con lana candida. 19 Vedan e Iavan di Uzzal provvedono i tuoi mercati; ferro lavorato, cassia, canna aromatica sono fra i prodotti di scambio. 20 Dedan traffica con te in coperte da cavalcatura. 21 L’Arabia e tutti i prìncipi di Chedar fanno commercio con te, trafficando in agnelli, in montoni, in capri. 22 Anche i mercanti di Seba e di Raama trafficano con te; provvedono i tuoi mercati di tutti i migliori aromi, di ogni sorta di pietre preziose e d’oro. 23 Aran, Canné ed Eden, i mercanti di Seba, di Assiria, di Chilmad, trafficano con te; 24 trafficano con te oggetti di lusso, mantelli di porpora, ricami, casse di stoffe preziose legate con corde e fatte di cedro. 25 Le navi di Tarsis sono la tua flotta per il tuo commercio. Così ti sei riempita e ti sei grandemente arricchita nel cuore dei mari. 26 I tuoi rematori ti hanno portato nelle grandi acque; il vento d’oriente si infrange nel cuore dei mari. 27 Le tue ricchezze, i tuoi mercati, la tua mercanzia, i tuoi marinai, i tuoi piloti, i tuoi riparatori, i tuoi negozianti, tutta la tua gente di guerra che è in te e tutta la moltitudine che è in mezzo a te, cadranno nel cuore dei mari, il giorno della tua rovina. 28 Alle grida dei tuoi piloti, le spiagge tremeranno; 29 tutti quelli che maneggiano il remo, i marinai e tutti i piloti del mare scenderanno dalle loro navi, e rimarranno sulla terra ferma. 30 Faranno sentire la loro voce su di te; grideranno amaramente, si getteranno della polvere sul capo, si rotoleranno nella cenere. 31 A causa tua si raderanno il capo, si vestiranno di sacchi; per te piangeranno con amarezza d’animo, con cordoglio amaro; 32 nella loro angoscia, pronunceranno su di te una lamentazione e si lamenteranno così riguardo a te: Chi fu mai come Tiro, come questa città, ora muta in mezzo al mare? 33 Quando i tuoi prodotti uscivano dai mari, tu saziavi un grande numero di popoli; con l’abbondanza delle ricchezze e del tuo traffico, arricchivi i re della terra. 34 Quando sei stata infranta dai mari, nelle profondità delle acque, la tua mercanzia e tutta la moltitudine che era in mezzo a te sono cadute. 35 Tutti gli abitanti delle isole sono sbigottiti a causa tua; i loro re sono presi da orribile paura, il loro aspetto è sconvolto. 36 I mercanti fra i popoli fischiano su di te; sei diventata uno spavento e non esisterai mai più!".

He Tangi Tāira

1 I puta mai anō te kupu a Ihowā ki ahau, i mea: 2 "Kia anga atu ākuanei tāu tangi, e te tama a te tangata, ki a Tāira; 3 mea atu hoki ki a Tāira: E koe e noho nei i te tapokoranga mai o te moana, ko koe nei te kaihokohoko a ngā iwi ki ngā motu maha: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā:

E Tāira, kua mea koe,

Ko ahau te mea ātaahua rawa.

4 Kei waenga moana ōu rohe,

oti rawa koe te whakaataahua e ōu kaihanga.

5 ngā kauri o Heniri

ngā papa katoa i hangā ai ōu kaipuke;

i tīkina anō he hīta i Repanōna

hei hanga rewa māu.

6 ngā oki o Pahana ngā hoe i hangā māu,

ōu taumanu he mea hanga ki te rei,

he mea kua oti te whakanoho

ki te ake o ngā motu o Kitimi.

7 He rīnena pai, he mea whakairo Īhipa

te mea i wherahia e koe hei kōmaru mōu,

hei kara māu;

ko te hīpoki mōu, he purū,

he pāpura ngā motu o Eriha.

8 Ko āu kaihoe ko ngā tāngata o Hairona, o Arawara;

ko āu kaiurungi ko ngā tāngata whakaaro nui i roto i a koe, e Tāira.

9 I roto ngā kaumātua o Kepara i a koe,

me ngā tāngata whakaaro nui o reira hei kaimono māu.

I a koe ngā kaipuke katoa o te moana,

me ō rātou kaiwhakatere, hei hoko i ōu taonga.

10 "I roto i tōu ope ko Pahia, ko Ruru, ko Putu,

he hōia nāu.

Whakairihia ake ana e rātou te puapua me te pōtae i roto i a koe;

he mea whakahōnore koe rātou.

11 I runga i ōu taiepa ngā tāngata o Arawara

me tōu ope anō ā tawhio noa,

i roto i ōu pourewa ngā Kamarimi.

Whakairihia ana e rātou ā rātou whakangungu rākau ki ōu taiepa ā tawhio noa;

oti rawa koe te whakaataahua e rātou.

12 "He kaihokohoko a Tarahihi ki a koe, he nui hoki ōu taonga katoa; ko rātou i tuku ai i āu hokohokonga he hiriwa, he rino, he tine, he matā.

13 "Ko Iawana, ko Tūpara, ko Meheke, he kaihokohoko rātou nāu; ko rātou i tuku ai i ōu kāinga hoko, he tāngata, he oko parāhi.

14 "Ko ngā tāngata o te whare o Tokārama, ko rātou i tuku ai i āu hokohokonga he hōiho, he hōiho te whawhai, he muera.

15 "He kaihokohoko nāu ngā tāngata o Rerana; he maha ngā motu i hokohokona ai ngā taonga e koe. Kawea mai ana e rātou hei whakawhiti ki a koe, he haona rei, he eponi.

16 "He kaihokohoko nāu a Hīria, i te nui hoki o ngā mahi a ōu ringa; ko rātou i tuku ai āu taonga he emerara, he pāpura, he mea whakairo, he rīnena pai, he kaoa, he rupi.

17 "Ko Hūrā, ko te whenua o Īharaira ko rātou āu kaihokohoko. Ko rātou i tuku ai i ōu kāinga hoko he wīti Miniti, he panaka, he honi, he hinu, he pama.

18 "He kaihokohoko nāu a Ramahiku he nui ngā mahi a ōu ringa, he nui ngā taonga katoa; ko rātou, he wāina Herepono, he huruhuru hipi .

19 "I tuku taonga a Rāna, a Iawana, he miro huruhuru, i roto i āu hokohokonga. I āu taonga hokohoko ko te rino kua oti te mahi, ko te kahia, ko te kākaho kakara.

20 "Ko Rerana tāu kaihokohoko i ngā kākahu utu nui ngā hāriata.

21 "Ko Arāpia, ko ngā rangatira katoa o Kerara, i hokohokona ō rātou taonga e koe, ngā reme, ngā hipi toa, ngā koati. Ko ngā mea ēnā i hokohoko ai rātou ki a koe.

22 "Ko ngā kaihokohoko o Hēpā, o Rāma, he kaihokohoko anō rātou nāu; ko rātou i tuku ai i āu hokohokonga ko ngā mea pai rawa o ngā kīnaki reka katoa, ko ngā kōhatu utu nui katoa, ko te kōura.

23 "Ko Harana, ko Kane, ko Erene, ko ngā kaihokohoko o Hēpā, ko Ahuru, ko Kirimara, he kaihokohoko nāu. 24 Ko rātou hei hoko i ngā mea pai rawa ki a koe, i ngā kākahu purū, i te mea whakairo, i ngā pouaka kākahu pai, he mea paihere ki te aho, he hīta, i roto i ōu taonga hoko.

25 Ko ngā kaipuke o Tarahihi

ngā waka harihari i ōu taonga.

Ā, ka whakakīia koe, ka meinga kia nui rawa

tōu korōria i waenga moana.

26 I kawea koe e ōu kaihoe

ki ngā wai maha;

i pākarua koe e te hau marangai

ki waenga moana.

27 Ko ōu taonga, ko āu hokohokonga, ko āu whakawhitiwhitinga,

ko āu kaiwhakatere kaipuke, ko āu kaiurungi, ko āu kaimono,

me ngā kaiwhakawhitiwhiti i āu taonga,

me āu hōia katoa i roto i a koe,

i roto anō i tōu hui katoa i waenganui i a koe,

ka taka rātou ki waenga moana i te e hinga ai koe.

28 Ka ngateri a waho o te i te ngangau,

i te hāmama o āu kaiurungi.

29 , ko ngā kaihāpai hoe katoa,

ko ngā kaiwhakatere, ko ngā kaiurungi katoa o te moana,

ka mahuta mai i runga i ō rātou kaipuke,

ka ki te tuawhenua,

30 ā, ka meinga e rātou rātou reo mōu kia rangona,

tīwerawera ana rātou tangi,

ka opehia anō e rātou he puehu ki ō rātou māhunga,

ka takaoriori ki te pungarehu.

31 Moremore rawa rātou i te whakaaro ki a koe,

he kākahu taratara te whītiki,

mamae rawa te ngākau,

tīwerawera te tangi e tangi ai rātou ki a koe.

32 I a rātou anō e tangi ana,

ka maranga rātou tangi apakura mōu,

ā, ka uhunga rātou ki a koe, ka mea,

Ko tēhea i rite ki Tāira,

ki tēnei i whakawahangūtia nei i waenga moana?

33 I te putanga atu o ōu taonga i ngā moana,

he maha ngā iwi i mākona i tāu;

i whai taonga ngā kīngi o te whenua i a koe,

i te nui hoki o ōu taonga, o ōu rawa.

34 I te i pakaru ai koe i ngā moana,

ki ngā wāhi hōhonu o te moana,

i taka ōu rawa,

me tōu hui katoa i waenganui i a koe.

35 Ko ngā tāngata katoa o ngā motu,

ketekete ana ki a koe,

nui atu te wehi o ō rātou kīngi,

ko ō rātou mata kōhukihuki ana.

36 Ka whakahī mai ki a koe ngā kaihokohoko i roto i ngā iwi;

ka ai koe hei whakawehi;

ā, kore tonu ake koe ake ake."

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_12-11-46-