Publicidade

Ezequiel 16

MRI2012
L’ingratitudine di Gerusalemme

1 La parola dell’Eterno mi fu ancora rivolta in questi termini: 2 "Figlio d’uomo, faconoscere a Gerusalemme le sue abominazioni, 3 e di: Così parla il Signore, l’Eterno, a Gerusalemme: Per la tua origine e per la tua nascita sei del paese del Cananeo; tuo padre era un Amoreo, tua madre un’Ittita. 4 Quanto alla tua nascita, il giorno che nascesti l’ombelico non ti fu tagliato, non fosti lavata con acqua per pulirti, non fosti sfregata con sale, fosti fasciata. 5 Nessuno ebbe sguardi di pietà per te, per farti una sola di queste cose, avendo compassione di te; ma fosti gettata nell’aperta campagna, il giorno che nascesti, per il disprezzo che si aveva di te. 6 Io ti passai accanto, vidi che ti dibattevi nel sangue, e ti dissi: Vivi, tu che sei nel sangue! E ti ripetei: Vivi, tu che sei nel sangue! 7 Io ti farò moltiplicare per miriadi, come il germoglio dei campi. Ti sviluppasti, crescesti, giungesti al colmo della bellezza, il tuo seno si formò, la tua capigliatura crebbe abbondante, ma tu eri nuda e scoperta. 8 Io ti passai accanto, ti guardai, ed ecco il tuo tempo era giunto: il tempo degli amori. Io stesi su di te il lembo della mia veste e coprii la tua nudità; ti feci un giuramento, stabilii un patto con te, dice il Signore, l’Eterno, e tu fosti mia. 9 Ti lavai con acqua, ti ripulii del sangue che avevi addosso, e ti unsi con olio. 10 Ti misi delle vesti ricamate, dei calzari di pelle di tasso, ti cinsi il capo di lino fino, ti ricoprii di seta. 11 Ti fornii di ornamenti, ti misi dei braccialetti ai polsi e una collana al collo. 12 Ti misi un anello al naso, dei pendenti agli orecchi e una magnifica corona sul capo. 13 Così fosti adorna d’oro e d’argento, e fosti vestita di lino fino, di seta e di ricami; tu mangiasti fior di farina, miele e olio; diventasti straordinariamente bella e giungesti fino a regnare. 14 La tua fama si sparse fra le nazioni per la tua bellezza; poiché essa era perfetta, avendoti io coperta della mia magnificenza, dice il Signore, l’Eterno. 15 Ma tu confidasti nella tua bellezza, ti prostituisti in virtù della tua fama e offristi le tue prostituzioni a ogni passante, a chi voleva. 16 Tu prendesti delle tue vesti, ti facesti degli alti luoghi ornati di vari colori, e ti prostituisti: cose tali non ne avvennero mai, e non ne avverranno più. 17 Prendesti pure i tuoi bei gioielli fatti del mio oro e del mio argento, che io ti avevo dato, te ne facesti delle immagini d’uomo, e a esse ti prostituisti; 18 prendesti le tue vesti ricamate e ne ricopristi quelle immagini, davanti alle quali tu ponesti il mio olio e il mio profumo. 19 Così anche il mio pane che ti avevo dato, il fior di farina, l’olio e il miele con cui ti nutrivo, tu li ponesti davanti a loro, come un profumo di odore soave. Questo si fece!, dice il Signore, l’Eterno. 20 Prendesti, inoltre, i tuoi figli e le tue figlie che mi avevi partorito e li offristi loro in sacrificio, perché li divorassero. Non bastavano forse le tue prostituzioni, 21 perché tu dovessi anche sgozzare i miei figli e offrirli loro facendoli passare per il fuoco? 22 In mezzo a tutte le tue abominazioni e alle tue prostituzioni, non ti sei ricordata dei giorni della tua giovinezza, quando eri nuda, scoperta, e ti dibattevi nel sangue. 23 Ora, dopo tutta la tua malvagità, guai! guai a te!dice il Signore, l’Eterno, 24 ti sei costruita un bordello, e ti sei fatta un alto luogo in ogni piazza pubblica: 25 hai costruito un alto luogo a ogni inizio di strada, hai reso abominevole la tua bellezza, ti sei offerta a ogni passante e hai moltiplicato le tue prostituzioni. 26 Ti sei pure prostituita agli Egiziani, tuoi vicini dalle membra vigorose, e hai moltiplicato le tue prostituzioni per provocare la mia ira. 27 Perciò, ecco, io ho steso la mia mano contro di te, ho diminuito la razione che ti avevo fissato, e ti ho abbandonata in balìa delle figlie dei Filistei, che ti odiano e hanno vergogna della tua condotta scellerata. 28 Non sazia ancora, ti sei pure prostituita agli Assiri; ti sei prostituita a loro; neppure allora sei stata sazia; 29 hai moltiplicato le tue prostituzioni con il paese di Canaan fino in Caldea, e neppure con questo sei stata sazia. 30 Come è vile il tuo cuore, dice il Signore, l’Eterno, a ridurti a fare tutte queste cose, da sfacciata prostituta! 31 Quando ti costruivi il bordello a ogni inizio di strada e ti facevi gli alti luoghi in ogni piazza pubblica, tu non eri come una prostituta, poiché disprezzavi il salario, 32 ma come una donna adultera, che riceve gli stranieri invece di suo marito. 33 A tutte le prostitute si danno dei regali: ma tu hai fatto dei regali a tutti i tuoi amanti e li hai sedotti con dei doni, perché venissero da te, da tutte le parti, per le tue prostituzioni. 34 Con te, nelle tue prostituzioni, è avvenuto il contrario delle altre donne; poiché non eri tu la sollecitata; in quanto tu pagavi, invece di essere pagata, facevi il contrario delle altre. 35 Perciò, o prostituta, ascolta la parola dell’Eterno. 36 Così parla il Signore, l’Eterno: Poiché il tuo denaro è stato dissipato e la tua nudità è stata scoperta nelle tue prostituzioni con i tuoi amanti, a causa di tutti i tuoi idoli abominevoli, e a causa del sangue dei tuoi figli che hai dato loro, 37 ecco, io radunerò tutti i tuoi amanti ai quali ti sei resa gradita, e tutti quelli che hai amato insieme a quelli che hai odiato; li radunerò da tutte le parti contro di te e scoprirò davanti a loro la tua nudità, ed essi vedranno tutta la tua nudità. 38 Io ti giudicherò alla stregua delle donne che commettono adulterio e spandono il sangue, e farò in modo che il tuo sangue sia sparso dal furore e dalla gelosia. 39 Ti darò nelle loro mani, ed essi abbatteranno il tuo bordello, distruggeranno i tuoi alti luoghi, ti spoglieranno delle tue vesti, ti prenderanno i bei gioielli e ti lasceranno nuda e scoperta; 40 faranno salire contro di te una folla, ti lapideranno e ti trafiggeranno con le loro spade; 41 daranno alle fiamme le tue case, faranno giustizia di te in presenza di molte donne, io ti farò cessare dal fare la prostituta e tu non pagherai più nessuno. 42 Così io sfogherò il mio furore su di te, e la mia gelosia si distoglierà da te; mi calmerò, e non sarò più adirato. 43 Poiché tu non ti sei ricordata dei giorni della tua giovinezza e hai provocato la mia ira con tutte queste cose, ecco, anch’io ti farò ricadere sul capo la tua condotta, dice il Signore, l’Eterno, e tu non aggiungerai altri delitti a tutte le tue abominazioni. 44 Ecco, tutti quelli che usano proverbi faranno di te un proverbio, e diranno: Quale la madre, tale la figlia. 45 Tu sei figlia di tua madre, che ha rigettato suo marito e i suoi figli, e sei sorella delle tue sorelle, che hanno rigettato i loro mariti e i loro figli. Vostra madre era un’Ittita e vostro padre un Amoreo. 46 Tua sorella maggiore, che ti sta a sinistra, è Samaria, con le sue figlie; tua sorella minore, che ti sta a destra, è Sodoma, con le sue figlie. 47 Tu, non soltanto hai camminato nelle loro vie e commesso le stesse loro abominazioni; era troppo poco! Ma in tutte le tue vie ti sei corrotta più di loro. 48 Com’è vero che io vivo, dice il Signore, l’Eterno, Sodoma, tua sorella, e le sue figlie, non hanno fatto quello che avete fatto tu e le tue figlie. 49 Ecco, questa fu l’iniquità di Sodoma, tua sorella: lei e le sue figlie vivevano nell’orgoglio, nell’abbondanza del pane e nell’ozio indolente; ma non sostenevano la mano dell’afflitto e del povero. 50 Erano altezzose e commettevano abominazioni in mia presenza; perciò le feci sparire, quando vidi ciò. 51 Samaria non ha commesso la metà dei tuoi peccati; tu hai moltiplicato le tue abominazioni più dell’una e dell’altra, e hai giustificato le tue sorelle, con tutte le abominazioni che hai commesso. 52 Anche tu, che hai giustificato le tue sorelle, devi portare la loro stessa umiliazione! Con i tuoi peccati ti sei resa più abominevole di loro, ed esse sono più giuste di te; tu pure dunque, vergognati e porta la tua umiliazione, poiché tu hai giustificato le tue sorelle! 53 Io farò tornare dalla schiavitù quanti di Sodoma e delle sue figlie si trovano , quanti di Samaria e delle sue figlie e anche dei tuoi che sono in mezzo a essi, 54 affinché tu porti la tua umiliazione e senta la vergogna di tutto quello che hai fatto, e sia così loro di conforto. 55 Tua sorella Sodoma e le sue figlie torneranno nella loro condizione di prima, Samaria e le sue figlie torneranno nella loro condizione di prima, e tu e le tue figlie tornerete nella vostra condizione di prima. 56 Sodoma, tua sorella, non era neppure nominata dalla tua bocca, nei giorni della tua superbia, 57 prima che la tua malvagità fosse messa a nudo, come avvenne quando fosti oltraggiata dalle figlie della Siria e da tutti i paesi circostanti, dalle figlie dei Filistei, che ti insultavano da tutte le parti. 58 Tu porti a tua volta il peso della tua scelleratezza e delle tue abominazioni, dice l’Eterno. 59 Poiché, così parla il Signore, l’Eterno: Io farò a te come hai fatto tu, che hai disprezzato il giuramento, infrangendo il patto. 60 Tuttavia io mi ricorderò del patto che feci con te nei giorni della tua giovinezza e stabilirò per te un patto eterno. 61 Tu ti ricorderai della tua condotta e ne avrai vergogna, quando riceverai le tue sorelle, quelle che sono più grandi e quelle che sono più piccole di te, e io te le darò come figlie, ma non in virtù del tuo patto. 62 Io stabilirò il mio patto con te e tu conoscerai che io sono l’Eterno, 63 affinché tu ricordi, tu arrossisca e tu non possa più aprire bocca dalla vergogna, quando io ti avrò perdonato tutto quello che hai fatto, dice il Signore, l’Eterno".

Te Wahine Pūremu a Ihowā

1 I puta mai anō te kupu a Ihowā ki ahau, i mea: 2 "E te tama a te tangata, meinga a Hiruhārama kia mōhio ki āna mea whakarihariha, 3 mea atu: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā, ki Hiruhārama: Ko tōu take, ko tōu wāhi i whānau ai koe, ko te whenua o te Kanaani; ko te Amori tōu pāpā, ā, ko tōu whaea he Hiti. 4 , ko tōu whānautanga, i te i whānau ai koe, kīhai tōu uho i tapahia, kīhai anō koe i horoia ki te wai kia ai; kīhai rawa anō koe i meatia ki te tote, kīhai rawa i takaia. 5 Kīhai tētahi kanohi i aroha ki a koe, kīhai i meatia ki a koe tētahi o ēnei mea, he mahi tohu ki a koe. Heoi, he mea makā atu koe ki te mata o te pārae, he mea whakarihariha hoki tōu tinana i te i whānau ai koe.

6 ", i tōku haerenga atu tōu taha, ā, ka kite ahau i a koe e oke ana i roto i ōu toto, ka mea atu ahau ki a koe, ahakoa kei roto koe i ōu toto, E ora; āe , i mea atu ahau ki a koe, ahakoa kei roto koe i ōu toto, E ora.7 I meinga anō koe e ahau kia tini, kia rite ki ngā tupu o te māra; heoi kua tokomaha koe, kua nui, kua tae anō koe ki ngā whakapaipai ātaahua. Kua pupuku ōu ū, kua tupu ōu makawe; i mua hoki e noho tahanga ana koe, kāhore he kākahu.

8 ", i tōku haerenga atu i tōu taha, ka kite ahau i a koe, , he te aroha te i a koe. , hīpokina iho e ahau te remu o tōku ki runga ki a koe, uhia ana koe e ahau, i a koe e noho tahanga ana: Āe , oati ana ahau ki a koe, uru ana tāua ki te kawenata, e ai te Ariki, Ihowā, ā, riro mai ana koe i ahau. 9 Kātahi ka horoia koe e ahau ki te wai; āe , āta horoia atu ana e ahau ōu toto i a koe; ā, pania ana koe e ahau ki te hinu. 10 Ko tāku kākahu mōu he mea whakairo; ko āku mōu he hiako kekeno; ko tāku whītiki mōu he rīnena pai; hīpokina ana koe e ahau ki te hiraka. 11 He mea whakapaipai anō koe nāku ki te whakapaipai, whakanohoia ana e ahau he poroporo ki ōu ringa, he hei ki tōu kakī. 12 I kuhua anō e ahau he mōwhiti ki tōu ihu, he whakakai ki ōu taringa, he karauna ātaahua ki tōu māhunga. 13 Heoi, kua oti koe te whakapaipai ki te kōura, ki te hiriwa; he rīnena pai anō hoki tōu kākahu, he hiraka, he mea whakairo hoki; i kai koe i te parāoa pai, i te honi, i te hinu; nui atu tōu ātaahua, kake ana koe hei kīngitanga. 14 Pakū ana tōu ingoa ki ngā iwi he ātaahua nōu; i tino pai rawa hoki. He hōnore hoki nōku i tukua atu e ahau ki a koe, e ai te Ariki, Ihowā.

15 "Otiia whakawhirinaki ana koe ki tōu ātaahua, kairau ana koe, he whakaaro hoki nōu ki tōu ingoa, ringihia ana e koe ōu kairautanga ki te tangata e haere atu ana i tōu taha; i a ia tēnā. 16 I tīkina atu anō e koe ētahi o ōu kākahu, ā, mahia ana e koe āu wāhi tiketike, kōtingotingo rawa, hei kairautanga mōu. E kore he pēnā e puta ā mua, e kore anō e pēnā. 17 I tīkina anō e koe āu mea whakapaipai, he kōura nāku, he hiriwa nāku, ko āku i hoatu ki a koe, ā, hangā ana e koe ētahi whakapakoko tāne māu, hei kairautanga mōu. 18 I tīkina anō e koe ōu kākahu whakairo, hei hīpoki rātou, hoatu ana e koe tāku hinu, me tāku whakakakara ki rātou aroaro. 19 Ko tāku kai hoki, i hoatu e ahau ki a koe, ko te parāoa pai, ko te hinu, ko te honi i whāngaia ai koe e ahau, hoatu ana anō tērā e koe ki rātou aroaro hei kakara reka, ā, koia anō tērā; e ai te Ariki, Ihowā.

20 "I tīkina anō e koe āu tama me āu tamāhine, ā tāua whānau, patua iho e koe hei kai rātou. He iti ianei ōu kairautanga, 21 i patua ai e koe āku tamariki, i tukua atu ai rātou, i meatia rātou kia haere roto i te ahi ki a rātou? 22 , i āu mea whakarihariha katoa, i ōu kairautanga, kīhai koe i mahara ki ngā o tōu tamāhinetanga, i a koe e noho tahanga ana, kāhore he kākahu, i a koe i oke i roto i ōu toto.

23 ", i muri i tōu katoa; auē te mate mōu, auē, te mate mōu, e ai te Ariki, Ihowā, 24 kei te hanga koe i te whare tairanga mōu, mahia ana e koe he wāhi tiketike mōu i ngā waharoa katoa. 25 Kua hangā anō e koe tāu wāhi tiketike ki ngā ahunga katoa o ngā ara, meinga ana e koe tōu ātaahua kia whakariharihangia, whewhera tonu ōu waewae ki ngā tāngata e haere ana i tōu taha, whakamaha ana e koe tōu kairautanga. 26 Kua kairau anō koe ki ngā Īhipiana, ki ōu hoa tata, he hunga kikokiko nui; whakamaha ana e koe tōu kairautanga, hei whakapātaritari i ahau. 27 reira, nanā, kua totoro atu tōku ringa ki runga ki a koe, kua whakaititia anō e ahau ngā kai i rite māu, ā, hoatu ana koe e ahau ki ōu hoariri i pai ai, ki ngā tamāhine a ngā Pirihitini, e whakamā nei ki tōu ara pūremu. 28 I kairau anō koe ki ngā Ahiriana, he kore hoki nōu e ngata; inā, kairau ana koe ki a rātou, otiia kīhai koe i ngata. 29 Kua whakamaha anō e koe ōu kairautanga ki te whenua o Kanaana a Karari atu ana; heoi kīhai anō i ngata i tēnei.

30 "Anō te ngoikore o tōu ngākau, e ai te Ariki, Ihowā, i tāu mahinga i ēnei mea katoa, he mahi te wahine kairau, te mea taikaha; 31 i tāu hanganga i tōu whare tairanga ki te ahunga mai o ngā ara katoa, i tāu mahinga i tāu wāhi tiketike ki ngā waharoa katoa. Kīhai tāu i rite ki te wahine kairau, e whakahāwea ana hoki koe ki te utu! 32 He wahine moe hoa, i pūremu! E tuku mai ana i ngā tāngata ehara nei i te hoa nōna! 33 E hoatu ana e rātou he mea ki ngā wāhine kairau katoa; ko koe ia e hoatu ana i ōu taonga ki te hunga katoa e hiahia ana ki a koe, ā, utua ana rātou e koe, he mea kia haere mai ai rātou ki a koe i ngā taha katoa ki ōu kairautanga. 34 He rerekē hoki tāu i ētahi wāhine i ōu kairautanga, inā kāhore tētahi e aru ana i a koe, kairau ai. I te mea hoki ka hoatu e koe he utu, ā, kāhore he utu e hōmai ki a koe, , ka rerekē tāu.

35 "reira whakarongo, e te wahine kairau, ki te kupu a Ihowā: 36 Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā, , kua ringihia atu tōu weriweri, kua kitea anō koe e noho tahanga ana i ōu kairautanga ki te hunga i hiahia ki a koe; ā, he mea ki āu whakapakoko whakarihariha katoa, ki te toto hoki o āu tamariki i hoatu e koe ki a rātou; 37 reira, ka huihuia katoatia e ahau te hunga katoa i hiahia ki a koe āu i āhuareka ai, rātou ko te hunga katoa i aroha ai koe, ko te hunga katoa hoki i kino ai koe; inā, ka huihuia rātou e ahau ki a koe i tētahi taha, i tētahi taha ka whakakitea anō koe e ahau ki a rātou e noho tahanga ana, kia kite ai rātou i ōu wāhi katoa e takoto kau ana. 38 , ko tāku whakawā i a koe ka rite ki te whakawā o ngā wāhine kua takahi i te ture mārena, o ngā wāhine kua whakaheke toto; ā, ka hoatu e ahau ki a koe te toto o te weriweri, o te hae. 39 Ka tukua anō koe e ahau ki rātou ringa, ā, ka whakahoroa e rātou tōu whare tairanga, ka wāhia āu wāhi tiketike; ka huia atu anō ōu kākahu, ka tangohia āu mea whakapaipai, ā, ka waiho koe kia noho tahanga ana, kāhore he kākahu. 40 Ka kawea mai anō e rātou he rōpū hei whawhai ki a koe, ā, ka ākina koe ki te kōhatu, ka werohia ki ā rātou hoari, puta rawa. 41 Ka tahuna anō e rātou ōu whare ki te ahi, ka mahia anō he whakaritenga ki a koe i te tirohanga a ngā wāhine tokomaha; ā, ka meinga e ahau kia mutu ōu kairautanga, e kore anō he utu e hoatu e koe ā muri ake nei. 42 Heoi, ka ngata i konā tōku riri ki a koe, ka tahuri atu tōku hae i a koe, ā, ka āta noho ahau, e kore anō e riri ki a koe ā muri ake nei.

43 "te mea kīhai koe i mahara ki ngā o tōu taitamāhinetanga, heoi whakapōreareatia ana ahau e koe ki ēnei mea katoa; reira tēnei ahau te hoatu nei i tōu tikanga ki runga ki tōu māhunga, e ai te Ariki, Ihowā. E kore anō tēnei weriweri e honoa iho e koe ki āu mea whakarihariha katoa.

44 "Nanā, ko te hunga katoa e kōrero ana i ngā whakatauki, ko rātou whakatauki tēnei mōu, e mea nei: Kei te whaea tonu te rite o tāna tamāhine.45 Ko koe te tamāhine a tōu whaea, e anuanu ki tāna tahu, ki āna tamariki hoki; ā, ko koe te teina o ōu tuākana, i whakarihariha nei ki ā rāua tahu, ki ā rāua tamariki hoki. He Hiti koutou whaea, he Amori koutou pāpā. 46 , ko Hamaria tōu tuakana, e noho nei i tōu taha mauī, rātou ko āna tamāhine; ā, ko tōu teina, e noho i tōu taha matau, ko Horoma rātou ko āna tamāhine. 47 Heoi, kīhai koe i haere i runga i ō rāua ara, kīhai anō tāu mahi i rite ki ā rāua mea whakarihariha; engari, me te mea nei he mea iti rawa tērā, neke noa atu tōu tūtūā i rātou i ōu ara katoa. 48 E ora ana ahau, e ai te Ariki, Ihowā, kīhai te mahi a tōu teina, a Horoma, rātou ko āna tamāhine i rite ki tāu mahi, ki tāu, ki āu tamāhine.

49 "Nanā, ko te tēnei o tōu teina, o Horoma: he whakapehapeha i roto i a ia, i a rātou ko āna tamāhine, he takapū i te taro, he ngākau warea i te nui taonga; kīhai hoki ia i whakaū ake i ngā ringa o te ware, o te rawakore. 50 Ā, i whakakake rātou, i mahi hoki i te mea whakarihariha ki tōku aroaro; reira i unuhia atu ai rātou e ahau, kei tāku i kite ai he pai. 51 Kīhai hoki o Hamaria i rite ki te hāwhe o ōu hara; engari i whakanuia atu e koe āu mea whakarihariha i a rātou, ka ai hoki āu mea whakarihariha katoa i mahia e koe hei whakatika tōu tuakana, tōu teina. 52 , ko koe, whakawahā e koe tōu whakamā, nāu i whakatika tōu teina, tōu tuakana; ōu hara i hara ai koe, he nui atu nei te whakarihariha i o rāua, ka nui atu rāua tika i tōu. Āe , kia numinumi hoki koe, kia waha i tōu whakamā, kua whakatikaia hoki e koe tōu teina, tōu tuakana.

53 ", ka whakahokia rāua e ahau i te whakarau, a Horoma, me āna tamāhine i te whakarau, a Hamaria me āna tamāhine i te whakarau, ko ōu whakarau i te whakarau, i roto i a rātou. 54 Kia mau ai ki a koe tōu whakamā, kia numinumi kau ai ngā mea katoa i mea ai koe, i a koe ka waiho hei whakamānawatanga rātou. 55 Ka hoki tōu teina, a Horoma rātou ko āna tamāhine, ki rātou ō mua, ā, ka hoki a Hamaria rātou ko āna tamāhine ki rātou ō mua, ka hoki anō koutou ko āu tamāhine ki koutou ō mua. 56 Kīhai hoki tōu teina, a Horoma, i rangona i roto i tōu māngai i te i tōu whakakake, 57 i te mea kīanō tōu i hurahia, i te iara o te tāwainga a ngā tamāhine a Hīria, a te hunga katoa i tētahi taha ōna, i tētahi taha, a ngā tamāhine a ngā Pirihitini e whakahāwea ki a koe i tētahi taha, i tētahi taha. 58 Kua mau ki a koe tōu , me āu mea whakarihariha, e ai Ihowā."

He Kawenata Pūmau Tonu

59 "Ko te kupu hoki tēnei a te Ariki a Ihowā: Ko tāku mahi ki a koe ka rite ki tāu mahi; kua whakahāwea hoki koe ki te oati, whakatakā ana e koe te kawenata. 60 Otiia, ka mahara anō ahau ki tāku kawenata ki a koe i ngā o tōu taitamāhinetanga, ka pūmau anō i ahau he kawenata ki a koe ā ake ake. 61 Hei reira ka mahara koe ki ōu ara, ka whakamā, ina riro i a koe ōu tuākana, tōu teina; ā, ka hoatu rāua e ahau ki a koe hei tamāhine, otiia ehara i te mea tāu kawenata. 62 Ka pūmau anō i ahau tāku kawenata ki a koe, ā, ka mōhio koe ko Ihowā ahau; 63 kia mahara ai, kia numinumi kau ai koe, kia kaua ai hoki e puaki tōu māngai i muri iho, tōu whakamā hoki; ina mārie ahau ki a koe, ki ngā mea katoa i mea ai koe," e ai te Ariki, Ihowā.

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_12-11-46-