1 Ko te tama whakaaro nui ka rongo ki tā tōna pāpā ako;
ko te tangata whakahī ia e kore e rongo ki te riri.
2 E kai te tangata i te pai i te hua o tōna māngai;
ka kai ia te wairua o te hunga whanokē i te tutū.
3 Ko te tangata e tiaki ana i tōna māngai e pupuri ana i tōna ora;
ko te tangata ia e hāmama nui ana ōna ngutu, ko te whakangaromanga mōna.
4 E hiahia ana te wairua o te tangata māngere, ā, kāhore he mea māna;
ka meinga ia kia mōmona te wairua o te hunga uaua.
5 E kino ana te tangata tika ki te kōrero teka;
he mea whakarihariha ia te tangata kino, ā, whakamā noa iho.
6 Ko te tika hei kaitiaki mō te tangata e tapatahi ana te ara;
ka whakatakā anō te tangata kino e te hara.
7 Tērā tētahi kei te āmene taonga mōna, heoi kāhore rawa he mea i a ia;
tērā tētahi kei te whakarawakore i a ia, heoi nui atu ōna rawa.
8 Ko ngā utu mō te tangata kia ora, ko ōna rawa;
tēnā ko te rawakore, e kore e rongo i te riri.
9 E koa ana te mārama o te hunga tika;
ka keto ia te rama o te hunga kino.
10 He totohe anake i ahu mai i te whakapehapeha;
he whakaaro nui ia kei te hunga i ngā kupu tika.
11 Ko ngā taonga i puta mai i te whakamanamana ka iti haere;
ko tā te tangata i whakaemi ai, he mea mahi, ka tupu haere.
12 He manako tāringa roa, he patu ngākau;
ka tae te koronga, ko te rākau ia o te ora.
13 Ko te tangata e whakahāwea ana ki te kupu, ka ngaro i a ia anō;
ko te tangata ia e wehi ana i te whakahau, ka whiwhi ki te utu.
14 Ko te ture o te hunga whakaaro nui, he puna nō te ora,
e puta ai i ngā reti o te mate.
15 Ko tō te ngārahu pai he hōmai atawhai;
he taikaha ia te ara o te hunga nanakia.
16 He mahi mōhio tā te tangata tūpato;
ko tā te wairangi he hora i te kūwaretanga.
17 Ka hinga te karere kino ki te kino;
ko te karere pono ia, ānō he rongoā.
18 Ko te tangata kāhore e pai ki te papaki, māna te rawakore, te whakamā;
engari ko te tangata e whai mahara ana ki te ako, ka whakahōnoretia.
19 Ko te hiahia kua rite, he reka ki te wairua;
he whakarihariha ia ki ngā kūware te whakarere i te kino.
20 Haere i te taha o te hunga whakaaro nui, ā, ka whai whakaaro koe;
ko te takahoa ia o ngā kūware, ka mamae.
21 Ka whai te kino i te hunga hara;
ko te utu ia ki te hunga tika, he pai.
22 He whakarerenga iho tā te tangata pai mō ngā tamariki a ngā tamariki;
kei te rongoā mō te tangata tika ngā taonga o te tangata hara.
23 He nui te kai kei te ngakinga a ngā rawakore;
tērā ia te mea e ngaro ana i te kore o te tikanga pai.
24 Ko te tangata e kaiponu ana i tāna whiu, e kino ana ia ki tāna tama;
ko te tangata ia e aroha ana ki a ia, ka papaki wawe i a ia.
25 Kai ana te tangata tika, mākona ana tōna wairua;
ka hapa ia te kōpū o te tangata kino.
1 Um filho sábio ama a disciplina, mas o incorrigível não aceita repreensões.
2 O homem de bem goza do fruto de sua boca, mas o desejo dos pérfidos é a violência.
3 Quem vigia sua boca guarda sua vida; quem muito abre seus lábios se perde.
4 O preguiçoso cobiça, mas nada obtém. É o desejo dos homens diligentes que é satisfeito.
5 O justo detesta a mentira; o ímpio só faz coisas vergonhosas e ignominiosas.
6 A justiça protege o que caminha na integridade, mas a maldade arruína o pecador.
7 Há quem parece rico, não tendo nada, há quem se faz de pobre e possui copiosas riquezas.
8 A riqueza de um homem é o resgate de sua vida, mas o pobre está livre de ameaças.
9 A luz do justo ilumina, enquanto a lâmpada dos maus se extingue.
10 O orgulho só causa disputas; a sabedoria se acha com os que procuram aconselhar-se.
11 Os bens que muito depressa se ajuntam se desvanecem; os acumulados pouco a pouco aumentam.
12 Esperança retardada faz adoecer o coração; o desejo realizado, porém, é uma árvore de vida.
13 Quem menospreza a palavra se perderá; quem respeita o preceito será recompensado.
14 O ensinamento do sábio é uma fonte de vida para libertar-se dos laços da morte.
15 Bom entendimento procura favor; o caminho dos pérfidos, porém, é escabroso.
16 Todo homem prudente age com discernimento, mas o insensato põe em evidência sua loucura.
17 Um mau mensageiro provoca a desgraça; o enviado fiel, porém, traz a saúde.
18 Miséria e vergonha a quem recusa a disciplina; honra ao que aceita a reprimenda.
19 O desejo cumprido deleita a alma. Os insensatos detestam os que fogem do mal.
20 Quem visita os sábios torna-se sábio; quem se faz amigo dos insensatos perde-se.
21 A desgraça persegue os pecadores; a felicidade é a recompensa dos justos.
22 O homem de bem deixa sua herança para os filhos de seus filhos; ao justo foi reservada a fortuna do pecador.
23 É abundante em alimento um campo preparado pelo pobre, mas há quem pereça por falta de justiça.
24 Quem poupa a vara odeia seu filho; quem o ama, castiga-o na hora precisa.
25 O justo come até se saciar, mas o ventre dos pérfidos conhece a penúria.