1 Kei hae koe ki te hunga kino,
kaua hoki e hiahia hei hoa mō rātou.
2 Ko tā tō rātou ngākau hoki e whakaaro ai, he tūkino,
ko tā ō rātou ngutu e kōrero ai, he whanokē.
3 Mā te whakaaro nui ka hangā ai te whare,
ā, mā te mātauranga ka ū ai.
4 Mā te mōhio hoki ka kī ai ngā rūma
i ngā taonga utu nui katoa, i ngā mea āhuareka.
5 He kaha te tangata whakaaro nui;
āe, e whakanuia ana e te tangata mōhio te kaha.
6 Nā, kia pai te ngārahu ina anga koe ki te whawhai;
kei te tokomaha hoki o ngā kaiwhakatakoto whakaaro te ora.
7 He tiketike rawa te whakaaro nui mō te wairangi;
e kore e kuihi tōna māngai i te kūwaha.
8 Ko te tangata e whakaaro ana ki te kino,
ka kīia he whanokē.
9 He hara te whakaaro wairangi;
he mea whakarihariha anō ki te tangata te tangata whakahī.
10 Ki te ngoikore koe i te rā o te hē,
he iti tōu kaha.
11 Whakaorangia te hunga e kawea atu ana ki te mate,
ā, puritia mai hoki e koe te hunga e meatia ana kia whakamatea.
12 Ki te mea koe, "Nanā, kīhai tēnei i mōhiotia e mātou";
kāhore ianei te kaipāuna ngākau i te whakaaro ki tērā?
Ā, ko te kaitiaki o tōu wairua, kāhore rānei ia e mōhio,
e kore rānei e hōmai e ia ki te tangata kia rite ki tāna mahi?
13 Kainga, e tāku tama, te honi, he pai hoki;
me te honikoma, he mea reka hoki ki tōu māngai.
14 Ka mōhio ai koe ki te whakaaro nui, he mea ki tōu wairua;
ki te kitea e koe, he tukunga iho anō tōna, e kore hoki tāu i tūmanako ai e hātepea.
15 Kaua, e te tangata kino, e whanga ki te nohoanga o te tangata tika;
kei tūkino koe ki tōna takotoranga.
16 E hinga ana hoki te tangata tika, e whitu hinganga, ka ara ake anō;
ka whakatakā ia te hunga kino e te hē.
17 Kaua e harakoa ki te hinga tōu hoariri,
kaua hoki tōu ngākau e hari ina taka ia;
18 kei kite a Ihowā, ā, ka hē ki tāna titiro,
ā, ka tahuri atu tōna riri i a ia.
19 Kei mamae koe, he mea mō ngā kaimahi i te kino,
kei hae hoki ki te hunga kino.
20 Kāhore hoki he mutunga pai ki te tangata kino;
ka keto hoki te rama a te hunga kino.
21 E tāku tama, e wehi ki a Ihowā, ki te kīngi hoki;
ā, kaua e whakauru noa atu ki te hunga e mea ana ki te whakaputa kē.
22 Nō te mea ka puta tata te aituā mō rātou;
ā, ko wai ka mōhio ki te whakangaromanga ō rāua tokorua?
23 He whakatauki anō hoki ēnei nā te hunga whakaaro nui:
Ehara i te mea pai kia whakaaro ki te kanohi tāngata ina whakawā.
24 Ko te tangata e mea ana ki te tangata kino, "He tika koe,"
ka kanga ngā iwi ki a ia, ka whakarihariha ngā tauiwi ki a ia.
25 Otiia ka koa ngā ngākau o te hunga e rīria ai tōna hē,
ka tau iho anō hoki te manaaki pai ki runga ki a rātou.
26 Ka kihia e ia ngā ngutu e whakahoki ana
i ngā kupu tika.
27 Meinga kia takoto pai tāu mahi i waho,
kia rite hoki hei meatanga māu i te māra;
muri iho ka hanga i tōu whare.
28 Kaua koe e tū hei kaiwhakaatu hē mō tōu hoa, i te mea kāhore he take;
ā, kaua e tinihanga ki ōu ngutu.
29 Kaua e kī, "Ka meatia anō e ahau ki a ia tāna i mea ai ki ahau;
ka rite ki tā te tangata mahi tāku e whakahoki ai ki a ia."
30 I haere ahau i te taha o te māra a te māngere,
i te taha hoki o te māra wāina a te tangata kāhore ōna mahara;
31 nā, kua tupuria katoatia e te tātarāmoa,
kapi tonu te mata o te māra i te ongaonga,
ā, ko tō reira taiepa kōhatu kua oti te wāhi.
32 Kātahi ahau ka titiro, ka āta whakaaroaro;
ka kite ahau, ā, ka hopu mai hei ako mōku.
33 Kia iti ake nei te wāhi e parangia ai, kia iti ake nei te moe,
kia iti ake te kōtuituitanga o ngā ringa ka moe ai.
34 Ka pērā te haerenga mai o tōu mūhore ānō he kaipāhua;
o tōu rawakore hoki ānō he tangata mau patu.
1 Não invejes os maus, nem desejes estar com eles,
2 porque seus corações maquinam a violência e seus lábios só proclamam a iniquidade.
3 É com sabedoria que se constrói a casa, pela prudência ela se consolida.
4 Pela ciência enchem-se os celeiros de todo bem precioso e agradável.
5 O sábio é um homem forte, o douto é cheio de vigor.
6 É com a prudência que empreenderás a guerra e a vitória depende de grande número de conselheiros.
7 A sabedoria é por demais sublime para o tolo; à porta da cidade, ele não abre a boca.
8 Quem medita fazer o mal, é chamado mestre intrigante.
9 O desígnio da loucura é o pecado; e detrator é terror para os outros.
10 Se te deixas abater no dia da adversidade, minguada é a tua força.
11 Livra os que foram entregues à morte, salva os que cambaleiam indo para o massacre.
12 Se disseres: "Mas, não o sabia!". Aquele que pesa os corações não o verá? Aquele que vigia tua alma não o saberá? E não retribuirá a cada qual segundo seu procedimento?
13 Meu filho, come mel, pois é bom; um favo de mel é doce para teu paladar.
14 Sabe, pois, que assim será a sabedoria para tua alma. Se tu a encontrares, haverá para ti um bom futuro e tua esperança não será frustrada.
15 Não conspires, ó ímpio, contra a casa do justo, não destruas sua habitação!
16 Porque o justo cai sete vezes, mas ergue-se, enquanto os ímpios desfalecem na desgraça.
17 Não te alegres, se teu inimigo cair, se tropeçar, que não se rejubile teu coração,
18 para não suceder que o Senhor o veja, e isto lhe desagrade, e tire de cima dele sua ira.
19 Não te indignes à vista dos maus, não invejes os ímpios,
20 porque para o mal não há futuro e o luzeiro dos ímpios se extinguirá.
21 Meu filho, teme o Senhor e o rei, não te mistures com os sediciosos,
22 porque, de repente, surgirá sua desgraça. Quem conhece a destruição de uns e de outros?
23 O que segue é ainda dos sábios: Não é bom mostrar-se parcial no julgamento.
24 Ao que diz ao culpado: "Tu és inocente", os povos o amaldiçoarão, as nações o abominarão.
25 Aqueles que sabem repreender são louvados, sobre eles cai uma chuva de bênçãos.
26 Dá um beijo nos lábios aquele que responde com sinceridade.
27 Cuida da tua tarefa de fora, aplica-te ao teu campo e depois edificarás tua habitação.
28 Não sejas testemunha inconsiderada contra teu próximo. Queres, acaso, que teus lábios te enganem?
29 Não digas: "Eu lhe farei o que me fez, pagarei a este homem segundo seus atos".
30 Perto da terra do preguiçoso eu passei, junto à vinha de um homem insensato:
31 eis que, por toda a parte, cresciam abrolhos, urtigas cobriam o solo, o muro de pedra estava por terra.
32 Vendo isso, refleti; daquilo que havia visto, tirei esta lição:
33 um pouco de sono, um pouco de torpor, um pouco cruzando as mãos para descansar
34 e virá a indigência como um vagabundo, a miséria como um homem armado!