1 He teka ianei kei te karanga te whakaaro nui,
e puaki ana anō te reo o te mātauranga?
2 I runga i ngā wāhi tiketike tōna tūranga,
i te ara i te tūtakitanga o ngā huarahi;
3 hāmama ana ia i te taha o ngā kūwaha,
i te ngutu o te pā, i te tomokanga atu i ngā tatau:
4 "Ki a koutou, e ngā tāngata, tāku karanga;
ki ngā tama anō a te tangata tōku reo.
5 E ngā kūware, kia mātau koutou ki te ngārahu tūpato;
e ngā wairangi, kia mōhio te ngākau.
6 Whakarongo mai, ka kōrerotia hoki e ahau ngā mea pai rawa;
ko tā ōku ngutu e whakapuaki ai ko ngā mea e rite ana.
7 He pono hoki te kōrero a tōku māngai;
he mea whakarihariha anō te kino ki ōku ngutu.
8 Kei runga i te tika ngā kupu katoa a tōku māngai;
kāhore he whakapeka, he whanokē rānei, i roto.
9 Ko ēnei katoa he mārama ki te tangata e mātau ana,
he tika ki te hunga i kitea ai te mōhio.
10 Manakohia mai tāku ako, kaua te hiriwa;
ko te mātauranga, nui atu i te kōura pai rawa.
11 Pai atu hoki te whakaaro nui i ngā rupi;
e kore hoki ngā mea katoa e minaminatia nei e tau hei whakarite mōna.
12 "Kua meinga e ahau, e te whakaaro nui, ko te ngārahu pai hei nohoanga mōku,
e kitea ana e ahau te mōhio me te āta whakaaro.
13 Ko te wehi ki a Ihowā koia tēnā ko te kino ki te hē.
E kino ana ahau ki te whakapehapeha, ki te whakakake,
ki te ara hē, ki te māngai whanokē.
14 Ko te whakaaro tika, ko te whakaaro nui, nāku;
ko ahau te mātauranga, kei ahau te kaha.
15 Nāku ngā kīngi i kīngi ai,
nāku ngā rangatira i whakatakoto ai i te tika.
16 Nāku i whai rangatiratanga ai ngā rangatira,
ngā tāngata nunui, arā ngā kaiwhakawā katoa o te whenua.
17 E arohaina ana e ahau te hunga e aroha ana ki ahau;
ko te hunga hoki e āta rapu ana i ahau, e kite rātou i ahau.
18 He taonga, he korōria kei ahau,
āe rā, he rawa mau tonu, he tika.
19 Pai atu ōku hua i te kōura, āe rā, i te kōura parakore;
ko ngā mea e puta ana i ahau, pai atu i te hiriwa kōwhiri.
20 Kei ngā ara o te tika ahau e haere ana,
kei waenganui i ngā huarahi o te whakawā;
21 kia meinga ai e ahau te hunga e aroha ana ki ahau kia whiwhi ki te rawa,
kia whakakīia ai e ahau ā rātou takotoranga taonga."
22 "I a Ihowā ahau, nō te tīmatanga rā anō o ōna ara,
nō mua atu i āna mahi o neherā.
23 Nōnamata riro ahau i whakaritea ai,
nō te tīmatanga, nō mua atu i te whenua.
24 I te mea kāhore anō ngā rire, kua whānau ahau;
i te mea kīanō he puna whai wai.
25 Nō mua atu i te whakaūnga o ngā maunga,
nō mua i ngā pukepuke tōku whānautanga;
26 i te mea kāhore anō i hangā noatia e ia te whenua, me ngā pārae,
me te tīmatanga o te puehu o te ao.
27 I tāna whakatūranga i ngā rangi, i reira anō ahau;
i tāna whakaritenga i te awhi mō te mata o te rire;
28 i tāna whakapūmautanga i ngā rangi i runga;
i te totōtanga o ngā puna o te rire;
29 i tāna rohenga mai i te moana,
kei takahia tāna kupu e ngā wai;
i tāna waitohutanga i ngā tūranga o te whenua,
30 i reira ahau i tōna taha, he tohunga ki ngā mahi;
he ahau nōna i ia rā, i ia rā,
e koa ana i ngā wā katoa i tōna aroaro;
31 e koa ana ki tāna ao,
ā, ko tāku i āhuareka ai ko ngā tama a te tangata.
32 "Nō reira, e āku tamariki, whakarongo mai ki ahau;
ka hari hoki te hunga e pupuri ana i ōku ara.
33 Whakarongo mai ki te ako, kia whai whakaaro ai koutou;
kaua hoki e paopaongia.
34 Ka hari te tangata e whakarongo ana ki ahau,
e tatari ana i ōku tatau i tēnei rā, i tēnei rā,
e whanga ana i ngā pou o ōku kūwaha.
35 Ko te tangata hoki e kite ana i ahau, e kite ana i te ora,
ka whiwhi anō ia ki tā Ihowā manako mai.
36 Ko te tangata ia e hara ana ki ahau, he mahi nanakia tāna ki tōna wairua ake;
ko te hunga katoa e kino ana ki ahau, e aroha ana ki te mate."
1 Porventura não clama a Sabedoria e a inteligência não eleva a sua voz?
2 No cume das montanhas posta-se ela, e nas encruzilhadas dos caminhos.
3 Alça sua voz na entrada das torres, junto às portas, nas proximidades da cidade.
4 "É a vós, ó homens, que eu apelo; minha voz se dirige aos filhos dos homens.
5 Ó simples, aprendei a prudência, adquiri a inteligência, ó insensatos.
6 Prestai atenção, pois! Coisas magníficas vos anuncio, de meus lábios só sairá retidão,
7 porque minha boca proclama a verdade e meus lábios detestam a iniquidade.
8 Todas as palavras de minha boca são justas, nelas nada há de falso nem de tortuoso.
9 São claras para os que as entendem e retas para o que chegou à ciência.
10 Recebei a instrução e não o dinheiro. Preferi a ciência ao fino ouro,
11 pois a Sabedoria vale mais que as pérolas e joia alguma a pode igualar.
12 Eu, a Sabedoria, sou amiga da prudência, possuo uma ciência profunda.
13 O temor do Senhor é o ódio ao mal. Orgulho, arrogância, caminho perverso, boca mentirosa: eis o que eu detesto.
14 Meu é o conselho e o bom êxito, minha a inteligência, minha a força.
15 Por mim reinam os reis e os legisladores decretam a justiça;
16 por mim governam os magistrados e os magnatas regem a terra.
17 Amo os que me amam. Quem me procura, encontra-me.
18 Comigo estão a riqueza e a glória, os bens duráveis e a justiça.
19 Mais precioso que o mais fino ouro é o meu fruto, meu produto tem mais valor que a mais fina prata.
20 Sigo o caminho da justiça, no meio da senda da equidade.
21 Deixo os meus haveres para os que me amam e acumulo seus tesouros.
22 O Senhor me criou, como primícia de suas obras, desde o princípio, antes do começo da terra.
23 Desde a eternidade fui formada, antes de suas obras dos tempos antigos.
24 Ainda não havia abismo quando fui concebida, e ainda as fontes das águas não tinham brotado.
25 Antes que assentados fossem os montes, antes dos outeiros, fui dada à luz;
26 antes que fossem feitos a terra e os campos e os primeiros elementos da poeira do mundo.
27 Quando ele preparava os céus, ali estava eu; quando traçou o horizonte na superfície do abismo,
28 quando firmou as nuvens no alto, quando dominou as fontes do abismo,
29 quando impôs regras ao mar, para que suas águas não transpusessem os limites, quando assentou os fundamentos da terra,
30 junto a ele estava eu como artífice, brincando todo o tempo diante dele,
31 brincando sobre o globo de sua terra, achando as minhas delícias junto aos filhos dos homens.
32 E agora, meus filhos, escutai-me: felizes aqueles que guardam os meus caminhos.
33 Ouvi minha instrução para serdes sábios, não a rejeiteis.
34 Feliz o homem que me ouve e que vela todos os dias à minha porta e guarda os umbrais de minha casa!
35 Pois quem me acha encontra a vida e alcança o favor do Senhor.
36 Mas quem me ofende, prejudica-se a si mesmo; quem me odeia, ama a morte."