Publicidade

Números 22

RV
Ka Tono te Kīngi o Moapa ki a Paraama

1 , ka tūria atu e ngā tama a Īharaira, ā, ka noho ki ngā mānia o Moapa, ki tēnei taha o Horano ki te ritenga atu o Heriko.

2 Ā, i kite a Pāraka tama a Tiporo i ngā mea katoa i mea ai a Īharaira ki ngā Amori. 3 , nui atu te wehi o Moapa ki te iwi, te mea he tokomaha; ā, tuatea noa iho a Moapa i ngā tama a Īharaira.

4 , ka mea a Moapa ki ngā kaumātua o Miriana, "Ākuanei tēnei hui horomiti ai i ngā tāngata katoa i ngā taha katoa o tātou, pērā ai me te kau e horomiti nei i te tarutaru o te māra."

Ā, ko Pāraka tama a Tiporo te kīngi o Moapa i taua . 5 , ka tukua e ia he karere ki a Paraama tama a Peoro ki Petoro, i te taha o te awa, ki te whenua o ngā tama o tōna iwi, ki te tiki i a ia, hei mea:

"He iwi tēnei kua puta mai i Īhipa, , kapi ana i a rātou te mata o te whenua; e noho nei anō rātou i tōku aroaro. 6 , tēnā, haere mai hei kaikanga māku i te iwi nei; he kaha hoki rātou i ahau; tērā pea ka toa ahau, ka patua rātou e mātou, ā, ka peia atu rātou i te whenua; e mōhio ana hoki ahau ko tāu e manaaki ai ka manaakitia, ko tāu hoki e kanga ai ka kangā."

7 Ā, ka haere ngā kaumātua o Moapa rātou ko ngā kaumātua o Miriana me ngā utu mākutu i ō rātou ringa; ā, ka tae ki a Paraama, ā, kōrerotia ana e rātou ngā kupu a Pāraka.

8 , ka mea ia ki a rātou, "E noho ki konei i tēnei , ā, māku e whakahoki he kōrero ki a koutou, ko Ihowā hoki e kōrero ai ki ahau." , ka noho ngā rangatira o Moapa ki a Paraama.

9 , ka haere te Atua ki a Paraama, ka mea, "Ko wai ēnā tāngata i a koe ?"

10 Ā, ka mea a Paraama ki te Atua, "Kua unga tāngata mai a Pāraka tama a Tiporo, kīngi o Moapa, ki ahau, hei mai: 11 He iwi tēnei kua puta mai i Īhipa, ā, kapi ana i a rātou te mata o te whenua; tēnā, haere mai hei kaikanga māku i a rātou; tērā pea e taea e ahau te whawhai ki a rātou, te pei hoki i a rātou."

12 , ka mea te Atua ki a Paraama, "Kaua e haere i a rātou; kaua e kangā tēnā iwi; kua oti hoki rātou te manaaki."

13 , ka maranga a Paraama i te ata, ka mea ki ngā rangatira a Pāraka, "Haere ki koutou whenua; e kore hoki a Ihowā e pai ki te tuku i ahau kia haere i a koutou."

14 , ka whakatika ngā rangatira o Moapa, ka haere ki a Pāraka, ka mea, "Kīhai a Paraama i pai ki te haere tahi mai i a mātou."

15 , ka tonoa e Pāraka ētahi atu rangatira, he tokomaha atu, he nunui atu i ērā. 16 Ā, ka tae rātou ki a Paraama, ka mea ki a ia:

"Ko te kupu tēnei a Pāraka tama a Tiporo: Kei puritia atu koe e tētahi mea, haere mai ki ahau. 17 Ka whakanuia rawatia hoki koe e ahau, ka meatia anō e ahau ngā mea katoa e mea mai ai koe ki ahau; haere mai hei kaikanga māku i tēnei iwi."

18 , ka utu Paraama, ka mea ki ngā tāngata a Pāraka, "Ahakoa i tōna whare i te hiriwa, i te kōura, e hōmai e Pāraka ki ahau, e kore e āhei i ahau te whakawhiti ki atu i te kupu a Ihowā, a tōku Atua, te mea i te mea iti iho, i te mea nui ake rānei. 19 , e noho ki konei i tēnei , kia mōhio ahau ki Ihowā e mea mai ai anō ki ahau."

20 Ā, i puta mai te Atua ki a Paraama i te , ā, ka mea ki a ia, "Ki te haere mai aua tāngata ki te karanga i a koe, whakatika, haere i a rātou; ko te kupu ia e kōrero ai ahau ki a koe, ko tēnā tāu e mea ai." 21 , ka maranga a Paraama i te ata, ā, whakanohoia ana e ia tana kāihe, ā, haere ana i ngā rangatira o Moapa.

Ko Paraama me tāna Kāihe

22 , ka mura te riri o te Atua mōna i haere, ā, ka te anahera a Ihowā ki te ara hei hoariri mōna. Ā, i runga ia i tōna kāihe e noho ana, ko āna tāngata tokorua hoki ōna hoa. 23 Ā, ka kite te kāihe i te anahera a Ihowā e ana i te ara, me tāna hoari i tōna ringa, unu rawa, ka peka atu te kāihe i te ara, ā, ka haere ki te pārae. , ka whiua e Paraama te kāihe kia anga ki te ara.

24 Kātahi ka te anahera a Ihowā ki tētahi huarahi whāwhārua o ngā māra wāina, he taiepa kei tēnei taha, he taiepa hoki kei tērā taha. 25 Ā, te kitenga o te kāihe i te anahera a Ihowā, ka whakapiri ki te taiepa, ā, karapitia ana te waewae o Paraama ki te taiepa; , ka whiua anō e ia.

26 , ka neke anō te anahera a Ihowā, ā, ka ki te wāhi kūiti, kāhore nei he ara hei pekanga ki matau, ki mauī. 27 Ā, te kitenga o te kāihe i te anahera a Ihowā, ka takoto ki raro i a Paraama; ā, ka mura te riri o Paraama, ka patua e ia te kāihe ki tāna rākau. 28 , ka whakahamumutia e Ihowā te waha o te kāihe, ā, ka kōrero ki a Paraama, "I aha ahau ki a koe, i toru ai ēnei patunga āu i ahau?"

29 Ā, ka mea a Paraama ki te kāihe, "tāu māminga ki ahau. Me he hoari i tōku ringa, inā, kua whakamatea koe e ahau ināianei."

30 , ka mea ake te kāihe ki a Paraama, "Ehara ianei ahau i tāu kāihe, i ekengia nei e koe o tōku rironga mai anō i a koe, ā tae noa mai ki tēnei ? He pēnei rānei tāku hanga ki a koe i mua?"

Ā, ka mea ia, "Kāhore."

31 Kātahi ka whakatirohia e Ihowā ngā kanohi o Paraama, ā, ka kite ia i te anahera a Ihowā e ana i te ara, me tāna hoari i tōna ringa, unu rawa; , ka tuohu ia, ka piko iho tōna mata.

32 , ka mea te anahera a Ihowā ki a ia, "te aha ēnei patunga e toru āu i tāu kāihe? Nanā, i puta atu ahau hei hoariri mōu, te mea e peau ana tōu ara i tōku aroaro. 33 Ā, i kite te kāihe i ahau, ā, e toru ōna pekanga ki tahaki i tōku aroaro. Me i kāhore ia te peka atu ki tahaki i tōku aroaro, inā, kua patua tēnei koe e ahau, ā, ko ia kua whakaorangia."

34 , ka mea a Paraama ki te anahera a Ihowā, "Kua hara ahau; nōku kīhai i mōhio ko koe te mai ana i te ara ki te whakatūtaki i ahau; , ki te tēnei ki tāu titiro, me hoki ahau."

35 , ka mea te anahera a Ihowā ki a Paraama, "Haere i aua tāngata; ko te kupu ia e kōrero ai ahau ki a koe, ko tēnā anake tāu e kōrero ai." , ka haere a Paraama i ngā rangatira a Pāraka.

36 Ā, ka rongo a Pāraka e tae mai ana a Paraama, ka haere ia ki te whakatau i a ia ki tētahi o Moapa i te rohe o Aranona, i te rohe whakamutunga. 37 Ā, ka mea a Pāraka ki a Paraama, "Kāhore ianei ahau i āta unga ki a koe, ki te karanga i a koe? He aha koe haere mai ai ki ahau? He pono rānei e kore e āhei i ahau te whakanui i a koe?"

38 , ka mea a Paraama ki a Pāraka, ", kua tae mai nei ahau ki a koe. E taea rānei e ahau te kōrero tētahi mea, ahakoa iti? Ko te kupu e hōmai e te Atua ki tōku māngai, ko tēnā tāku e kōrero ai."

39 , ka haere a Paraama i a Pāraka, ā, ka tae rāua ki Kiriata Hutoto. 40 , ka patua he kau, he hipi, e Pāraka, ā, ka unga tāngata ki a Paraama rātou ko ōna hoa, ko ngā rangatira.

41 Ā, i te ata ka mau a Pāraka ki a Paraama, ā, kawea ana e ia ki runga ki ngā wāhi teitei o Paara, ā, ka kite atu ia i reira i te hiku o te iwi.

1 Y 22.1 cp. 33.48,50.MOVIERON los hijos de Israel, y asentaron en los campos de Moab, de esta parte del Jordán de Jericó.

2 Y vió Balac, hijo de Zippor, todo lo que Israel había hecho al Amorrheo.

3 Y 22.3 Ex. 15.15.Moab temió mucho á causa del pueblo que era mucho; y angustióse Moab á causa de los hijos de Israel.

4 Y dijo Moab 22.4 cp. 25.18 y 31.8. Jos. 13.21.a los ancianos de Madián: Ahora lamerá esta gente todos nuestros contornos, como lame el buey la grama del campo. Y Balac, hijo de Zippor, era entonces rey de Moab.

5 Por tanto 22.5 Dt. 23.4. Jos. 13.22 y 24.9. Jue. 11.25. Neh. 13.1,2. Mi. 6.5. 2 P. 2.15. Jud. 11. Ap. 2.14.envió mensajeros á Balaam hijo de Beor, 22.5 cp. 23.7. Dt. 23.4.a Pethor, que está junto al río en la tierra de los hijos de su pueblo, para que lo llamasen, diciendo: Un pueblo ha salido de Egipto, y he aquí cubre 22.5 Heb. el ojo.la haz de la tierra, y habita delante de :

6 Ven pues ahora, te ruego, maldíceme este pueblo, porque es más fuerte que yo: quizá podré yo herirlo, y echarlo de la tierra: que yo que el que bendijeres, será bendito, y el que maldijeres, será maldito.

7 Y fueron los ancianos de Moab, y los ancianos de Madián, 22.7 1 S. 9.7,8.con las dádivas de adivinación en su mano, y llegaron á Balaam, y le dijeron las palabras de Balac.

8 Y él les dijo: Reposad aquí esta noche, y yo os referiré las palabras, como Jehová me hablare. Así los príncipes de Moab se quedaron con Balaam.

1 que maldiga á Israel.
2 El ángel reprende á Balaam.

9 22.9 Gn. 20.3. Y vino Dios á Balaam, y díjole: ¿Qué varones son estos que están contigo?

10 Y Balaam respondió á Dios: Balac hijo de Zippor, rey de Moab, ha enviado á diciendo:

11 He aquí este pueblo que ha salido de Egipto, cubre la haz de la tierra: ven pues ahora, y maldícemelo; quizá podré pelear con él, y echarlo.

12 Entonces dijo Dios á Balaam: No vayas con ellos, ni maldigas al pueblo; porque 22.12 cp. 23.20.es bendito.

13 Así Balaam se levantó por la mañana, y dijo á los príncipes de Balac: Volveos á vuestra tierra, porque Jehová no me quiere dejar ir con vosotros.

14 Y los príncipes de Moab se levantaron, y vinieron á Balac, y dijeron: Balaam no quiso venir con nosotros.

15 Y tornó Balac á enviar otra vez más príncipes, y más honorables que los otros.

16 Los cuales vinieron á Balaam, y dijéronle: Así dice Balac, hijo de Zippor: Ruégote que no dejes de venir á :

17 Porque sin duda te honraré mucho, y haré todo lo que me dijeres: ven pues ahora, maldíceme á este pueblo.

18 Y Balaam respondió, y dijo á los siervos de Balac: 22.18 cp. 24.13.Aunque Balac me diese su casa llena de plata y oro, 22.18 1 R. 22.14. 2 Cr. 18.13.no puedo traspasar la palabra de Jehová mi Dios, para hacer cosa chica ni grande.

19 Ruégoos por tanto ahora, que 22.19 ver. 8reposéis aquí esta noche, para que yo sepa qué me vuelve á decir Jehová.

20 22.20 ver. 9 Y vino Dios á Balaam de noche, y díjole: Si vinieren á llamarte hombres, levántate y ve con ellos: 22.20 ver. 35. cp. 23.12,26 y 24.13.empero harás lo que yo te dijere.

21 Así Balaam se levantó por la mañana, y cinchó su 22.21 Jue. 5.10.asna, y fué con los príncipes de Moab.

22 Y el furor de Dios se encendió porque él iba; 22.22 Ex. 4.24.y el ángel de Jehová se puso en el camino por adversario suyo. Iba, pues, él montado sobre su asna, y con él dos mozos suyos.

23 Y el asna vió al ángel de Jehová, que estaba en el camino con su espada desnuda en su mano; y apartóse el asna del camino, é iba por el campo. Entonces hirió Balaam al asna para hacerla volver al camino.

24 Mas el ángel de Jehová se puso en una senda de viñas que tenía pared de una parte y pared de otra.

25 Y viendo el asna al ángel de Jehová, pegóse á la pared, y apretó contra la pared el pie de Balaam: y él volvió á herirla.

26 Y el ángel de Jehová pasó más allá, y púsose en una angostura, donde no había camino para apartarse ni á diestra ni á siniestra.

27 Y viendo el asna al ángel de Jehová, echóse debajo de Balaam: y enojóse Balaam, é hirió al asna con el palo.

28 Entonces Jehová 22.28 2 P. 2.16.abrió la boca al asna, la cual dijo á Balaam: ¿Qué te he hecho, que me has herido estas tres veces?

29 Y Balaam respondió al asna: Porque te has burlado de : ¡ojalá tuviera espada en mi mano, que ahora te mataría!

30 Y el asna dijo á Balaam: ¿No soy yo tu asna? sobre has cabalgado 22.30 Heb. desde tu tiempo.desde que me tienes hasta este día; ¿he acostumbrado á hacerlo así contigo? Y él respondió: No.

31 Entonces Jehová 22.31 Gn. 21.19. 2 R. 6.17.abrió los ojos á Balaam, y vió al ángel de Jehová que estaba en el camino, y tenía su espada desnuda en su mano. Y Balaam 22.31 Ex. 34.8.hizo reverencia, é inclinóse sobre su rostro.

32 Y el ángel de Jehová le dijo: ¿Por qué has herido tu asna estas tres veces? he aquí yo he salido para 22.32 ó, adversario, como en ver. 22.contrarrestarte, porque tu camino es perverso delante de :

33 El asna me ha visto, y hase apartado luego de delante de estas tres veces: y si de no se hubiera apartado, yo también ahora te mataría á ti, y á ella dejaría viva.

1 Balaam, á su pesar,
2 bendice tres veces

34 Entonces Balaam dijo al ángel de Jehová: 22.34 1 S. 15.24,30 y 26.21. 2 S. 12.13. Job 34.32.He pecado, que no sabía que te ponías delante de en el camino: mas ahora, 22.34 Heb. el mal en tus ojos.si te parece mal, yo me volveré.

35 Y el ángel de Jehová dijo á Balaam: Ve con esos hombres: 22.35 ver. 20empero la palabra que yo te dijere, esa hablarás. Así Balaam fué con los príncipes de Balac.

36 Y oyendo Balac que Balaam venía, salió á recibirlo á la ciudad de Moab, que está 22.36 cp. 21.13.junto al término de Arnón, que es el cabo de los confines.

37 Y Balac dijo á Balaam: ¿No envié yo á ti á llamarte? ¿por qué no has venido á ? 22.37 ver. 17. cp. 24.11.¿no puedo yo honrarte?

38 Y Balaam respondió á Balac: He aquí yo he venido á ti: mas ¿podré ahora hablar alguna cosa? La palabra que Dios pusiere en mi boca, esa hablaré.

39 Y fué Balaam con Balac, y vinieron á la ciudad de Husoth.

40 Y Balac hizo matar bueyes y ovejas, y envió á Balaam, y á los príncipes que estaban con él.

41 Y el día siguiente Balac tomó á Balaam, é hízolo subir á 22.41 Dt. 12.2.los altos de Baal, y desde allí vió la extremidad del pueblo.

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-04_23-13-58-