Pular para o conteúdo
Publicidade

1 Reis 1

MRI2012

A velhice de Davi

1 Ora, o rei Davi era velho e de idade avançada; e, por mais que o cobrissem de roupas, não aquecia. 2 Disseram-lhe os seus servos: Procure-se para o rei, meu senhor, uma jovem donzela, que esteja diante do rei, e tenha cuidado dele, e durma no seu seio, para que ele se aqueça. 3 Assim, procuraram por todos os termos de Israel uma donzela formosa; acharam Abisague, Js 19.18;1Sm 28.4sunamita, e trouxeram-na ao rei. 4 Era a donzela sobremaneira formosa; cuidava do rei e lhe assistia; porém o rei não a conheceu.

5 2Sm 3.4Adonias, filho de Hagite, se exaltou, dizendo: Eu reinarei. 2Sm 15.1Adquiriu para si um carro, cavalos e cinquenta homens que corressem adiante dele. 6 Nunca seu pai o contrariou, dizendo: Por que fizeste isso? Ele era também de boa presença e 2Sm 3.3-4mais moço do que Absalão. 7 Tinha inteligência com 1Cr 11.6Joabe, filho de Zeruia, e com o sacerdote 1Sm 22.20,23Abiatar, que, seguindo a Adonias, o ajudavam. 8 Mas 2Sm 20.25;1Cr 16.39Zadoque, o sacerdote, e 2Sm 8.18Benaia, filho de Joiada, e 2Sm 12.1Natã, o profeta, e Simei, e Reí, e 2Sm 23.8-39os valentes que Davi tinha não eram por Adonias. 9 Adonias imolou ovelhas, e bois, e animais cevados junto à pedra de Zoelete, que está perto de Js 15.7;18.16;2Sm 17.17En-Rogel. Convidou todos os seus irmãos, filhos do rei, e todos os homens de Judá, servos do rei, 10 porém a Natã, o profeta, e a Benaia, e os valentes e a 2Sm 12.24Salomão, seu irmão, não os convidou.

11 Então, disse Natã a Bate-Seba, mãe de Salomão: Não ouviste que Adonias, filho de Hagite, reina e que Davi, nosso senhor, não o sabe? 12 Vem, agora e permite que eu te um conselho, para que salves a tua vida e a de teu filho Salomão. 13 Vai, entra ao rei Davi e dize-lhe: Não juraste tu, ó rei, meu senhor, à tua escrava, dizendo: 1Rs 1.30;1Cr 22.9-13Teu filho Salomão de reinar depois de mim e de sentar-se no meu trono? Por que reina logo Adonias? 14 Estando tu falando ainda com o rei, eu também entrarei depois de ti e confirmarei as tuas palavras.

Bate-Seba advoga a causa de seu filho Salomão

15 Entrou Bate-Seba ao rei na sua câmara. 1Rs 1.1O rei estava muito velho, e Abisague, sunamita, lhe assistia. 16 Bate-Seba inclinou-se e fez uma reverência ao rei, que perguntou: Que é o que queres? 17 Respondeu-lhe ela: Meu senhor, tu juraste à tua escrava por Jeová, teu Deus, dizendo: 1Rs 1.13Teu filho Salomão de reinar depois de mim e de sentar-se no meu trono. 18 Agora, eis que Adonias reina; e tu, ó rei, meu senhor, não o sabes. 19 1Rs 1.9Ele imolou bois, e animais cevados, e ovelhas em abundância. Convidou todos os filhos do rei, e o sacerdote Abiatar, e a Joabe, general do exército, mas a Salomão, teu filho, não o convidou. 20 Agora, ó rei, meu senhor, os olhos de todo o Israel estão sobre ti, para que lhe declares quem de sentar-se no teu trono depois de ti. 21 De outra forma, sucederá que, 1Rs 2.10;Dt 31.16;2Sm 7.12quando o rei, meu senhor, dormir com seus pais, eu e meu filho Salomão seremos tidos por culpados.

Natã secunda os esforços de Bate-Seba

22 Enquanto ela ainda falava com o rei, entrou o profeta Natã. 23 Avisaram ao rei, dizendo: Eis está o profeta Natã. Tendo entrado à presença do rei, lançou-se com o rosto em terra. 24 E disse Natã: Ó rei, meu senhor, disseste tu: Adonias de reinar depois de mim e de sentar-se no meu trono? 25 1Rs 1.9Pois desceu, hoje, e imolou bois, e animais cevados, e ovelhas em abundância, e convidou todos os filhos do rei, e os generais do exército, e ao sacerdote Abiatar. Eis que estão comendo, e bebendo diante dele, e dizendo: 1Sm 10.24Viva o rei Adonias! 26 1Rs 1.8,10Porém não me convidou a mim, que sou servo teu, nem ao sacerdote Zadoque, nem Benaia, filho de Joiada, nem ao teu servo Salomão. 27 Foi feito isso da parte do rei, meu senhor? Não declaraste ao teu servo quem havia de assentar-se no teu trono depois de ti?

28 O rei Davi respondeu: Chamai-me a Bate-Seba. Ela se apresentou ao rei e ficou de perante ele. 29 O rei jurou e disse: 2Sm 4.9Pela vida de Jeová, que me livrou a alma de toda a angústia, 30 que, 1Rs 1.13,17como te jurei por Jeová, rei de Israel, dizendo: Teu filho Salomão de reinar depois de mim e de sentar-se no meu trono em meu lugar, assim o hei de cumprir hoje. 31 Bate-Seba prostrou-se com o rosto em terra, e fez uma reverência ao rei, e disse: Dn 2.4;3.9Viva o rei Davi, meu senhor, para sempre!

Salomão é ungido rei

32 Disse o rei Davi: Chamai-me a 1Rs 1.8Zadoque, o sacerdote, e a Natã, o profeta, e a Benaia, filho de Joiada. Eles entraram à presença do rei. 33 Disse-lhes o rei: Tomai convosco 2Sm 20.6-7os servos do vosso senhor, fazei montar na minha mula meu filho Salomão e levai-o a 2Cr 32.30;33.14Giom. 34 O sacerdote Zadoque e o profeta Natã 1Sm 10.1;16.3,12o unjam ali em rei sobre Israel. 2Sm 15.10Tocai a trombeta e dizei: 1Rs 1.25Viva o rei Salomão! 35 Então, subireis após ele, e ele de vir e sentar-se no meu trono; pois de reinar em meu lugar. A ele designei para ser príncipe sobre Israel e sobre Judá. 36 Benaia, filho de Joiada, respondeu ao rei: Amém! Assim o diga também Jeová, Deus do rei, meu senhor. 37 Js 1.5,17;1Sm 20.13Bem como Jeová tem sido com o rei, meu senhor, assim seja ele com Salomão 1Rs 1.47e faça o trono deste maior do que o trono do rei Davi, meu senhor.

38 Desceu 1Rs 1.8Zadoque, o sacerdote, e Natã, o profeta, e Benaia, filho de Joiada, e os 2Sm 8.18quereteus, e os peleteus, e fizeram montar a Salomão na mula do rei Davi, e levaram-no a 1Rs 1.33Giom. 39 O sacerdote Zadoque Êx 30.23-32;1Cr 16.39;Sl 89.20tomou da Tenda o chifre do óleo e 1Cr 29.22ungiu a Salomão. 1Rs 1.34Tocaram a trombeta e todo o povo disse: Viva o rei Salomão! 40 Todo o povo subiu após ele, tocando flauta e alegrando-se com grande alegria, de modo que a terra retiniu com o seu clamor.

41 Adonias e todos os convidados que com ele estavam o ouviram, ao tempo em que tinham acabado de comer. Tendo Joabe ouvido o soar da trombeta, perguntou: Para que é este ruído da cidade alvoroçada? 42 Ainda ele falava, eis que chegou 2Sm 15.27,36;17.17Jônatas, filho do sacerdote Abiatar; e disse Adonias: Entra, 2Sm 18.27pois tu és homem de bem e trazes boas novas. 43 Respondeu Jônatas a Adonias: O rei Davi, nosso senhor, constituiu rei a Salomão. 44 O rei enviou com ele a Zadoque, o sacerdote, e a Natã, o profeta, e a Benaia, filho de Joiada, e aos quereteus e aos peleteus, os quais o fizeram montar na mula do rei. 45 O sacerdote Zadoque e o profeta Natã ungiram-no rei em Giom; e dali subiram alegres, de modo que 1Rs 1.40a cidade se alvoroçou. Este é o ruído que ouvistes. 46 Também 1Cr 29.23Salomão está sentado no trono do reino. 47 Além disso, os servos do rei foram abençoar o rei Davi, nosso senhor, dizendo: 1Rs 1.37Faça Deus o nome de Salomão melhor do que o teu nome e faça o trono dele maior do que o teu trono. Gn 47.31Inclinou-se o rei no leito. 48 Também assim falou o rei: Bendito seja Jeová, Deus de Israel, que 1Rs 3.6;2Sm 7.12deu quem hoje aos meus olhos se assentasse no meu trono!

Adonias alarma-se

49 Todos os convidados de Adonias tremeram e levantaram-se, e cada um foi para sua parte. 50 Adonias teve medo por causa de Salomão, e levantou-se, e 1Rs 2.28;Êx 27.2;30.10foi abraçar com os chifres do altar. 51 Foi dito a Salomão: Adonias tem medo de Salomão, pois eis que está agarrado aos chifres do altar, dizendo: Jure-me, hoje, o rei Salomão que não fará morrer seu servo à espada. 52 Salomão respondeu: Se ele se houver como homem de bem, não 1Sm 14.45;2Sm 14.11cairá à terra nem um cabelo seu; porém, se se achar nele maldade, morrerá. 53 Enviou o rei Salomão, e fizeram-no descer, tirando-o do altar. Adonias veio e fez uma reverência ao rei Salomão, que lhe disse: Vai para tua casa.

Ko Kīngi Rāwiri i tōna Koroheketanga

1 , kua koroheketia a Kīngi Rāwiri, kua maha ōna ; ā, hīpokina ana ia e rātou ki te kākahu; heoi kīhai i mahana. 2 reira ka mea atu āna tāngata ki a ia, "Me rapu tētahi kōtiro, he wāhina, tōku ariki, te kīngi; ā, me ia i mua i te kīngi, māna hoki ia e atawhai; ā, me takoto ia ki tōu uma, kia mahana ai tōku ariki, te kīngi."

3 Heoi, rapua ana e rātou tētahi kōtiro ātaahua i ngā rohe katoa o Īharaira; ā, kitea ana ko Āpihaka Hunami, ā, kawea ana mai ia ki te kīngi. 4 , he ātaahua rawa taua kōtiro; ā, i atawhai ia i te kīngi, i mahi hoki ki a ia; otirā kīhai te kīngi i mōhio ki a ia.

Ka Kokoraho a Aronia i te Kīngitanga

5 Kātahi a Aronia tama a Hākiti ka whakanui i a ia, ka mea, "Ko ahau hei kīngi;" ā, meatia ana e ia ētahi hāriata māna, me ētahi tāngata noho hōiho, e rima tekau hoki ngā tāngata hei rere i tōna aroaro. 6 Kīhai hoki tōna pāpā i whakapōuri i tōna ngākau ō mua iho, kīhai i mea, "He aha koe i pēnā ai?" He tangata ātaahua rawa hoki ia; ā, i whānau ia i muri i a Apohārama.

7 , ka kōrerorero ia ki a Ioapa tama a Teruia, ki a Apiātara tohunga; ā, i whai rāua i a Aronia, i āwhina i a ia. 8 Ko Hāroko tohunga ia, ko Penaia tama a Iehoiara, ko Nātana matakite, ko Himei, ko Rei, ko ngā tāngata nunui a Rāwiri, kīhai rātou i uru ki Aronia.

9 , ka patua e Aronia he hipi, he kau, me ngā mea mōmona, ki te kōhatu ki Toherete, ki tērā i te taha o Enerōkere, ā, karangatia ana e ia ōna tēina katoa, ngā tama a te kīngi, rātou ko ngā tāngata katoa o Hūrā, ngā pononga a te kīngi; 10 ko Nātana matakite ia, ko Penaia, ko ngā tāngata nunui, me tōna teina, me Horomona, kīhai i karangatia e ia.

11 , ka kōrero a Nātana ki a Patehēpa whaea o Horomona, ka mea, "Kāhore anō koe i rongo ko Aronia tama a Hākiti te kīngi, kāhore hoki i te mōhiotia e tātou ariki, e Rāwiri? 12 , haere mai, tukua māku e hoatu he whakaaro ki a koe, kia ora ai koe, kia ora ai hoki tāu tama, a Horomona. 13 Haere, ā, ka tae ki a Kīngi Rāwiri, ka mea ki a ia, Kīhai ianei koe i oati mai, e tōku ariki, e te kīngi, ki tāu pononga, i mea: "Ko Horomona tonu ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau. Ko ia hoki hei noho i tōku torōna"? , he aha i kīngi ai a Aronia?14 , e kōrero ana anō koe i reira ki te kīngi, ka tae atu hoki ahau i muri i a koe, ā, māku e whakakoia ki āu kōrero."

15 , ko te haerenga o Patehēpa ki te whare moenga, ki te kīngi; he koroheke rawa hoki te kīngi; ko Āpihaka Hunami anō ki te mahi i ngā mea a te kīngi. 16 , ka tuohu a Patehēpa, ka piko ki te kīngi, ā, ka mea te kīngi, "He aha tāu?"

17 , ka mea tērā ki a ia, "E tōku ariki, i oatitia mai a Ihowā, tōu Atua, e koe ki tāu pononga: Ko Horomona tonu, ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna.18 , ināianei, kua kīngi a Aronia; ā, kāhore koe, e tōku ariki, e te kīngi, i te mōhio; 19 ā, kua patua e ia he kau, he mea mōmona, he hipi, tōna tini; kua karangatia hoki ngā tama katoa a te kīngi, me Apiātara tohunga, me Ioapa rangatira ope; ko Horomona ia, ko tāu pononga, kīhai i karangatia e ia. 20 , ko koe, e tōku ariki, e te kīngi e anga ana ngā kanohi o Īharaira katoa ki a koe, kia whakaaturia ki a rātou ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi, i muri i a ia. 21 tēnei ake, hei te moenga o tōku ariki, o te kīngi, ki ōna mātua, ka kīia māua ko tāku tama, ko Horomona, he hunga hara."

22 , i a ia anō e kōrero ana ki te kīngi, ka tomo mai a Nātana poropiti. 23 Ā, ka kōrerotia e rātou ki te kīngi, ka mea, "Ko Nātana poropiti tēnei." , haere ana tērā ki te aroaro o te kīngi, ā, piko ana, tāpapa ana ki te whenua ki te aroaro o te kīngi.

24 , ka mea a Nātana, "E tōku ariki, e te kīngi, i mea rānei koe, Ko Aronia hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna? 25 Kua haere hoki ia ki raro i tēnei , ā, kei te patu tērā i te kau, i te mea mōmona, i te hipi, tōna tini, ā, kua karangatia e ia ngā tama katoa a te kīngi rātou ko ngā rangatira ope, ko Apiātara tohunga; kei te kai rātou, kei te inu i tōna aroaro, e ana, Kia ora a Kīngi Aronia.26 Ko ahau ia, ko tāu pononga, ko mātou ko Hāroko tohunga, ko Penaia tama a Iehoiara, ko tāu pononga, ko Horomona, kīhai i karangatia e ia. 27 tōku ariki rānei, te kīngi tēnei mea, ā, kīhai i whakaaturia e koe ki āu pononga, ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi i muri i a ia?"

Ka Meinga a Horomona hei Kīngi

28 , ka whakahoki a Kīngi Rāwiri, ka mea, "Karangatia a Patehēpa ki ahau." , haere ana ia ki te aroaro o te kīngi, ā, ana i te aroaro o te kīngi.

29 , ko te oatitanga a te kīngi, ka mea: "E ora ana a Ihowā i whakaora nei i ahau i ngā mate katoa, 30 ko āku oatitanga i a Ihowā, i te Atua o Īharaira ki a koe, i ahau i mea : He pono, ko Horomona, ko tāu tama, hei kīngi i muri i ahau, ko ia hoki hei noho ki tōku torōna i muri i ahau, he pono me pēnā anō e ahau i tēnei ."

31 Kātahi ka tuohu a Patehēpa, anga tonu tōna mata ki te whenua, piko ana ki te aroaro o te kīngi, ka mea, "Kia ora tōku ariki, a Kīngi Rāwiri, ā ake ake!"

32 , ka mea a Kīngi Rāwiri, "Karangatia a Hāroko tohunga ki ahau, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara."

, haere ana mai rātou ki te aroaro o te kīngi. 33 , ka mea te kīngi ki a rātou: "Mauria ngā pononga a koutou ariki hei hoa koutou, ka whakanoho i a Horomona, i tāku tama, ki tōku muera, ki tōku ake, ka kawe i a ia ki raro, ki Kihona; 34 ā, Hāroko tohunga rāua ko Nātana poropiti ia e whakawahi ki reira hei kīngi Īharaira; me whakatangi hoki te tētere, me mea, Kia ora a Kīngi Horomona.35 , ka piki ake koutou i muri i a ia, ā, ka tae mai ia, ka noho ki tōku torōna; ā, hei kīngi ia i muri i ahau; he mea whakarite nāku hei rangatira ia Īharaira rāua ko Hūrā."

36 , ka whakahoki a Penaia tama a Iehoiara ki te kīngi, ka mea, "Āmine! Kia pēnā mai hoki te a Ihowā, a te Atua o tōku ariki, o te kīngi. 37 I tōku ariki nei, i te kīngi, a Ihowā, kia pēnā anō ia ki a Horomona; ā, kia whakanuia ake tōna torōna ki runga ake i te torōna o tōku ariki, o Kīngi Rāwiri."

38 Heoi, ka haere a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara, me ngā Kereti, me ngā Pereti ki raro, ā, whakanohoia ana e rātou a Horomona ki te muera o Kīngi Rāwiri, ā, kawea ana ki Kihona. 39 , tangohia ana e Hāroko tohunga te haona hinu i roto i te tapenākara, ā, whakawahia ana e ia a Horomona. , ka whakatangihia e rātou te tētere; ā, ka mea katoa te iwi, "Kia ora a Kīngi Horomona!" 40 , piki ake ana te iwi katoa i muri i a ia, me te whakatangi te iwi i ngā pūtōrino; nui atu hoki te koa i koa ai rātou, ngātata ana te whenua i rātou hāmama.

41 , ka rongo a Aronia rātou ko āna manuhiri i a rātou e whakamutu ana i rātou kai; ā, te rongonga o Ioapa i te tangi o te tētere, ka mea ake, "He aha tēnei hāmama o te e ngangau mai nei?"

42 I a ia anō e kōrero ana, , ko Honatana tama a Apiātara tohunga e haere mai ana; ā, ka mea a Aronia, "Haere mai; he tangata māia hoki koe, ā, he kōrero pai āu."

43 , ka whakahoki a Honatana, ka mea atu ki a Aronia, "He pono rawa, kua meinga a Horomona e tātou ariki, e Kīngi Rāwiri, hei kīngi. 44 Ā, kua ungā e te kīngi hei hoa mōna a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara rātou ko ngā Kereti, ko ngā Pereti; ā, kua whakanohoia ia e rātou ki te muera o te kīngi; 45 ā, kua whakawahia ia e Hāroko tohunga, e Nātana poropiti hei kīngi ki Kihona. , kua piki ake rātou i reira me te koa, , ngateri ana te . Ko te hāmama tēnei i rongo koutou. 46 Ā, ko Horomona hoki tēnei te noho mai nei i runga i te torōna o te kīngitanga. 47 Ā, kua tae mai hoki ngā pononga a te kīngi ki te manaaki i tātou ariki, i a Kīngi Rāwiri, ki te mea, Kia meinga e tōu Atua te ingoa o Horomona kia pai atu i tōu ingoa, kia whakanuia ake e ia tōna torōna i tōu torōna., piko ana te kīngi i runga i te moenga. 48 Ā, i pēnei hoki te kupu a te kīngi, Kia whakapaingia a Ihowā, te Atua o Īharaira, mōna kua hōmai nei i tētahi hei noho i tōku torōna i tēnei , me te kite atu anō ōku kanohi."

49 , ka pāwera ngā manuhiri a Aronia, whakatika ana, ā, haere ana i tōna ara, i tōna ara. 50 Ā, wehi ana a Aronia i a Horomona, ā, whakatika ana, ka haere, ā, ka hopu i ngā haona o te āta.

51 , ka kōrerotia te kōrero ki a Horomona, "Ko Aronia tērā e wehi ana i a Kīngi Horomona; kei te pupuri anō tērā i ngā haona o te āta; e mea ana, Kia oati a Kīngi Horomona ki ahau āianei, e kore e whakamatea e ia tāna pononga ki te hoari."

52 , ka mea a Horomona, "Ki te mea he tikanga pai tāna, e kore e taka tētahi makawe ōna ki te whenua; tēnā ki te kitea he tōna, ka mate." 53 Heoi, ka tono tāngata a Kīngi Horomona ki te tiki i a ia i runga i te āta. Ā, haere mai ana ia, piko ana ki a Kīngi Horomona; ā, ka mea a Horomona ki a ia, "Haere ki tōu whare."

Veja também