A vitória de Jônatas sobre os filisteus
1 Sucedeu um dia que Jônatas, filho de Saul, disse ao seu escudeiro: Vem, e passemos à guarnição dos filisteus, que está do outro lado. A seu pai, porém, não disse nada. 2 Saul estava sentado na extremidade de 1Sm 13.15-16Gibeá, debaixo da romeira que está em Is 10.28Migrom, e o povo que estava com ele era 1Sm 13.15cerca de seiscentos homens. 3 1Sm 22.9-12,20Aías, filho de Aitube, irmão de 1Sm 4.21Icabode, filho de Fineias, filho de Eli, sacerdote de Jeová em 1Sm 1.3Siló, 1Sm 2.28trazia o éfode. O povo não sabia que Jônatas tinha ido. 4 1Sm 13.23Entre os desfiladeiros pelos quais Jônatas intentava passar à guarnição dos filisteus, havia um penhasco de uma e de outra banda: o nome de um era Bozez, e o nome do outro era Sené. 5 Um penhasco elevava-se ao norte, em frente de Micmás, e o outro, ao sul, em frente de Geba.
6 Disse Jônatas ao seu escudeiro: Vem, e passemos à guarnição 1Sm 17.26,36;Jr 9.25-26destes incircuncidados. Talvez Jeová opere por nós, porque 1Sm 17.46-47;Jz 7.4,7;Hb 11.34nada há que proíba a Jeová de livrar ou com muitos ou com poucos. 7 Então, lhe respondeu o seu escudeiro: Faze tudo o que estiver no teu coração. Segue; eis que eu estou contigo para o que quiseres. 8 Disse Jônatas: Jz 7.9-14Eis que passaremos aos homens e nos descobriremos a eles. 9 Se nos falarem assim: Parai até que venhamos a vós, pararemos em nosso lugar e não subiremos a eles. 10 Porém, se disserem assim: Subi a nós; subiremos, pois Jeová nô-los entregou nas mãos. Gn 24.14;Jz 6.36Isso nos servirá de sinal. 11 Então, se descobriram ambos eles à guarnição dos filisteus, que disseram: Eis que 1Sm 13.6;14.22os hebreus estão saindo dos buracos em que se tinham escondido. 12 Os homens da guarnição disseram a Jônatas e ao seu escudeiro: Subi a nós, e 1Sm 17.43-44;Jz 8.16mostrar-vos-emos uma coisa. Disse Jônatas ao seu escudeiro: Sobe após de mim, pois 2Sm 5.24Jeová os entregou nas mãos de Israel. 13 Trepou Jônatas, engatinhando com as mãos e pés, e o seu escudeiro, após dele. Os filisteus caíram diante de Jônatas, e o seu escudeiro matava-os atrás dele. 14 Esta foi a primeira desfeita em que Jônatas e seu escudeiro mataram cerca de vinte homens, dentro duma como meia jeira de terra. 15 Houve tremor no arraial, no campo e entre todo o povo; tremeram a guarnição e os 1Sm 13.17-18saqueadores, e também 1Sm 7.10estremeceu a terra, de sorte que 2Rs 7.6houve grandíssimo pânico.
Batalha de Bete-Áven
16 Olharam as sentinelas de Saul que estavam em Gibeá de Benjamim, e eis que a multidão, derretendo-se, escorria para aqui e para ali. 17 Disse Saul ao povo que estava com ele: Indagai, agora, e vede quem é o que saiu dentre nós. Tendo-se indagado, eis que Jônatas e seu escudeiro não estavam ali. 18 Disse Saul a Aías: 1Sm 23.9;30.7Traze para cá a arca de Deus. Pois a arca de Deus estava naquele dia com os filhos de IsraelNm 27.21. 19 Enquanto Saul ainda falava ao sacerdote, o tumulto que havia no arraial dos filisteus ia-se crescendo; e Saul disse ao sacerdote: Retira a tua mão. 20 Saul e todo o povo que estava com ele reuniram-se e foram à batalha; e Jz 7.22;2Cr 20.23cada um voltava reciprocamente a espada contra outro em grande confusão. 21 Os hebreus que estavam dantes ao lado dos filisteus, tendo vindo dos arredores ao arraial deles, também 1Sm 29.4vieram a unir-se com os israelitas que estavam com Saul e Jônatas. 22 Da mesma maneira todos 1Sm 13.6os homens de Israel que se haviam escondido na região montanhosa de Efraim, depois de terem ouvido que os filisteus fugiam, também eles os perseguiram de perto na batalha. 23 Assim, Êx 14.30;2Cr 32.22livrou Jeová a Israel naquele dia, e a refrega passou além de 1Sm 13.5Bete-Áven.
O atrevido juramento de Saul
24 Os homens de Israel estavam angustiados naquele dia. Saul, porém, Js 6.26ajuramentou o povo, dizendo: Maldito o homem que comer pão até a tarde e até eu me vingar dos meus inimigos! Assim, todo o povo se absteve de comer. 25 Todo o povo veio a um bosque onde havia mel sobre a superfície do campo. 26 Entrando o povo no bosque, Mt 3.4corria o mel; mas ninguém chegou a mão à boca, pois o povo respeitava o juramento. 27 Jônatas, porém, não tinha ouvido quando seu pai ajuramentou o povo. 1Sm 14.43Estendendo a ponta da vara que tinha na mão, molhou-a no favo de mel e chegou a mão à boca; e 1Sm 30.12aclararam-se-lhe os olhos. 28 Então, disse um do povo: Teu pai ajuramentou solenemente o povo, dizendo: Maldito o homem que comer pão hoje! O povo estava cansado. 29 Disse Jônatas: Js 7.25;1Rs 18.18Meu pai trouxe desastre sobre a terra; vede como se me aclararam os olhos, porque provei um pouco deste mel. 30 Quanto mais se o povo, hoje, tivesse comido livremente do que encontrou do despojo dos seus inimigos? Pois, agora, não houve grande destroço entre os filisteus.
31 Feriram, naquele dia, os filisteus desde 1Sm 14.5Micmás até Js 10.12Aijalom. O povo estava muito cansado 32 e, lançando-se 1Sm 15.19ao despojo, tomou ovelhas, e bois, e bezerros, e, degolando-os no chão, comeu-os Gn 9.4;Lv 17.10-14;At 15.20com sangue. 33 Noticiaram a Saul, dizendo: Eis que o povo está a pecar contra Jeová, comendo com sangue. Respondeu ele: Procedestes traiçoeiramente; trazei-me aqui já uma grande pedra. 34 Acrescentou Saul: Dispersai-vos por entre o povo e dizei-lhes: Trazei-me cá, cada um o seu boi e cada um a sua ovelha, e degolai-os aqui, e comei, e não pequeis contra Jeová, comendo com sangue. Todo o povo trouxe, naquela noite, pela mão, cada um o seu boi, e ali os degolou. 35 1Sm 7.12,17Edificou Saul um altar a Jeová; foi este o primeiro altar que lhe edificou.
Jônatas é condenado à morte
36 Disse Saul: Desçamos, durante a noite, aos filisteus, e despojemo-los até o raiar do dia, e não deixemos deles um só homem. Responderam eles: Faze tudo o que bem te parecer. 1Sm 14.3,18-19Então, disse o sacerdote: Cheguemo-nos aqui a Deus. 37 1Sm 10.22Saul consultou a Jeová: Descerei aos filisteus? Entregá-los-ás nas mãos de Israel? 1Sm 28.6Porém Jeová não lhe respondeu naquele dia. 38 Disse Saul: 1Sm 10.19-20;Js 7.11-12Chegai-vos aqui, todos os principais do povo; informai-vos e vede em que se cometeu hoje este pecado. 39 Pois 1Sm 14.24,44pela vida de Jeová que salva a Israel, embora seja o culpado Jônatas, meu filho, certamente, se lhe tirará a vida. Porém nenhum de todo o povo lhe respondeu. 40 Então, disse a todo o Israel: Ficai vós de uma parte, e eu e meu filho Jônatas ficaremos da outra parte. Respondeu o povo a Saul: Faze o que bem te parecer. 41 Disse Saul a Jeová, Deus de Israel: At 1.24Mostra o que é justo. Foram implicados pela sorte Jônatas e Saul; o povo, porém, ficou livre. 42 Disse Saul: Deitai sortes entre mim e Jônatas, meu filho. Caiu a sorte sobre Jônatas.
Jônatas livrado pelo povo
43 Perguntou Saul a Jônatas: Js 7.19Declara-me o que fizeste. Jônatas lho declarou e disse: 1Sm 14.27Provei, na verdade, um pouco de mel com a ponta da vara que tinha na mão. Eis-me aqui; estou pronto a morrer. 44 Saul disse: 1Sm 25.22Assim me faça Deus e ainda mais, 1Sm 14.39se não morreres sem falta, Jônatas. 45 Disse o povo a Saul: Porventura, morrerá Jônatas, que efetuou este grande livramento em Israel? Tal não suceda; pela vida de Jeová, 2Sm 14.11;1Rs 1.52;At 27.34não lhe há de cair no chão um só cabelo da sua cabeça, pois, ajudado de Deus, fez isso hoje. Assim o povo livrou a Jônatas, para que não morresse. 46 Subiu Saul e deixou de perseguir aos filisteus, que foram para as suas terras.
47 Tendo Saul tomado o reino sobre Israel, pelejou contra todos os seus inimigos ao redor: contra Moabe, e 1Sm 11.1-13contra os filhos de Amom, e contra Edom, e 2Sm 8.3-10contra os reis de Zobá, e 1Sm 14.52contra os filisteus; e, para onde quer que se voltava, era vitorioso. 48 Houve-se valorosamente, 1Sm 15.3,7destroçou os amalequitas e livrou a Israel das mãos dos que o despojavam.
49 1Sm 31.2;1Cr 10.2Os filhos de Saul foram Jônatas, Isvi e Malquisua, e os nomes de suas duas filhas eram estes: o da primogênita, 1Sm 18.17-19Merabe, e o da mais moça, 1Sm 18.20,27;19.12;2Sm 6.20-23Mical. 50 A mulher de Saul chamava-se Ainoã, filha de Aimaás. O 2Sm 2.8nome do general do seu exército foi Abner, filho de Ner, tio de Saul. 51 1Sm 9.1-21Quis era pai de Saul, e Ner, pai de Abner, era filho de Abiel.
52 Por todos os dias de Saul houve uma forte guerra contra os filisteus; e, sempre que Saul via a qualquer homem poderoso ou valente, o 1Sm 8.11agregava a si.
1 Nā, i tētahi o aua rā ka mea a Honatana, tama a Haora, ki te taitama e mau ana i āna patu, "Haere mai, tāua ka whiti atu ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini i tāwāhi rā." Otiia kīhai i kōrerotia e ia ki tōna pāpā.
2 Ā, i tērā pito o Kipea a Haora e noho ana i raro i tētahi pamekaranete i Mikirono; tata tonu āna tāngata ki te ono ngā rau; 3 me Āhia anō hoki, tama a Ahitupu, tuakana o Ikaporo, tama a Pinehaha, tama a Eri tohunga a Ihowā i Hiro, ko te kaikākahu ia o te epora. Nā, kīhai te iwi i mōhio kua riro a Honatana.
4 Nā, i waenga o ngā whitinga i whai ai a Honatana kia whiti atu ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini, tērā tētahi pari kōhatu i tētahi taha, he pari kōhatu hoki i tētahi taha; ko te ingoa o tētahi ko Potete, ko te ingoa o tētahi ko Henehe. 5 I te raki tētahi pari e tū ana, i te ritenga atu o Mikimaha; i te tonga tētahi, i te ritenga atu o Kipea.
6 Nā, ka mea a Honatana ki te taitama e mau ana i āna patu, "Haere mai, tāua ka haere ki ngā hōia o ēnei kokotikore. Tērā pea a Ihowā e mahi mō tāua. Kāhore he aha ki a Ihowā kia riro mā te tokomaha, mā te tokoiti rānei e whakaora."
7 Anō rā ko te kaimau o āna patu ki a ia, "Meatia ngā mea katoa e paingia ana e tōu ngākau; anga atu, tēnei ahau hei hoa mōu, hei pērā me tā tōu ngākau e pai ai."
8 Anō rā ko Honatana, "Nanā, me haere atu tāua ki ngā tāngata rā, me whakaputa atu hoki ki a rātou. 9 Ki te pēnei mai tā rātou kī ki a tāua, ‘Tū mārie, kia tae atu rā anō mātou ki a kōrua; nā, me tū tāua i tō tāua tūranga, e kore anō e piki ki a rātou.’ 10 Engari ki te pēnei tā rātou kī, ‘Piki ake ki a mātou,’ ko reira tāua piki atu ai; nō te mea kua hōmai rātou e Ihowā ki ō tāua ringa; ā, ko tēnei hei tohu ki a tāua."
11 Nā, ka puta rāua tokorua ki ngā hōia pupuri a ngā Pirihitini; ā, ka mea ngā Pirihitini, "Nanā, ko ngā Hiperu e puta mai ana i roto i ngā rua i piri ai rātou." 12 Nā, ka oho ngā hōia pupuri ki a Honatana rāua ko tāna kaimau patu, ka mea, "Piki ake ki a mātou kia whakakitea ai tētahi mea e mātou ki a kōrua."
Nā, ka mea a Honatana ki te kaimau o āna patu, "Piki ake i muri i ahau; kua hōmai hoki rātou e Ihowā ki te ringa o Īharaira."
13 Nā, ka piki atu a Honatana, he mea ngōki atu, me tāna kaimau patu i muri i a ia; nā, hinga ana rātou i a Honatana, me te patu anō te kaimau patu i muri i a ia. 14 Nā, ko te patunga tuatahi i patu ai a Honatana rāua ko tāna kaimau patu, tata tonu ki te rua tekau ngā tāngata; ko te nui o taua wāhi, me te mea kei te hāwhe eka whenua.
15 Nā, ka pā te wiri ki te puni, ki ērā i te pārae, ki te iwi katoa anō hoki; ko ngā hōia, me ngā kaipāhua, i wiri anō hoki rātou; i rū anō te whenua; nui rawa te wiri.
16 Ā, ka titiro ngā tūtei a Haora i Kipea o Pineamine; nā, kua papahoro te ope, me te haere anō rātou, kōpiko atu, kōpiko mai. 17 Kātahi a Haora ka mea ki te iwi i reira, i a ia, "Tatauria tātou kia kitea ko wai kua riro." Ā, nō ka tatauria e rātou, nā, kāhore a Honatana rāua ko tāna kaimau patu i reira.
18 Nā, ka mea a Haora ki a Āhia, "Kawea mai te āka a te Atua." I ngā tama hoki a Īharaira te āka a te Atua i taua wā. 19 Ā, i a Haora e kōrero ana ki te tohunga, ka tino nui haere te ngangau i te puni o ngā Pirihitini; nā, ka kī a Haora ki te tohunga, "Pēpeke ake tōu ringa."
20 Nā, ka huihui a Haora rātou ko tōna nuinga, ā, haere ana ki te whawhai. Nā, e anga mai ana tērā te hoari a tētahi, a tētahi, ki tōna hoa, ki tōna hoa; nui atu te pōkaikaha. 21 Nā, ko ngā Hiperu i roto i ngā Pirihitini i mua atu, i haere tahi atu nei me rātou ki te puni i te whenua i tētahi taha, i tētahi taha; nā, huri ana anō hoki rātou ki te taha i a Īharaira, ki ngā hoa o Haora rāua ko Honatana. 22 Nā pērā anō ngā tāngata katoa o Īharaira i piri nei ki te whenua pukepuke o Ēparaima, i tō rātou rongonga kua whati ngā Pirihitini, nā, kei te whai haere anō hoki i a rātou i roto i te pakanga. 23 Heoi, whakaorangia ana a Īharaira, i taua rā e Ihowā; ā, puta kē ana te whawhai ki Peteawene.
Te Oati Pōnānā a Haora
24 Ā, i hēmanawa ngā tāngata o Īharaira i taua rā; i whakaoati hoki a Haora i te iwi, i mea, "Ki te kai tētahi tangata i te kai ā ahiahi noa, ka kangā ia, kia whai utu rā anō ahau i ōku hoariri." Nā reira kīhai tētahi o te iwi i ānga ki te kai.
25 Nā, ko te haerenga o ngā tāngata katoa o te whenua ki tētahi ngahere; ā, he honi kei runga i te whenua. 26 Ā, nō te taenga o te iwi ki te ngahere, nā, e turuturu iho ana te honi; otiia kīhai i pā te ringa o tētahi tangata ki tōna waha; i wehi hoki te iwi i te oati. 27 Ko Honatana ia kīhai i rongo i te whakaoati a tōna pāpā i te iwi; nā, ka kōkiritia e ia te pito o te tokotoko i tōna ringa, ā, toua ana ki roto ki te honikoma, whakahokia ana e ia tōna ringa ki tōna waha, ā, ka mārama ōna kanohi. 28 Kātahi ka oho tētahi o te iwi, ā, ka mea, "I tino whakaoatitia te iwi e tōu pāpā; i mea ia, ‘Kia kangā te tangata e kai ana i tētahi kai āianei.’ Ā, e hemo ana te iwi."
29 Kātahi a Honatana ka mea, "Raru ana te whenua nei i tōku pāpā. Titiro hoki, kua mārama ōku kanohi, nōku i kai i tētahi wāhi iti o te honi nei. 30 Tērā noa ake mehemea pea i kai noa atu te iwi ināianei i ngā mea i pāhuatia mai i ō rātou hoariri i tūpono atu ai rātou? Ko tēnei kāhore i rahi te parekura o ngā Pirihitini."
31 Nā, patua iho e rātou ngā Pirihitini i taua rangi i Mikimaha atu ā tae noa ki Aitarono; ā, e tino hemo ana te iwi. 32 Nā, ko te rerenga atu o te iwi ki ngā taonga; ka mau ki ngā hipi, ki ngā kau, ki ngā kūao kau, patua iho ki te whenua, kainga tahitia ana e te iwi me ngā toto. 33 Kātahi ka kōrerotia ki a Haora ka meatia, "Nanā, kua hara te iwi ki a Ihowā, e kainga tahitia ana tā rātou kai me ngā toto."
Nā, ka mea ia, "He mahi hīanga tā koutou; hurihia mai he kōhatu nui ki ahau āianei." 34 Ka mea anō a Haora, "Tomotomo atu koutou ki roto ki te iwi mea atu hoki ki a rātou, Kawea mai ki ahau, e tērā, e tērā, tāna kau, tāna hipi, ka patu ai ki konei hei kai mā koutou; kaua hoki e hara ki a Ihowā, e kai i te toto."
Kātahi ka kawea mai e te iwi katoa i taua pō te kau a tēnā, a tēnā, ā, patua iho ana ki reira. 35 Nā, ka hangā e Haora he āta mā Ihowā. Koia tēnei ko te āta tuatahi i hangā e ia mā Ihowā.
Ka Whakawhara a Honatana ki te Mate
36 Nā, ka mea a Haora, "Tātou ka haere ki raro, ka whai i ngā Pirihitini i te pō, ka pāhua i a rātou ā mārama noa te ata; kaua anō e waiho tētahi tangata o rātou."
Nā, ka mea rātou, "Meatia rā ngā mea katoa e pai ana ki tōu whakaaro."
Nā, ka mea ake te tohunga, "Kia whakatata tātou ki a Ihowā."
37 Nā, ka tono whakaaro a Haora i te Atua, "Me haere rānei ahau ki raro, ki te whai i ngā Pirihitini? E hōmai rānei rātou e koe ki te ringa o Īharaira?" Otiia kāhore he kupu i whakahokia ki a ia i taua rā.
38 Nā, ka mea a Haora, "Neke mai, e ngā rangatira katoa o te iwi; kia mōhio ai, kia kite ai koutou nō hea tēnei hara i tēnei rā. 39 Tā te mea, e ora ana a Ihowā e whakaora nei i a Īharaira, ahakoa nō tāku tama, nō Honatana, ka mate ia, mate rawa." Otiia kāhore he tangata o te iwi katoa hei whakahoki kupu ki a ia.
40 Kātahi ia ka mea ki a Īharaira katoa, "Hei tētahi taha koutou, hei tētahi taha māua ko tāku tama, ko Honatana."
Nā, ka mea te iwi ki a Haora, "Meatia rā te mea e pai ana ki tōu whakaaro."
41 Kātahi a Haora ka mea ki a Ihowā, ki te Atua o Īharaira, "Kia tika te hōmaitanga o te rota." Nā, ka mau ko Honatana rāua ko Haora; i mawhiti hoki te iwi. 42 Nā, ka mea a Haora, makā te rota mō māua ko tāku tama, ko Honatana. Nā, ka mau ko Honatana.
43 Kātahi ka mea a Haora ki a Honatana, "Whakaaturia mai ki ahau, i aha koe."
Kātahi ka whakaaturia e Honatana ki a ia, ka mea, "He tika i whakamātau kau atu ahau i tētahi wāhi iti o te honi ki te pito o te tokotoko i tōku ringa; nā, ka mate nei ahau."
44 Anō rā ko Haora, "Kia meatia tēnei e te Atua, tērā atu anō hoki; ka mate rawa hoki koe, e Honatana."
45 Nā, ka mea te iwi ki a Haora, "Kia mate a Honatana nāna nei tēnei whakaoranga nui i roto i a Īharaira? Kāhore rā hoki. E ora ana a Ihowā, e kore e taka tētahi makawe o tōna mātenga ki te whenua; i te mahi tahi nei hoki ia me te Atua i tēnei rā." Heoi, whakaorangia ana a Honatana e te iwi, ā, kīhai i mate.
46 Kātahi ka hoki a Haora i te whai i ngā Pirihitini; ā, haere ana ngā Pirihitini ki tō rātou nā wāhi.
Te Kīngitanga me te Whānau a Haora
47 Ā, nō ka riro i a Haora te kīngitanga o Īharaira, ka whawhai ia ki ōna hoariri katoa i tētahi taha, i tētahi taha, ki a Moapa, ki ngā tama a Āmona, ki a Ēroma, ki ngā kīngi anō o Topa, ki ngā Pirihitini, ā, hē ana rātou i a ia i ngā wāhi katoa i tahuri ai ia. 48 Ā, i puta tōna toa, ā, patua ana ngā Amareki, ā, ora ake i a ia a Īharaira i te ringa o ōna kaipāhua.
49 Nā, ko ngā tama a Haora, ko Honatana, ko Ihui, ko Marikihua; ā, ko ngā ingoa ēnei o āna tamāhine tokorua: ko te ingoa o te mātāmua ko Merapa, ko te ingoa o tō muri ko Mikara. 50 Ā, ko te ingoa o te wahine a Haora ko Ahinoama, he tamāhine nā Ahimāta; ko te ingoa hoki o te rangatira o tāna ope ko Āpanēre, tama a Nere matua kēkē o Haora. 51 Ko Kihi hoki te pāpā o Haora; ā, he tama nā Apiere a Nere pāpā o Āpanēre.
52 Ā, he nui te whawhai ki ngā Pirihitini i ngā rā katoa o Haora; ā, ka kite a Haora i tētahi mārohirohi, i tētahi māia, nā, ka tangohia e ia māna.