1 Honyuma kw'aho mobahamʉla ɨthʉthwala mo kɨhʉgo ky'iItalia mo bwatho, mobahira Polo na bandʉ ba muliki bagʉma mo minwe ya mʉkʉlʉ mʉgʉma wa bashirikani yo wahʉlawamo Yuli. Ye Yuli oyo abyaga w'omo kɨkembe ky'abashirikani kyo kyahʉlawamo «Kɨkembe ky'abashirikani ba Kaisari». 2 Mothwɨngɨra mʉ bwatho bʉgʉma bo bwagenda obʉthoka mo muyi w'iAtaramiti. Obwatho obo bwabyaga nɨbwatsʉkɨra ko byambʉ by'omo kɨhʉgo ky'iAsia. Mothwagenda hagʉma na Sɨtarɨko mwikalani mʉgʉma w'omo kɨhʉgo ky'iMaketonia, w'omo muyi w'iTesalonika. 3 Bwabere bwakya, mothwashabʉkɨra mo muyi w'iSitona. Ye Yuli, kʉshangwa agenda akolera Polo yo bɨbʉya, mwamʉtsɨyɨra ayalole ko bira bʉwe bʉshana bamʉhe ebɨndʉ alayireko. 4 Mw'ɨthoka iSitona mothwatsʉka mo ndambɨ-ndambɨ y'ekɨtsɨra ky'eKipuro bʉshana n'ɨshaga erɨhʉnga lyo lyagenda erɨhʉlʉka embere sethʉ. 5 Mothwashabʉka engetsɨ nɨothʉtsʉka emʉsɨke w'ekɨhʉgo k'iKilikia na eky'iPamufilia. Honyuma kw'aho mothwahika mo muyi w'iMira mo kɨhʉgo ky'iLikia. 6 Omʉkʉlʉ w'abashirikani mweya mo muyi oyo mo bwatho bʉgʉma. Obwatho obo, bwabyaga bw'omo muyi w'iAlesanduria bo bwagenda obʉya mo kɨhʉgo ky'iItalia. Mwathushambya mʉbo.
7 Mothwamala bɨro bɨngɨ nɨothʉgenda hake-hake, na mothwahika emʉsɨke w'omuyi w'iKinito nɨthwamanʉba kʉtsɨbʉ. Kʉshangwa embeho yagenda eyɨthʉkɨkɨra ɨya hale mo nzɨra eyo, mothwalengera iSalimone ko mʉnda w'ekɨtsɨra ky'ɨKɨrete. 8 Mothwalotsya ebʉshondotsɨ mo lʉgendo lwa malɨgo mangɨ, thwagenda othʉtsʉka emʉsɨke-mʉsɨke w'engetsɨ. Honyuma kw'aho, mothwahika handʉ hagʉma ho hanahʉlwamo «Byambʉ Bɨbʉya», hofɨ n'omuyi w'iLaseya.
9 Thwabere thwamamala bɨro bɨngɨ mo lʉgendo olo, mothwahika mo bɨro bɨtsɨbʉ by'erɨgenda mo ngetsɨ. Na kuthyo kʉshangwa ekɨro ky'eriyima akalyo kyabyaga nɨkyamatsʉka, aho Polo mwaha abagendya b'obwatho bo ihano athɨ: 10 «Balikyethu, nyamalola ko lʉgendo olu ko lwabya lwa mɨnʉbo na bubihya bʉngɨ, byo byaleka obwatho n'emɨtsɨgo nɨbyafwa bʉsha. Nethwe kuthyo thwanganahetsya n'obʉyɨngo bwethʉ.»
11 Erihano lya Polo eryo, omʉkʉlʉ w'abashirikani mwathɨndalyo, na mwakwama emɨganɨtsye y'omugendya w'obwatho na y'omwenye obwatho. 12 Na kuthyo ko kyambʉ ekyo hathabyaga handʉ habʉya ho bandʉ bangikere mo bɨro by'embeho nzɨbʉ. Bʉshana n'ekyo, bandʉ bangɨ mw'ithwe mobahʉlɨkɨrɨrana bathɨ thʉthoke ko lʉnda olo, kʉshangwa byamathokekana thuhike iFoiniki, bʉshana thutsukye ebɨro by'embeho nzɨbʉ by'eyo. Foiniki nɨ kyambʉ kɨgʉma kyo kɨrɨ ko kɨtsɨra ky'ɨKɨrete. Ekyambʉ ekyo kilolire ko mʉnda w'obʉlengera ɨtsʉba.
13 Honyuma kw'aho mokwahʉlʉka mʉyaga ko mʉnda kihya. Abenye obwatho mobaganɨtsya bathɨ balotsya ebʉshondotsɨ mo lʉgendo lwabo nga ko babyaga bathegekenie. Bʉshana n'ekyo mobirukya enanga. Thwabere thwathoka aho, mothwatsʉka emʉsɨke-mʉsɨke w'engetsɨ hofɨ n'ekɨtsɨra ky'ɨKɨrete. 14 Hewethuwe kwabere kwahwa ndambi nge, mo bɨthwa by'ekɨtsɨra ekyo momwahʉlʉka kɨhʉnga, ekɨhʉnga ekyo kyahʉlʉkaga ko mʉnda lʉgʉlʉ. 15 Ekɨhʉnga ekyo mokyakuna obwatho obo, nabo mobuthakotsya ɨsɨndana nakyo. Mothwalika obwatho bʉthʉheke eyo bushashire ko ngetsɨ. 16 Mothwatsʉka ko mʉnda kihya w'ekɨtsɨra kɨke kyo kyagenda ekyahʉlwamo Kauta. Ekɨtsɨra ekyo mokyathuwathikya hake kw'ɨhʉnga eryo. Hewethuwe mothwagalwa kʉtsɨbʉ thʉlɨ othutheya akatho ko kanakʉrwa n'obwatho. 17 Abakoli b'omo bwatho babere bamamala ishambya akatho ako k'omo bwatho, mobathimbya kʉbo ko miriki bʉshana bʉthaberekaga. Kandɨ bagenda abʉbaha bathɨ obwatho obo bʉthahathɨraga ko kɨthʉmo ky'omʉshege owabyaga ko mʉnda w'iSiriti mo kɨhʉgo ky'iLibia, mobakimya enanga yo yinimania obwatho, aho mobalikabo bʉhekwe n'ekɨhʉnga.
18 Ekɨhʉnga mokyagenda ekikuna-kuna obwatho bo kʉtsɨbʉ. Bwabere bwakya mobathanga ɨgʉshanga emɨtsɨgo mo ngetsɨ. 19 Mo kɨro kya kashathʉ, ebɨndʉ bagenda abakolesa mo bwatho mobahika ko kɨka ky'erɨgʉshangabyo mo ngetsɨ ɨbo bene-bene. 20 Mokwatsʉka bɨro bɨngɨ bʉthashʉba shʉnga kw'ɨtsʉba kʉtse ngununu. Ekɨhʉnga ekyo, mokyabya kɨngɨ kʉtsɨbʉ. Aho amaha w'erɨshabʉlwa mwahwa.
21 Abandʉ babyaga nɨbamamala bɨro bɨngɨ buthalya. Aho Polo mwimana mo kathi kabo n'ɨbwɨrabo athɨ: «Ee balikyethu! Mwangakwamire erihano lyaye nyabahaga nyɨthɨ thʉthathokaga ɨKɨrete, muthangalolire ko malɨgo woshi aya n'ɨhetsya ebɨndʉ ebi. 22 Aho enyɨbashaba mushikye emɨthɨma, kʉshangwa hathalɨ mʉndʉ n'omʉgʉma wa kw'imwe yo wafwa hewethuwe obwatho bo bwene bo bwabɨha. 23 Nyamanegena ebyo kʉshangwa ingye nyɨrɨ mukoli wa Gongo, na kandɨ nɨ ɨye yo nyɨnagenda enyiramya. Na mo kɨro kya munobwire malaɨka mʉgʉma wa Gongo mwanyɨhʉlʉkɨra, 24 na mwanyɨbwɨra athɨ: "Ee Polo, ʉthʉbahaga, kʉshangwa lɨtholere nɨwayathonda embere sa Kaisari. Na kandɨ, ʉmɨnye ko Gongo mo lʉkogo lʉwe kw'ɨwe, ashabʉla abandʉ boshi ʉlɨ nabo aba mo lʉgendo lwenyu olo." 25 Bira baye, bʉshana n'ekyo mushikye emɨthɨma, kʉshangwa ebyo Gongo athanyɨbwɨra, nyɨkɨrɨtsye ko byabererera. 26 Na mo bɨne bithyo, lɨtholere obwatho nɨbwathʉgʉsha kʉ kɨtsɨra kɨgʉma.»
27 Mothwamala bɨro ikumi na bɨne ekɨhʉnga kɨnalɨ ekɨthʉthwala eyi n'eyi mo ngetsɨ y'iAtiria. Mo kathi k'ekɨro ky'erikumi n'ebɨne, abakoli b'omo bwatho mobaganɨtsya bathɨ thwamahika hofɨ n'ekyambʉ. 28 Aho, mobakimya omʉpondo bamɨnye obʉle bw'ametsi, mobashʉnga ko erihika ko mʉshege nɨhakɨnalɨ metere makumi ashathʉ na sɨrɨnda. Babere bayɨfʉnda embere hake, mobashʉba kimya omʉpondo, mobashʉnga nɨhakɨnalɨ metere makumi abɨrɨ na mʉnanɨ erihika ko mʉshege. 29 Mobʉbaha bathɨ obwatho bwahathɨra mo mabwe. Mobakimya nanga ine s'enyuma y'obwatho so sinimaniabo, mw'ɨrɨnda bukye tsʉba. 30 Hewethuwe abakoli b'omo bwatho mobashondya ko bangaromboka, mobakimitsya akatho k'omo metsi nɨabayɨhambʉlɨtsya bathɨ abayakimya eso nanga s'embere y'obwatho. 31 Aho Polo mwabwɨra omʉkʉlʉ w'abashirikani hagʉma n'abashirikani bʉwe athɨ: «Abayira aba bamathoka mo bwatho bʉno, mʉmɨnye ko nemwe nɨmʉthɨshabʉlwe!» 32 Abashirikani babere bonvwa ebyo mobatsitsanga emiriki yabyaga iminire akatho ako n'irikako kathogere mo ngetsɨ.
33 Bwabere bwashondya ikya, Polo mwabwɨra abandʉ boshi athɨ balye akalyo. Mwanegena athɨ: «Mwamamala mayenga abɨrɨ ano munobwire buthalya kiro na kɨndʉ. 34 Aho enyɨbashaba mulye kalyo, kʉshangwa ko kabawathikya mʉthafwaga. Hewethuwe mʉmɨnye kwenene ko hathalɨ kiro na mʉgʉma mo kathi kenyu yo wahetsya n'olʉtswɨrɨ n'olʉgʉma ko muthwe ʉwe.» 35 Polo abere amamala ɨnegena ebyo, mwatsɨmba omukati, mwasɨma Gongo embere s'aboshi. Honyuma kw'aho mwatsitsangawo na mwathanga irya. 36 Bʉshana n'ekyo, abandʉ boshi mobashʉba shika mɨthɨma nabo mobathanga irya. 37 Mo bwatho obo, ithwe boshi hagʉma thwabyagamo bandʉ magana abɨrɨ na makumi alɨnda na ndathʉ. 38 Babere bamala iugutha, mobagʉsha emɨtsɨgo y'engano mo ngetsɨ bʉshana banguhye obwatho.
39 Bwabere bwakya, abenye obwatho mobathamɨnya nga balɨ mʉ kɨhʉgo kɨhe. Hewethuwe mobashʉnga handʉ hagʉma ho engetsɨ yingirire ko kɨthaka ho habyaga ekyambʉ. Mobahamʉla bayahathɨtsye obwatho bw'eyo bɨrɨ byangathokekana. 40 Aho mobamɨnʉla emiriki y'esonanga n'ɨthogongetsyatho mo ngetsɨ. Na kuthyo mobamɨnʉla emiriki yo yabyaga iminire ebɨshayɨ byo binagendya obwatho. Honyuma kw'aho mobamɨna etange embere y'obwatho bʉshana ekɨhʉnga kikunirebo ko kyambʉ ekyo. 41 Aho mobahathɨra mo mʉshosho n'ekɨtse kya mbere ky'obwatho mokyayikuna mo mʉshege. Hewethuwe ekɨtse ky'enyuma ɨkyo, mokyaberengeka bʉshana n'emibimbi mɨtsɨbʉ yo yagenda eyiyihumanga kʉkyo.
42 Aho abashirikani mobashondya itha abandʉ b'omuliki, bʉshana kuthabyaga n'omʉgʉma yo waromboka alɨ ogera. 43 Hewethuwe omʉkʉlʉ w'abashirikani ɨye mw'ishondya ilamya Polo, mwahangɨra abashirikani abo athɨ bathakolaga ekyo. Bʉshana n'ekyo mwahamʉla athɨ bo betsi eryogera bo babye bambere ɨyɨgʉsha mo metsi bʉshana bashabʉkɨre ko kɨthaka. 44 N'abo bashiba batsɨmbɨrɨre ko bɨtse-bɨtse by'ebɨshayɨ by'obwatho bʉshana biwathikyebo kw'ɨshabʉka. Na bathyo ko aboshi bashabʉkɨraga ko kɨthaka mo bʉholo.Obwatho bo bʉthwala Polo y'ɨRoma bwamaberengeka