Pular para o conteúdo
Publicidade

Gênesis 24

MRI2012

Como Isaque recebeu a Rebeca por mulher

1 Abraão era velho e de idade avançada; e Jeová o Gn 24.35;Gn 12.2tinha, em tudo, abençoado. 2 Abraão disse ao seu servo, o mais antigo da sua casa, que tinha o governo sobre tudo o que possuía: Gn 47.29Põe a tua mão por baixo da minha coxa, 3 e te farei jurar por Jeová, Gn 14.19,22Deus do céu e da terra, que não tomarás mulher para meu filho das filhas Gn 10.18-19;26.34-35;28.1-2,8dos cananeus, entre os quais habito; 4 mas irás à Gn 12.1;Hb 11.15minha terra e à minha parentela e daí tomarás mulher para meu filho Isaque. 5 Perguntou-lhe o servo: Porventura, a mulher não quererá seguir-me para esta terra; farei, pois, tornar teu filho para a terra donde saíste? 6 Respondeu-lhe Abraão: Gn 24.8Guarda-te, não faças tornar para meu filho. 7 Gn 24.3Jeová, Deus do céu, que me tirou da casa de meu pai e da terra do meu nascimento, e que me falou, e jurou, dizendo: Gn 12.7;13.15;15.18À tua semente darei esta terra; ele enviará Gn 16.7;21.17;22.11;Êx 23.20,23o seu anjo diante de ti, e tomarás dali mulher para meu filho. 8 Se a mulher não quiser seguir-te, serás livre deste teu juramento; Gn 24.6somente não farás tornar para meu filho. 9 Então, Gn 24.2pôs o servo a mão por baixo da coxa de Abraão, seu senhor, e sobre esta palavra prestou-lhe juramento.

10 Tomou o servo dez camelos dos camelos de seu senhor e partiu, tendo na sua mão Gn 24.22,53todos os bens de seu senhor; levantou-se e foi à Mesopotâmia, Gn 11.31-32à cidade de Naor. 11 Fez ajoelhar os camelos fora da cidade, junto Gn 24.42ao poço de água, à hora da tarde 1Sm 9.11em que as mulheres saem para tirar água. 12 E disse: Gn 24.27,42,48Ó Jeová, Deus do meu senhor Abraão, Gn 27.20rogo-te que me acudas hoje e uses de benevolência para com o meu senhor Abraão. 13 Eis Gn 24.43que estou em junto à fonte de água, e as filhas dos homens desta cidade estão saindo para tirar água. 14 A donzela a quem eu disser: Abaixa o teu cântaro, para que eu beba, e que responder: Bebe, e também darei de beber aos teus camelos, seja a que destinaste para o teu servo Isaque. Por isso, conhecerei que usaste de benevolência para com o meu senhor. 15 Gn 24.45Antes que tivesse ele acabado de falar, saiu Gn 22.20,23Rebeca, filha de Betuel, filho de Milca, mulher de Naor, irmão de Abraão, levando sobre o ombro o seu cântaro. 16 A donzela era Gn 12.11;29.17muito formosa à vista, virgem a quem homem nenhum havia conhecido; ela desceu à fonte, encheu o seu cântaro e subiu. 17 O servo correu-lhe ao encontro e disse: Rogo-te me dês de beber um pouco de água do teu cântaro. 18 Gn 24.14,46Respondeu ela: Bebe, meu senhor. Apressou-se, desceu o seu cântaro sobre a mão e deu-lhe de beber. 19 Quando ela tinha acabado de lhe dar de beber, Gn 24.14disse: E também para os teus camelos tirarei água, até que acabem de beber. 20 Apressou-se, vazou o seu cântaro no tanque, correu outra vez ao poço para tirar água e tirou para todos os camelos dele. 21 Gn 24.12-14,27,52O homem a contemplava atentamente, em silêncio, para saber se Jeová havia tornado próspera a sua jornada ou não. 22 Depois que os camelos acabaram de beber, tomou o homem um Gn 24.47pendente de ouro de meio siclo de peso e duas pulseiras para as mãos dela, do peso de dez siclos de ouro; 23 e perguntou: De quem és filha? Rogo-te que mo digas. lugar em casa de teu pai para nós pousarmos? 24 Respondeu-lhe ela: Gn 24.15Sou filha de Betuel, filho de Milca, o qual ela deu à luz a Naor. 25 Disse-lhe mais: Temos também palha, e pasto bastante, e lugar para pousar. 26 Então, Gn 24.48,52se prostrou o homem e adorou a Jeová. 27 E disse: Gn 24.12,42,48Bendito seja Jeová, Deus do meu senhor Abraão, que não retirou do meu senhor a sua benevolência e a sua verdade; Quanto a mim, Gn 24.21Jeová guiou-me no caminho à casa dos irmãos do meu senhor.

28 A Gn 29.12donzela correu e relatou aos da casa de sua mãe estas coisas. 29 Ora, Rebeca tinha um irmão que se chamava Gn 29.13Labão; ele correu ao encontro do homem até a fonte. 30 Quando viu o pendente e as pulseiras sobre as mãos de sua irmã e ouviu as palavras de Rebeca, sua irmã, que dizia: Assim me falou o homem; foi ter com ele. Eis que estava ele em junto à fonte e aos camelos. 31 Labão disse: Gn 29.14Entra, bendito de Jeová; por que estás da parte de fora? Pois Gn 18.3-5;19.2-3eu tenho preparado a casa e lugar para os camelos. 32 Então, o homem entrou na casa, e desapertou os camelos; deu palha e pasto para os camelos, e água para lavar os pés dele e dos homens que com ele estavam. 33 Diante dele puseram comida; porém ele disse: Eu não comerei até que tenha dito o meu negócio. Labão respondeu-lhe: Dize. 34 Então, disse: Eu sou Gn 24.2servo de Abraão. 35 Gn 24.1Jeová tem abençoado muito ao meu senhor, o qual se tem engrandecido; deu-lhe Gn 13.2rebanhos e gado, prata e ouro, escravos e escravas, camelos e jumentos. 36 Gn 21.1-7Sara, mulher do meu senhor, sendo velha, deu à luz um filho; e a Gn 25.5este deu ele tudo quanto tem. 37 Gn 24.2-4O meu senhor fez-me jurar, dizendo: Não tomarás mulher para meu filho das filhas dos cananeus, em cuja terra habito; 38 mas irás à casa de meu pai e à minha parentela e tomarás mulher para meu filho. 39 Gn 24.5Respondi ao meu senhor: Porventura, a mulher não me seguirá. 40 Ele me disse: Gn 24.7Jeová, diante de quem ando, enviará o seu Anjo contigo e tornará próspero o teu caminho; e da minha parentela e da casa de meu pai tomarás mulher para meu filho. 41 Gn 24.8Então, serás livre do meu juramento, quando fores ter com a minha parentela; e, se não ta derem, livre serás do meu juramento. 42 Cheguei, Gn 24.11-12pois, hoje, à fonte e disse: Ó Jeová, Deus do meu senhor Abraão, se é assim que tornas próspero o caminho que eu sigo; 43 eis Gn 24.13que estou em junto à fonte de água. A donzela que sair para tirar água, a quem eu disser: Gn 24.14Dá-me de beber um pouco de água do teu cântaro, 44 e que me responder: Bebe tu, e também tirarei água para os teus camelos, seja a mulher que Jeová destinou para o filho do meu senhor. 45 Antes que eu tivesse acabado 1Sm 1.13de falar comigo mesmo, Gn 24.15saiu Rebeca levando sobre o ombro o seu cântaro. Ela desceu à fonte e tirou água, e Gn 24.17eu lhe disse: Rogo-te que me dês de beber. 46 Ela apressou-se, baixou do ombro o cântaro e disse: Gn 24.18Bebe, e darei de beber aos teus camelos. Assim, bebi, e ela também deu de beber aos camelos. 47 Gn 24.23-24Perguntei-lhe: De quem és filha? Respondeu ela: Sou filha de Betuel, filho de Naor, o qual lhe deu à luz Milca. Então, eu pus o pendente em seu nariz e as pulseiras, em suas mãos. 48 Prostrei-Gn 24.26,52me, e adorei a Jeová, e bendisse a Jeová, Deus do meu senhor Abraão, Gn 24.27que me havia conduzido por um caminho direito para tomar para seu filho a filha do parente do meu senhor. 49 Agora, se vós Gn 47.29;Js 2.14haveis de usar de benevolência e de verdade para com o meu senhor, declarai-mo; e, se não, declarai-mo; para que eu ou para a direita ou para a esquerda.

50 Então, responderam Labão e Betuel: De Jeová procede este negócio; Gn 31.24,29nós não podemos falar-te coisa nenhuma. 51 Eis que Rebeca está diante de ti, toma-a e vai-te, e seja ela a mulher do filho do teu senhor, conforme disse Jeová. 52 Quando o servo de Abraão ouviu as palavras deles, Gn 24.26,48prostrou-se em terra diante de Jeová. 53 Tirou o servo Gn 24.10,22joias de ouro e de prata e vestidos, e deu-os a Rebeca; também deu coisas preciosas a seu irmão e a sua mãe. 54 Então, comeram, e beberam, ele e os homens que estavam com ele, e passaram a noite. Quando se levantaram de manhã, disse o servo: Gn 24.56;Gn 30.25Deixai-me ir ao meu senhor. 55 Disseram o irmão e a mãe da donzela: Jz 19.4Fique ela conosco alguns dias, ao menos dez; e, depois, irá. 56 Ele, porém, lhes respondeu: Não me detenhais, visto que Jeová tornou próspero o meu caminho; deixai-me ir para que eu ter com o meu senhor. 57 E disseram: Chamaremos a donzela e saberemos a sua vontade. 58 Chamaram, pois, a Rebeca e perguntaram-lhe: Queres ir com este homem? Respondeu ela: Irei. 59 Então, despediram a Rebeca, sua irmã, e Gn 35.8a ama dela, e o servo de Abraão, e seus homens. 60 Abençoaram a Rebeca e disseram-lhe: Irmã nossa, tu a Gn 17.16mãe de milhares de miríades, e Gn 22.17possua a tua semente a porta dos que te aborrecem.

61 Levantou-se Rebeca com suas moças, e, montando nos camelos, seguiram o homem. O servo tomou a Rebeca e partiu. 62 Ora, Isaque tinha vindo do caminho de Gn 16.14;25.11Beer-Laai-Roi; pois habitava na terra do Gn 20.1Neguebe. 63 Saíra Isaque a Sl 119.15,27,48;143.5;145.5meditar no campo à tarde; Gn 18.2levantando os olhos, viu, e eis que vinham camelos. 64 Rebeca também levantou os olhos e, quando viu a Isaque, desceu do camelo. 65 Perguntou ela ao servo: Quem é aquele homem que vem pelo campo ao nosso encontro? Respondeu o servo: É meu senhor. Ela tomou o seu véu e se cobriu. 66 O servo relatou a Isaque tudo o que havia feito. 67 Isaque trouxe a Rebeca para a tenda de Sara, sua mãe, e tomou-a, e ela lhe foi por mulher. Gn 29.18Ele a amou. Assim, Isaque foi consolado depois Gn 23.1-2;25.20da morte de sua mãe.

He Wahine Īhaka

1 , kua koroheketia a Āperahama, ā, kua maha rawa ōna ; ā, i manaaki a Ihowā i a Āperahama i ngā mea katoa. 2 , ka mea a Āperahama ki te kaumātua o āna pononga i roto i tōna whare, ki te kaiwhakahaere o āna mea katoa, "Tēnā, whakapākia mai tōu ringa ki raro ki tōku hūhā, 3 ā, me whakaoati koe e ahau ki a Ihowā, ki te Atua o te rangi, ki te Atua hoki o te whenua, kia kaua e tangohia e koe he wahine tāku tama i roto i ngā tamāhine a ngā Kanaani, a te iwi e noho nei ahau i roto i a rātou. 4 Engari me haere koe ki tōku whenua, ki ōku whanaunga, ka tango mai ai i tētahi wahine tāku tama, Īhaka."

5 , ka mea te pononga ki a ia, "Ākuanei pea ka kore e pai te wahine ki te whai mai i ahau ki tēnei whenua; me whakahoki rānei e ahau tāu tama ki te whenua i haere mai nei koe i reira?"

6 Ka mea a Āperahama ki a ia, "Kia tino mōhio koe, kaua rawa tāku tama e whakahokia ki reira. 7 Ko Ihowā, ko te Atua o te rangi, nāna nei ahau i tango mai i te whare o tōku pāpā, i te whenua hoki i whānau ai ahau, i kōrero ki ahau, i oati hoki ki ahau, Ka hoatu e ahau tēnei whenua ki ōu uri,māna e tono mai tāna anahera ki mua i koe, ā, ka riro mai i a koe tētahi wahine tāku tama i reira. 8 Ā, ki te kāhore te wahine e pai ki te whai mai i a koe, kātahi koe ka wātea i tēnei oati āku; otiia kaua e whakahokia e koe tāku tama ki reira." 9 , ka whakapākia e te pononga tōna ringa ki raro i te hūhā o Āperahama, o tōna ariki, ā, ka oati ki a ia taua mea.

10 , ka tangohia e te pononga ētahi kāmera kotahi tekau i roto i ngā kāmera a tōna ariki, ā, haere ana; i tōna ringa hoki ngā mea papai katoa a tōna ariki; ā, whakatika ana ia, haere ana ki Mehopotamia, ki te o Nahora. 11 , ka mea ia i ngā kāmera kia tūturi ki te taha o te puna wai i waho o te i te ahiahi, i te e puta mai ai ngā wāhine ki te utu wai.

12 Ā, ka mea ia, "E Ihowā, e te Atua o tōku ariki, o Āperahama, kia whai wāhi ahau ākuanei, whakaputaina hoki he aroha ki tōku ariki, ki a Āperahama. 13 Tēnei ahau te nei i te taha o te puna wai; ā, e haere mai ana ngā tamāhine a ngā tāngata o te ki te utu wai. 14 Ā, ko te kōtiro e mea ai ahau ki a ia, Tukua iho tāu oko kia inu ai ahau,ā, ka mea ia, E inu, me whakainu anō e ahau āu kāmera,kia rite ia i a koe tāu pononga, Īhaka; reira ka mōhio ai ahau e whakaputa aroha ana koe ki tōku ariki."

15 Heoi, kīanō i mutu noa tāna kōrero, , kua puta mai a Ripeka, tamāhine a Petuere, tama a Mireka, a te wahine a Nahora, teina o Āperahama, me tāna oko i runga i tōna pokohiwi. 16 , ko te kōtiro he tino ātaahua ki te titiro atu, he wāhina, kāhore anō tētahi tāne kia mōhio noa ki a ia. , ka heke atu ia ki te puna, ka whakakī i tāna oko, ā, ka haere ake.

17 , ka rere te pononga ki te whakatūtaki i a ia, ka mea, "Hōmai he wai mōku, , o tāu oko kia iti nei?"

18 Ā, ka mea ia, "E inu, e tōku ariki," , hohoro tonu tāna tuku iho i tāna oko ki runga ki tōna ringa, ā, whakainumia ana ia.

19 Ā, ka mutu tāna whakainu i a ia, ka mea ia, "Me utu anō hoki e ahau āu kāmera, kia poto anō rātou te whakainu." 20 , hohoro tonu tāna riringi atu i te wai o tāna oko ki roto ki te waka, ā, rere ana anō ki te puna ki te utu, ā, utuhia mai ana e ia ana kāmera katoa. 21 Ko taua tangata ia matatau tonu tāna titiro ki a ia, kīhai hoki i hamumu, kia mōhio ia ka whakatikaia rānei e Ihowā tōna ara, kāhore rānei.

22 Ā, ka mutu te inu o ngā kāmera, , ka tīkina e taua tangata tētahi whakakai kōura, he hāwhe hekere tōna taimaha, me ngā poroporo e rua ōna ringa, kotahi tekau ngā hekere kōura te taimaha; 23 ā, ka mea, "wai koe tamāhine? Tēnā, kōrero mai ki ahau; he wāhi rānei kei te whare o tōu pāpā hei moenga mātou?"

24 , ka mea ia ki a ia, "He tamāhine ahau Petuere, tama a Mireka, i whānau nei i a rāua ko Nahora." 25 Ā, ka mea anō ia ki a ia, "He nui ā mātou kakau wīti, me ā mātou otaota hei kai, me tētahi wāhi hoki hei moenga."

26 , tuohu ana taua tangata, koropiko ana ki a Ihowā, 27 ā, ka mea, "Kia whakapaingia a Ihowā, te Atua o tōku rangatira, o Āperahama, kīhai nei i wareware ki tōna aroha, ki tōna pono ki tōku rangatira. Tēnā ko ahau, Ihowā anō ahau i arataki mai i te ara ki te whare o ngā tēina o tōku rangatira."

28 , ka oma te kōtiro , ka kōrero i ēnei mea ki te whare o tōna whaea. 29 , he tungāne Ripeka, ko Rāpana tōna ingoa; , ka rere a Rāpana ki taua tangata, ki waho, ki te puna. 30 , i tōna kitenga i te whakakai me ngā poroporo i ngā ringa o tōna tuahine, ā, ka rongo hoki ki ngā kupu a Ripeka, a tōna tuahine, i mea , "I pēnei ngā kōrero a taua tangata ki ahau," ka haere ia ki taua tangata; , i te taha ia o ngā kāmera, i te puna wai e ana; 31 ā, ka mea, "Tomo mai, e te manaakitanga a Ihowā; he aha koe i ai i waho? Kua oti hoki i ahau te whare te whakapai, me tētahi wāhi ngā kāmera."

32 , ka haere taua tangata ki te whare, ā, wetekina ana e ia ngā mea o ngā kāmera; i hōmai anō e ia he kakau wīti me tētahi otaota hei kai ngā kararehe, me te wai hei horoi ōna waewae, ngā waewae hoki o ōna hoa. 33 , ka whakatakotoria he kai ki tōna aroaro; otiia ka mea ia, "E kore ahau e kai, kia kōrerotia anō e ahau tāku haere."

Ka mea tērā, "Kōrero."

34 , ka mea ia, "He pononga ahau Āperahama. 35 Ā, kua manaakitia rawatia tōku ariki e Ihowā; kua nui ia; ā, kua hōmai hoki ki a ia he hipi, he kau, he hiriwa, he kōura, he pononga tāne, he pononga wāhine, he kāmera, he kāihe. 36 Ā, kua whānau he tama tōku ariki i a Hara, i te wahine a tōku ariki, i a ia kua rūruhitia; ā, kua hoatu e ia āna mea katoa ki a ia. 37 , i whakaoati tōku ariki i ahau, i mea mai, Kei tangohia e koe he wahine tāku tama i roto i ngā tamāhine a ngā Kanaani, e noho nei ahau i rātou whenua; 38 engari me haere koe ki te whare o tōku pāpā, ki ōku whanaunga ka tango ai i tētahi wahine tāku tama.

39 "Anō ko ahau ki tōku ariki, E kore pea te wahine e whai mai i ahau.

40 "Ā, ka mea mai ia ki ahau, Ihowā, kei tōna aroaro nei tōku hāereerenga, māna e tono tāna anahera hei hoa mōu, māna hoki e whakatika tōu ara; ā, ka tango mai koe i tētahi wahine tāku tama i roto i ōku whanaunga, i roto hoki i te whare o tōku pāpā. 41 Kātahi koe ka wātea i tāku oati, ki te haere koe ki ōku whanaunga; ā, ki te kāhore e hōmai e rātou ki a koe, , ka wātea koe i tāku oati.

42 "I haere mai ahau i tēnei ki te puna, ā, ka mea ahau, E Ihowā, e te Atua o tōku ariki, o Āperahama, ki te mea e whakatika ana koe i tōku ara e haere nei ahau. 43 , tēnei ahau te nei i te taha o te puna wai; ā, ko te kōtiro e puta mai ki te utu, ā, ka mea ahau ki a ia, "Hōmai he wāhi wai mōku i tāu oko kia inu ahau," 44 ā, ka mea mai ia ki ahau, "E inu, ā, me utu anō e ahau āu kāmera." Kia rite ia i a Ihowā hei wahine te tama a tōku ariki.

45 "Kīanō i mutu noa tāku kōrero i roto i tōku ngākau, , ko te putanga ake o Ripeka me tāna oko i runga i tōna pokohiwi; kua heke ki te poka ki te utu. , ka mea ahau ki a ia, Kia inu ahau, ?

46 ", ka hohoro ia, ka tuku i tāna oko i tōna pokohiwi, ā, ka mea mai, E inu, me whakainu anō e ahau āu kāmera., inu ana ahau, ā, i whakainumia anō hoki e ia ngā kāmera.

47 ", ka ui ahau ki a ia, He tamāhine koe wai?

"Ā, ka mea mai ia, He tamāhine Petuere, tama a Nahora, i whānau nei rāua ko Mireka.

", kuhua ana e ahau te whakakai ki tōna ihu, me ngā poroporo ki ōna ringa. 48 , ka tuohu ahau, ka koropiko ki a Ihowā, ka whakapai hoki i a Ihowā, i te Atua o tōku ariki, o Āperahama, mōna i ārahi i ahau i te huarahi tika ki te tiki mai i te tamāhine a te teina o tōku ariki tāna tama. 49 , ki te mea he aroha koutou, he mahi pono ki tōku ariki, kōrero mai ki ahau; ki te kāhore, kōrero mai; kia tahuri ake ai ahau ki matau rānei, ki mauī rānei."

50 , ka whakahoki a Rāpana rāua ko Petuere, ka mea, "I puta mai tēnei mea i a Ihowā; e kore e taea e māua te kōrero ki a koe te pai, te kino rānei. 51 Nanā, kei tōu aroaro a Ripeka, tangohia, haere, ā, kia meinga ia hei wahine te tama a tōu ariki, hei pērā me Ihowā i kōrero ai."

52 Ā, ka rongo te pononga a Āperahama i ā rāua kōrero, , piko ana ia ki te whenua, ki a Ihowā. 53 , ka tangohia ake e te pononga he mea hiriwa, he mea kōura, he kākahu hoki, ā, hoatu ana e ia ki a Ripeka; ā, i hoatu e ia ētahi mea tino papai ki tōna tungāne rāua ko tōna whaea. 54 , ka kai rātou, ka inu, rātou tahi ko ōna hoa haere, ā, moe iho i te .

Ā, i te ata ka oho rātou, ka mea atu ia, "Tukua ahau kia haere ki tōku ariki."

55 , ka mea tōna tungāne rāua ko tōna whaea, "Waiho te kōtiro i a mātou ētahi torutoru, kia kotahi tekau pea; muri iho ka haere."

56 , ka mea ia ki a rāua, "Kaua ahau whakawarea, kua whakatikaia nei hoki tōku ara e Ihowā; tukua ahau kia haere ki tōku ariki."

57 , ka mea rāua, "Me karanga e māua te kōtiro, ka ui ai ki tōna māngai." 58 , ka karangatia e rāua a Ripeka, ka mea ki a ia, "Ka haere rānei koe i te tangata nei?"

Ka mea ia, "Ka haere."

59 , tukua ana e rātou a Ripeka, rātou tuahine, rātou ko tōna kaiwhakangote, ko te pononga hoki a Āperahama, me āna tāngata. 60 , ka manaaki rātou i a Ripeka, ka mea ki a ia,

"E mātou tuahine, kia meinga koe

hei whaea ngā mano tini;

ā, kia riro i ōu uri

te kūwaha o ō rātou hoariri!"

61 , ka whakatika a Ripeka, rātou ko āna kōtiro, ā, eke ana ki runga ki ngā kāmera, aru ana i taua tangata; , ka mauria e taua pononga a Ripeka, ā, haere ana.

62 , ka hoki mai a Īhaka, i te haere i Peere-Rahai-Roi; i te wāhi hoki ki te tonga ia e noho ana. 63 Ā, ka puta atu a Īhaka ki te pārae i te tūahiahi ki te whakaaroaro; , ka maranga ake ōna kanohi, ka titiro, , ko ngā kāmera e haere mai ana. 64 Ā, ka whakaara ake a Ripeka i ōna kanohi, ā, tōna kitenga i a Īhaka, ka marere ia ki raro i te kāmera. 65 Ā, ka mea atu ia ki te pononga, "Ko wai tēnei tangata e haere mai nei i te pārae ki te whakatau i a tātou?"

Anō ko te pononga, "Ko tōku ariki tēnā." , ka mau ia ki tētahi ārai kanohi, ka hīpoki i a ia.

66 , ka kōrerotia e te pononga ki a Īhaka ngā mea katoa i mea ai ia. 67 , ka kawea ia e Īhaka ki te tēneti o tōna whaea, o Hara. Ā, tangohia ana e ia a Ripeka, ā, ka noho ia hei wahine māna; ā, ka aroha ia ki a ia. Ā, ka whai tānga manawa a Īhaka i muri i te matenga o tōna whaea.

Veja também